KULA MISTERIOZNOG KAPETANA USRED HERCEGOVAČKOG KRŠA KOJU ZAOBILAZE ČAK I ZMIJE

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

KULA MISTERIOZNOG KAPETANA USRED HERCEGOVAČKOG KRŠA KOJU ZAOBILAZE ČAK I ZMIJE

Mnogi od nas će ovog ljeta kenuti preko Stoca u Neum. Usljed euforije da se što prije domognete žuđene obale, nemojte da vam promaknu ostaci starog Hutovog grada i Hadžibegova kula, u podnožju planine Žaba. To je mjesto za čijeg se vladara vežu zanimljive legende i predanja.

O nastanku naselja nema historijskih podataka. Ime grada vjerovatno potiče o latinskog naziva za sokola: „huti“.

Vjeruje se da je to bilo ime nekog vlastelina koji je tu živio u doba Rimljana

To je stari i zapušteni historijski spomenik Bosne i Hercegovine. Arheološka ispitivanja su pokazala da su prvobitne strukture građene u antičko doba, a ostaci koje danas vidimo, datiraju iz srednjeg vijeka. Nalazi se na 310 mnv, okruženo kršom, kamenom i tlom pod kojim su rijeke ponornice.

Smatra se da je zdanje bilo namijenjeno kao carinska kula, gdje se čuvao klanac i drumski put, te se na njemu naplaćivala carina za karavane koje su prolazile, a u utvrdu ju je pretvorio Mehmed-beg Rizvanbegović, poznat kao Hadžibeg, polubrat čuvenog Ali-paše Rizvanbegovića Stočevića koji je bio na čelu Hercegovačkog pašaluka. 

Hutov grad se naziva još i Hadžibegov grad jer ga je on obnovio i vladao tom kapetanijom od 1802. godine. Nakon čega je ugašena.

Navodi se da je postojalo osam ploča na bedemima grada. Danas su očuvane samo tri pomoću kojih možemo utvrditi period nastanka i starost kule. Smatra se da su bedemi građeni od 1796. do1806. godine. Natpisi na pločama su pisani arapskim pismom. Na jednoj piše „Pobjednik“, na drugoj „O vječni i jedni“, na trećoj su brojevi „1211 i 1221“, što predstavlja godine po hidžri, zapravo, 1796. i 1807., po gregorijanskom kalendaru.

Legenda kaže da se na pločama nalaze tajanstveni Hadžibegovi natpisi koji Hutov grad štite od zmija i vremenskih nepogoda, te da unutar zidina nikad niko nije vidio ni jednu zmiju iako ih u okolici ima mnoštvo. 

Hadžibega su smatrali vračem jer se zanimao za astronomiju. Predvidio je neke događaje, kao i svoju smrt za koju je navodno predvidio čak i dan i sat, te izdao naređenje da sve bude spremno kad premine, što se i obistinilo, pričali su poznavaoci legendi o njemu

O Hadžibegu postoje mnoge priče, mračne i svijetle: da je bio neobuzdane naravi, vrlo inteligentan, proputovao svijet, obavio Hadž, radio sa sirijskim valijom, vezirom Ahmed-pašom Džezzarom, rođenim u  Fatnici kod Bileće, koji je uvidio da bi Mehmed-beg mogao biti opasan po njegovu vlast, jer je sposoban, pa ga je bogato isplatio za rad i otupustio iz službe, nakon čega Mehmed-beg živi raskošan život u Carigradu 3 godine.

Kasnije, nakon nepravedne podjele imanja i vlasti, od strane oca, stao je na čelo Hutovske kapetanije 1802. godine. I to je posljednja osnovana kapetanije u BiH. 

Sarađivao je s Francuzima, posebno Napoleonovim generalom Marmontom kojem je pomagao u bici kod Dubrovnika protiv Rusa. Pričalo se da je prorekao ili sanjao napad koji se spremao na generala i obavijestio ga o tome. Kasnije im je pomagaao i u bici protiv crnogorsko-ruske vojske, nakon čega su Francuzi pomagali njemu.

Narodna predanja kažu da je bio obrazovan i načitan, da se zanimao za astronomiju, da je po planetama određivao svoje aktivnosti, da je imao nadnaravne moći, bio surov, pohotan, da su žene krili od njega zbog njegove strasti prema njima, ali da je kao vlastelin bio pravedan i uz ljude iz svoje kapetanije.

Neke od legendi vezanih za njega jesu i da je u zidine kule Hutovog grada zatvarao svoje protivnike, što je u to vrijeme bila redovna praksa svih vlastelina.

Međutim, stanovnici Hutova su ga uvijek podržavali u vojnim akcijama jer im nikad nije otimao zemlju, već pomagao. Katolici iz sela Hrasnog bili su mu oslonac i uz njega stajali na svim bojnim poljima.

Njegov brat Ali-paša Rizvanbegović Stočević, borio se na strani centralne vlasti, a Mehmed-beg na pobunjeničkoj. Zavadili su ih stolački prvaci. Postoji nekoliko verzija njegove smrti: da je umro prirodnom smrću (predvidjevši dan i vrijeme), da je poginuo od vojske svog brata i da ga je ubio njegov (potkupljeni) sluga 1832.

Pojetioci ovog starog i zapuštenog grada, kažu da boravak unutar zidina djeluje posebno na svakog. Kao da u njima još vladaju neke neobjašnjive i snažne sile.

Iako se mjesto nalazi u na golom kršu gdje tepmerature dosežu velike vrijednosti, osjeća se dah svježine. Nemoguće je da tome doprinosi vegetacija unutar zidina ili mali izvor, nekadašnji Hadžibegov ribnjak, zapravo, mala bara u kojoj je jedan od posjetitlaca vidio nestvarno veliku žabu, veličine kokoške. Ili su to samo fantazije i priviđenja?

Drugi pak navode da su se na tom mjestu osjećali klonulo, ošamućeno, nemoćno, dok ima i onih koji su tu osjetili neobjašnjiv duševni mir i blaženstvo koje će pamtiti.

Ukoliko ste ljubitelj misterioznih lokaliteta, mitologije i historije, ovo mjesto, kao i legende o kapetanu Mehmed-begu Rizvanbegoviću (Hadžibegu) će na vas ostaviti snažan utisak koji ćete dugo pamtiti.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Dobrodošli u Vilsonovo šetalište – jedinu zelenu oazu u centru Sarajeva

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Dobrodošli u Vilsonovo šetalište - jedinu zelenu oazu u centru Sarajeva

Vilsonovo šetalište je izgrađeno u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, kada je prozvano Kalajevo šetalište. Ovaj naziv je nastao po Benjaminu Kalllaju, tadašnjem zajedničkom ministru finansija Austro-Ugarske i upravitelju Bosne i Hercegovine. Nakon što se Austro-Ugarska monarhija raspala i stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, tj. Kraljevina SHS, šetalište je prozvano Vilsonovo šetalište. Ovaj naziv je nastao po tadašnjem američkom predsjedniku, Gospodinu Woodrowu Wilsonu, koji je 1917 objavio rat Centralnim silama, što mnogi smatraju prekretnicom u Prvom svjetskom ratu.

Šetalište je iznova preimenovano u Musolinijevo šetalište, za vrijeme nacističko-ustaške okupacije Sarajeva i tokom perioda između 1941 do 1945. Godine 1960, šetalište dobija naziv Omladinsko šetalište koje zadržava do 1993, kada se ponovo preimenuje u Vilsonovo šetalište.

Na početku 20.stoljeća sa obje strane šetališta posađeni su drvoredi lipa, što ga čine jedinom zelenom oazom u centru grada i idealnim mjestom za odmor, šetnju ili piće u nekom od brojnih kafića i barova.

Kroz šetalište vodi saobraćajna traka, koja se zatvara za promet motornim vozilima svakim radnim danom poslije 17 sati, praznikom i vikendima.

Vilsonovo šetalište počinje od Mosta Suada i Olga, proteže se dužinom korita rijeke Miljacke do zgrade Elektroprivrede i mosta u Ulici Osman Paše, gdje šetalište završava. Ovaj dio grada je jednako zanimljiv i starijoj i mlađoj populaciji i tokom cijele godine šetalište vrvi od posjetitelja. Ukoliko se nađete u ovom dijelu grada, prošetajte Vilsonovim šetalištem, popijte piće i priuštite sebi mali predah uz laganu šetnju uz drvorede lipa.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Stolac – Stari grad Vidoški i Nekropola stećaka Radmilja

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Stolac - Stari grad Vidoški i Nekropola stećaka Radmilja

Stari grad Vidoški jedan je od najvećih gradova ovog tipa na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. U srednjem vijeku je predstavljao najbolje utvrđen odbrambeni objekat sačinjen od 13 kula. Ime je dobio po rijeci Viđoštici(Bregavi). Prvi put se spominje 1444. Godine kao grad u zemlji hercega Stjepana. Na povratku iz Stoca ka Sarajevo ne može se proći, a da se ne posjeti jedna od najukrašenijih nekropola stećaka.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Tamo gdje ljubav počinje – Bunski kanali

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Tamo gdje ljubav počinje - Bunski kanali

Za sreću je potrebno dvoje, za ljubav je potrebno dvoje i tako je za prirodne ljepote potrebno barem dvoje. Rijeke Buna i Neretva nadomak Mostara pričaju najljepšim jezikom i govore tihim glasom kako je počela njihova bajka. Bajka dvije rijeke, koje samo što su se ugledale ljube jedna drugu i postaju jedno.

Na mjestu ušća Bune u Neretvu, fluvijalnim procesima nastao je prirodni fenomen karakterističan samo za ovaj dio Bosne i Hercegovine, prepoznatljiv po sedrenim vodopadima, kojima se Buna spaja sa Neretvom. Na tom dijelu se cijela rijeka Neretva ulijeva u kanal širine nešto više od tri metra i dužine oko 850 metara.

Ovaj fenomen se može samo vidjeti u ljetnom periodu odnosno, kada je ekstremno mali vodostaj rijeke Neretve tj. kada je dovedena na biološki minimum regulacijama brana.

Pored atraktivnog izgleda, iznimnog naučnog značaja i istraživačkog potencijala za različite oblasti, Bunski kanali iz godine u godinu postaju značajan prirodni turistički potencijal, te predstavljaju destinaciju vrijednu posjete.

Nesumnjivo je da je Mostarska regija i cjelokupno hercegovačko podneblje postalo bogatije za još jednu atraktivnu turističku lokaciju, sa mogućnostima za razvoj foto turizma, koji je upravo glavni povod za obilazak znatiželjnim posjetiocima, koji žele drugačije iskustvo, ali i odlične fotografije u prirodnom ambijentu.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Upoznajte čuvara skrivenih tajni u Počitelju, gradu kamena i vode

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Upoznajte čuvara skrivenih tajni u Počitelju, gradu kamena i vode

Počitelj je jedinstveno naselje u sastavu općine Čapljina, Federacija Bosne i Hercegovine (Bosna i Hercegovina). Smješteno je na lijevoj obali rijeke Neretve, na glavnoj cesti od Mostara do Metkovića, na sjeveru općine Čapljine. Njegovo povijesno urbano središte potječe još od 14. stoljeća. Počitelj je zaštićen nacionalni spomenik BiH i nalazi se na UNESCO-voj listi.

Iako se grad prvi put spominje u pisanim dokumentima 1444. godine, pretpostavlja se da ga je dao izgraditi bosanski kralj Tvrtko 1383. godine. Ovaj srednjovjekovni gradić imao je mediteranski izgled, ali je nakon turskog osvajanja orijentalno preoblikovan. Mješavina ova dva graditeljska stila daje Počitelju posebnu dimenziju.

Izuzev izvanredne orijentalne arhitekture i osmanlijskog „štiha“, Počitelj je zanimljiv i poznat kao domaćin likovnoj koloniji sa najdužom tradicijom u jugoistočnoj Evropi.

Počiteljska utvrda je izgrađena između 15. i 18. stoljeća, s intervalima kada je gradnja bila obustavljena. Izvorna srednjovjekovna jezgra grada je najstariji ograđeni dio, gdje se dvije faze izgradnje mogu se identificirati: stariji, unutarnji grad ili utvrda (toranj s malim unutarnjim dvorištem – donjon) s kraja 14. stoljeća, s kasnijim dodacima, izmjenama i pojačanjima iz druge polovine 15. stoljeća. Sudeći prema izgledu najstarijih dijelova utvrde, može se pretpostaviti kako malo mjesto ispod utvrde datira iz ranijeg ili istog razdoblja kao i sama utvrda. Nešto prije 1698. god. utvrda je znatno povećana i utvrđena s jačim sustavom obrane. Grad je obzidan tako da tvori unutarnji donjon s kvadratnim tornjem, dva bastiona (Mehmed-pašin i Delibašin), Dizdareva kuća, žitnica, utvrdbena džamija i „vodotoranj” (cisternu s ulazom i stubama koje vode do vode), te dva velika i dva mala portala (kapije). Tijekom rata u BiH od 1992.-96. godine, utvrda nije pretrpjela ozbiljnu štetu.

U dolini Neretve, glavno uporište u odbrani od Turaka bilo je u Počitelju. Ovu tvrđavu je sagradio kralj Tvrtko godine 1383., i imala je stratešku ulogu u kontroliranju puta do mora, dolinom rijeke Neretve. Danas, povijesni gradić Počitelj, izgrađen ispod tvrđave, ima orijentalni izgled i potpuno je u funkciji turizma i kulturoloških manifestacija.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Otkrijte jedinstvenu ljepotu na obroncima Prenja – Boračko jezero

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Otkrijte jedinstvenu ljepotu na obroncima Prenja - Boračko jezero


 

Boračko jezero je smješteno na obroncima Prenja i okruženo zelenom crnogoričnom i bjelogoričnom šumom predstavlja omiljeno izletište i odmralište kako stranih, tako i domaćih turista. Jedan je od prirodnih bisera Hercegovine, koji neobičnom ljepotom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Jezero privlači veliki broj turista, sportista, ribolovaca koji uživaju u ljepotama ovog mjesta. Također, unutar guste vegetacije moguće je vidjeti divokoze kako se slobodno kreću.

Uživajte u prelijepim kadrovima koje smo zabilježili za Vas.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Bosanski vitez sa Vranduka promoviše srednjovjekovnu Bosnu kroz fenomenalne video priče (VIDEO)

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Bosanski vitez sa Vranduka promoviše srednjovjekovnu Bosnu kroz fenomenalne video priče (VIDEO)

Turizam, tradicija i jos ponešto

Bosanski vitez- Ibrahim Hasanspahić je rodom sa Vranduka. Njega je kao malog fascinirao stari grad Vranduk i kako nam kaže počeo je istraživati o Srednjovjekovnoj Bosni. Sve ono što je pročitao na njega je ostavilo nevjerovatan dojam.

“Gledajući film Nebesko Kraljevstvo došao sam na ideju da i ja uradim neki kratki spot o srednjovjekovnoj Bosni. Po struci sam video montažer i kamerman. Kada sam uradio svoj prvi film, mnogo ljudi je počelo da prati moj rad i dobio sam mnogo pohvala što me motivisalo da radim i dalje.” – kaže Ibrahim.

Njegova tajna uspjeha je u tome što radi ono što voli i što ga motiviše na daljnje usavršavanje. Samim tim, prilikom realizacije novih projekata, javljaju se uvijek neke nove ideje jer kako nam kaže, posao kojim se bavi je takav da svaki put nauči nešto novo.

Udruženje “Mapu kulture” i rad udruženja prati od samog početka i o njima ima samo najbolje mišljenje koje je podijelio sa nama: “Jako mi se sviđaju njihove ideje kao i njihov rad. Ponekad promovišu i moje projekte. Puno im hvala na tome.”

Njegov cilj je da prikaže modernu Bosnu kroz duh srednjeg vijeka. Na pitanje da predloži srednjovjekovne gradove koji su ga impresionirali dao nam je odgovor:

“Mi imamo jako bogatu historiju i jako prelijepe srednjovjekovne gradove, a po mom skromnom mišljenju ti gradovi su: Bobovac, Vranduk, Jajce, Počitelj, kula Herceg Stjepana i naravno pored prelijepih srednjovjekovnih gradova tu su i nekropole stećaka.” – kaže nam Ibrahim Hasanspahić za kraj.

Uživajte u njegovom novom videu:

AUTOR

Maid Đelilović

Armin Bečić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Spahić: Moja priča sa crtanjem nije počela na putovanju, već od malih nogu!

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Spahić: Moja priča sa crtanjem nije počela na putovanju, već od malih nogu!

Za početak dobro nam došli i hvala na podršci Udruženja Mapa kulture. Da li se možete predstaviti našim čitaocima? Ko je Azra Spahić i odakle dolazi?
Pozdrav Vama i Vašim čitaocima. Hvala što se pokazali interesovanje za razgovor sa mnom! Ja sam Azra Spahić i dolazim iz Bihaća. Trenutno boravim u Sarajevu, obzirom da sam student četvrte godine medicinskog fakulteta.

Pripremajući se za ovaj intervju vidjeli smo da dosta putujete. Da li na tim putovanjima se rađaju ideje o novim djelima i uopšte kako je krenula cijela priča? Ko Vam je najveća podrška?
Da, puno putujem jer smatram da oplemenjuje osobu i širi vidike. Ne mora nužno da bude daleko putovanje, bitno je da se vidi nešto novo i jako sam sretna i zahvalna kada imam tu mogućnost. Ipak, moja priča sa crtanjem nije počela na putovanju, već od malih nogu, kako kažu moji roditelji. U srednjoj školi sam imala obavezu, iz predmeta likovne umjetnosti, da nacrtam rad za koji sam dobila dosta pohvala, posebno od svog profesora, likovnog umjetnika, Seje Ramića. To mi je dalo dodatni vjetar u leđa. Međutim, kada su počele obaveze na fakultetu, koje su uzimale skoro sve moje vrijeme, preusmjerila sam taj hobi na crtanje elemenata iz anatomije, fiziologije i sl. te uređivanje svojih bilješki. Prvi put kad sam imala malo više slobodnog vremena, ovog zimskog raspusta, odlučila sam ponovno početi crtati i bilo je puno bolje nego sam očekivala. Svaki novi rad mi se činio bolji od prethodnog, a takve su bile i reakcije moje okoline. Najveća podrška mi je porodica. Oni su uvijek uz mene i čvrsto vjeruju u sve što radim u životu. Puno je lakše vjerovati u sebe i napredovati kada imate takvu podršku porodice.

Možete li nam reći nešto o procesu nastanka jednog rada?
Često mi ljudi postavljaju to pitanje, a smatram da je proces vrlo jednostavan. Obzirom da uglavnom crtam portrete, ponekad u glavi imam viziju osobe koju želim nacrtati. Onda pokušam naći sliku te osobe koja je zanimljiva i ima dosta detalja. A desi se i da slučajno naletim na zanimljiv portret. Crtam običnom olovkom ili grafitima, a trajanje zavisi od kompleksnosti rada. Nisam se još uvijek iskušala u crtanju sa bojama, iako mi je želja. Ipak je to drugačija tehnika za koju je potrebno više vremena, ali nadam se da ću uskoro pokušati.

Da li češće radite sa likovima iz stvarnog život što smo vidjeli na Vašem profilu ili pak Vam je draže da nađete motive u prostoru Vaše imaginacije?
Najčešće su to likovi iz stvarnog života, odnosno slavne ličnosti. Međutim imam i par radova osoba koje su „nepoznate“, ali su mi njihovi portreti bili zanimljivi, sa puno detalja, zanimljivih izraza i položaja ruku.

Na Vaš uspjeh likovnog umjetnika najviše je uticala škola ili prirodna nadarenost?
Za početak da naglasim da se ne smatram likovnim umjetnikom jer crtam amaterski. Obzirom da se nisam školovala za likovnog umjetnika, ne mogu reći da je škola imala bitnu ulogu u tome. Kao što sam rekla u prethodnim odgovorima, sve je počelo slučajno tako da bih zasluge pripisala prirodnoj nadarenosti.

Koje Vam je najdraže Vaše djelo i kako je nastalo?
Ne mogu da izdvojim jedno kao najdraže, jer svako mi je posebno na svoj način. U svako sam uložila jako puno sebe. Moj prvi rad ove godine, nakon dugogodišnje pauze, počeo je tako što me motivirao jedan nepoznati umjetnik kojeg sam slučajno srela. Naime, dok sam pripremala zadnji ispit zimskog semestra, sjedila sam u jednom kafiću u Sarajevu i ponavljala gradivo. Tada sam, preko puta sebe, ugledala nekog stranca koji crta. Imao je čudne boje, markere, tuševe i sjedila sam jedno vrijeme posmatrajući njegov rad. To je probudilo lijepa osjećanja u meni i sjetila se da sam nekad uživala crtajući. Tad sam odlučila da ću prvom prilikom ponovo pokušati.

Kako crtanje djeluje na Vas? Da li bavljenje umjetnošću djeluje na mentalno zdravlje?
Smatram da je crtanje jako dobro za mentalno zdravlje, što je i dokazano u naučnim studijama. Kada sam u nekom jakom stresu ili mi je tok misli prebrz, desetak minuta crtanja je sasvim dovoljno da mi se misli stalože. U toku crtanja mogu racionalnije razmišljati o situacijama koje mi inače izazivaju nemir i nelagodu, te smisliti slijedeći korak. Sigurno je umjetnost određeni vid meditacije i odmora, što je jako potrebno u struci za koju se školujem, a i u svakodnevnom životu.

Da li biste podijelili neki skeč koji Vam je bio simpatičan, a vezan je za Vaša likovna djela? Ili možda neku situaciju kojoj se uvijek nasmijete, a da je nastalo za vrijeme stvaranja novih djela?
Jednu večer ove zime, dok sam crtala, mama se vratila sa posla i prišla da vidi šta radim. Obzirom da je moj crtež poprilično napredovao, iznenađeno je rekla: „On kao da oživljava pred mojim očima! Nisam znala da ovako dobro crtaš!“, na što sam ja odgovorila: „Pa nisam ni ja znala do sad.“ Onda smo se nasmijale i često to prepričavamo.

Društvene mreže pomažu u promociji ili ne?
Naravno da pomažu. Iako ima veliki broj odličnih umjetnika na društvenim mrežama i ponekad se teško istaknuti, mislim da svako može naći svoje mjesto. Društvene mreže su i inspiracija, promocija i odlično mjesto za upoznavanje sa drugim ljudima i umjetnicima, od kojih se može puno naučiti.

Hvala Vam na izdvojenom vremenu. Za kraj još jedno pitanje: Šta biste poručili mladima koji se žele baviti slikanjem, poezijom, umjetnošću?
Da, da i da! To je tako divan način unošenja ljepote u ovaj svijet, koji se nekad čini jako tamnim i tužnim. Kada se bavite umjetnošću, osjećate se izolirano od toga i imate neki svoj mir. Isto tako, ako možete i nekom drugom izmamiti osmijeh, učiniti da se lijepo osjeća, što da ne? Samo treba biti uporan, prihvatiti ponekad i kritiku, a ne odmah odustati, te dijeliti sa drugima svoj rad, bez straha od odbacivanja. To što se nekome ne sviđa vaš rad, ne znači da on ne vrijedi već samo trebate promijeniti publiku.
Hvala Vama što ste mi dali priliku za razgovor.

U nastavku uživajte u radovima naše sagovornice

AUTOR

Armin Bečić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Znate li gdje možete vidjeti iftarski top iz 19 stoljeća?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Znate li gdje možete vidjeti iftarski top iz 19 stoljeća? (FOTO)

Turizam, tradicija i jos ponešto

Ramazan je pravo vrijeme za sreću, a sinonim za Ramazan su i iftarski topovi koji označavaju kraj posta u najljepšem periodu u godini. To su oni topovi koji sa Žute tabije, Mojmila, iz Maglaja i drugih gradova i lokacija obraduju postače. Možda vrijeme između sehura i iftara brzo prođe, ali ti topovi su simbol Bosne, simbole tradicije. 

Najstariji sačuvani top se nalazi u Muzeju Gazi Husrev-begove biblioteke. Prkosan vremenu, a nije gubio vrijeme. Godinama je sarajlijama javljao da je vrijeme iftara. Godinama je taj top sudjelovao u čišćenju srca sarajlija, a onda je dobio svoje počasno mjesto.

Tamo u odajama gdje će ostati vječan, ali nažalost bez ispaljenog đuleta. 
Pričat će on vijekovima priče o sarajlijama, a sarajlije će gostima pričat i prenosti priču o čuvaru tradicije.

AUTOR

Armin Bečić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Šemovići: “Odlučili smo da se više posvetimo ilahijama i kasidama i na taj način dođemo do ljudskih srca” (VIDEO)

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Šemovići: "Odlučili smo da se više posvetimo ilahijama i kasidama i na taj način dođemo do ljudskih srca"

Turizam, tradicija i jos ponešto
Mladi bračni par Šemović, Amina i Dženan su studenti treće godine Islamskog teološkog fakulteta. Oboje su uporedo sa studiranjem i aktivni članovi hora fakulteta. Kako kažu i prije toga su kao učenici medrese bili uključeni u horske sekcije, tako da se od ranih školskih dana rodila ljubav prema ilahijama i kasidama. “Allah Uzvišeni je taj koji ljudima poklanja iz svoje hazne, tako je nas obdario sa lijepim glasom kako bi ga koristili da drugima prenijeli ljepotu islama na naš način. Tako da smo odlučili da se malo više posvetimo ilahijama i kasidama i na taj način dođemo do ljudskih srca.” – kaže Dženan. Za kraj prije nego što počnete sa uživanjem u prekrasnim izvedbama u videu ispod poslušajte poruku naših sugovornika: “U ovom mubarek mjesecu Ramazanu naučimo da želim drugima što i sebi, pokažimo velikodušnost jedni naspram drugih i jačajmo našu bratsku ljubav u Njegovo ime!”

AUTOR

Armin Bečić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture