Inat ćuprija u Stocu

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Inat ćuprija u Stocu

Turizam, tradicija i jos ponešto

Široko je rasprostranjena priča o nastanku naziva za jedan od mnogih sarajevskih mostova, poznatom pod nazivom inat- ćuprija, koji se nalazi naspram Gradske vijećnice. No ovdje nećemo govoriti o tome most mada su povodi za nastanak obje inat ćuprije poprilično slični, vođeni inatom i ponosom. 

Malo je poznato da svoj naziv inat ćuprija dijeli sa još jednim bosanskohercegovačkim mostom, i to na krajnjem jugu zemlje, u svjetlošću okupanom Stocu.  Inat ćuprija u Stocu se također zove i Gornjom ćuprijom. Smatra se najstarijim mostom na rijeci Bregavi. 

Izgrađen je početkom 17.st.  Njegova jedinstvenost se ogleda u nesimetričnom obliku, pri čemu jedan luk završava  na obali, a drugi u koritu rijeke. Legenda kaže da se njegov graditelj n a ovaj način želio osvetiti uzurpatoru, koji je tada bio na vlasti u Stocu. Dakle, kao što to obično biva, legenda je ostala da živi u narodu dugo vremena, stoga je ostao i naziv, inat ćuprija, zato što je ćuprija sagrađena iz inata. 

Prema priči, bila je baš pri kraju izgradnja Donje ćuprije bega stolačkog, koju je on sam naložio da se izgradi, kada ga pozvaše vlasti iz Stambola (Istanbula), jer je izbila buna u dalekoj Anadoliji, da i on dođe sa Stočanima i pomogne u spriječavanju. Prema svim saznanjima, ta buna se može datirati u 1658. god, jer je u svom velikom putopisu spominje i Evlija Čelebija.

U međuvremenu kako predanja govore u Stocu je došlo do promjene vlasti, u gradu se navodno pojavio neki Trtak, rodom iz Ljubinja, koji odluči uzeti vlast u svoje ruke.

Prema tome, historija se naglo prekida, a započinje legenda…

„Isah, neimar i njegov prijatelj Risto taman su skidali skele s begove ćuprije, kad, eto ti vraga, naiđe taj Trtak.

Preprknio ti se puščetinom, pa kroz Stolac, ko sam ti, ja sam ti.

Ide on tako, a oko njega desetak- pentaes’ nakije k'o on. Doš'o i njihov vakat… „

(….) Razgleda ta bitanga s dužinom novu, blistavu ćupriju odsutnog naručitelja. Lijepa je bila, sa pet svodova, poput očiju, kroz koje su tekle vode Bregave, prskajući srebrenih slapova. Trtak se zadivi, jer i budale ponekad razdvoje lijepo od ružnoga, pa osjeti u sebi neki čudan poriv, koji narod zove inat. Dreknu se majstorima, jer slaba vlast je uvijek glasna, da odmah njegovu ćupriju na Bregavi sačine ljepšu i „okatiju“ od begove. 

Međutim, u strahu od posljedica, neimari se premišljaše šta da urade, a da sačuvaju vlastiti život. Valja poslušati i Trtka, a ne nasrditi bega, zbog neodobrene gradnje, a da uz to sačuvaju graditeljsko dostojanstvo, i ne postide se svoga djela.

Reče Isah Trtku: „Graditi ću ćupriju, ama k'o burmu, pa pola burme na suncu, a drugo pola u vodi.“ Trtak ni da čuje, opet traži da ćuprija ima više oka nego begova.

Dalje se spominje, kako su Isah i Risto išli u brdo da traže majdan za kamen, i koliko im je gorak bio hljeb, dok je na kraju nisu uspjeli napokon završiti.

Legenda također kaže da su dok su gradili ćupriju došli na ideju osvete. Uradili su kako im je načinjeno, ćuprija je imala više oka nego begova, ali je svako oko bilo manje ili više heravo. 

Dok je jedna noga dopirala do vode, druga je bila naslonjena na brdo. Po svemu ovome bismo mogli zaključiti da ovaj most možda više nego ijedna druga građevina u našoj zemlji odražava duh i karakter bosanskohercegovačkog čovjeka; iz inata je naređena njena gradnja, pa i za inat je načinjena! 

U putopisu Evlije Čelebije navodi se: 

„ Trtak, ko prazna glava, poč'o da slavi, k'o biva osta’ spomen kad se i on u Stocu pit'o“. 

Utihnu i inat i prkos, da se ne talasa, dok Trtak kroji sudbinu Stoca. 

Napokon, dođe vrijeme kad neimari trebadoše položiti račune begu. 

U Anadoliji je završena vojna, pa se i beg s vojskom vratio u Stolac. Dvojica neimara, Isah i Risto da ikako mogu utekli bi pod zemlju. Znaju oni da će beg od svakoga tražiti da mu ispostavi račun. No, razmišljali su, sila ih je natjerala, neće im beg ništa zamjeriti.

Ali, pravde nema. Kad je beg vidio ćupriju odmah izbi na veliki telal. Skupi se narod čitavoga Stoca, misleći da će im kazivati o naredbama sultana i kako mu je na vojni bilo. Ali, došlo je ono čega su se neimari pribojavali; beg poče sa kažnjavanjem, sve redom ko god da je učinio nešto mimo njegove volje u njegovom odsustvu. Pred čitavim narodom naruži majstore koji su gradili mostove i naredi da im se udare falake.

Tako je izgrađena inat ćuprija u Stocu.

Svi protagonisti ove narodne predaje već odavno nisu tu da potvrde ili opovrgnu istinitost priče, ali svakako i dalje tu stoji i stojati će još dugo vremena, stara ćuprija, neobičnog, ali lijepog zgleda koja upotpunjuje i premošćava smaragdnu Bregavu. 

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Zašto se baviti muzikom?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Zašto se baviti muzikom?

U današnjem svetu podeljenom između tehnologija i zanata, teško je pronaći valjan odgovor na pitanje zašto se baviti muzikom. Teško je iz razloga što bavljenje muzikom, sa izuzetkom komercijalnih žanrova, teško da može da obezbedi sigurnu budućnost, naročito u svetu koji od nas zahteva da trošimo dosta novca. Zato odgovor na ovo pitanje treba tražiti u drugom pravcu – onom koji će osvetliti duhovnu stranu uticaja muzike na čoveka. Ovaj aspekt se često zanemaruje zbog duha vremena u kojem živimo, gde čovek kao duhovno biće sve manje postoji, a sve se više pretvara u mašinu koja pravi i troši novac na stvari koje na njegovo biće utiču tek površno. A šta nam sve muzika može pružiti?

Muzika kroz vreme

Arheologija i druge društvene nauke koje se bave čovekom, ovog i drugih vremena, već decenijama pružaju mnoštvo dokaza da je muzika oduvek bila sastavni deo čoveka. Bilo kao sredstvo komunikacije, religijskog obreda ili čistog zadovoljstva, muzika je uvek bila tu oko nas i za nas. S tim u vezi, značaj muzike značajno je dublji nego što bi se to na prvi pogled moglo učiniti. Muzika je naša veza sa Bogom i prirodom, sa nama samima.

Bez muzike se ne može zamisliti nijedan obred – religijski ili sekularni. U doba korone to je sigurno postalo sasvim vidljivo. U Italiji i Španiji, ali i kod nas na Balkanu, ljudi su masovno svirali i pevali sa svojih terasa tokom perioda zatvaranja. Potreba za socijalizacijom posredstvom muzike toliko je snažna bila. „Muzika nas je održala – njojzi zato hvala“, moglo bi se reći. Suvišno je nabrajati u kojim se sve situacijama muzika inače koristi. Ipak, još uvek se čini da nismo odgovorili na pitanje zašto se baviti muzikom.

Zašto se baviti muzikom?

Ukratko, bavljenje muzikom ne bi trebalo da bude neki poseban zadatak nas kao bića. To je naša suštinska potreba – da se pusti glas, da se u ritmu prati nekakav zvuk, da se zasvira na nekom instrumentu. U tom smislu, baviti se muzikom znači baviti se sobom. Muzikom se treba baviti svako, onoliko koliko može, jer razmišljanjem o muzici i bavljenjem njome mi dolazimo do tumačenja muzike. Njeno značenje nije uvek lako iznaći, štaviše, često je skriveno i potrebno je razmišljati o njoj da bi se došlo do dubljih slojeva značenja. Ti dublji slojevi utiču na našu psihu i telo, na naše stavove i odluke. Utiču na to da li ćemo postati prosvećeniji, bolji i uravnoteženiji ljudi. U tome i leži odgovor na pitanje zašto se baviti muzikom.

Neko od vas je možda očekivao da ću pričati o koncertnim dvoranama i vrhunskim virtuozima, slavnim kompozitorima i blistavim delima umetničke i svake druge muzike. Istina, neko od tih ljudi koji od malena počnu da razmišljaju o muzici će i postati vrhunski virtuozi, kompozitori i dirigenti, ali to ne znači da niko drugi nema prava na sopstveno bavljenje muzikom. Kao nastavnik muzičkih predmeta, najveću želju za učenjem i razumevanjem sam video kod ljudi i dece koji se muzikom bave iz čistog hobija. Neopterećeni školskim nametima, njihovo interesovanje dolazi iz same suštine njihovog bića i povezanost sa muzikom je tu na najvećem mogućem nivou. Imajući to u vidu, bavite se muzikom radi vas samih – muzika je jedan od puteva koji vode do razumevanja sveta i unutrašnjeg rasta.

Možda i najbolja sublimacija celokupnog ovog teksta bio bi naredni snimak. Na njemu su bivši i sadašnji studenti Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu. Oni su oformili gudački ansambl, koji je usled teške situacije zbog pandemije prinuđen da svira u Knez Mihailovoj ulici, jer su koncerti retki, a publike malo. Ipak, prolaznici su bili oduševljeni što su imali prilike da čuju najpopularnije zvuke klasične, filmske, ali i popularne muzike u zanimljivim aranžmanima. Ono što sam primetio kod sebe, a verujem da su i mnogi drugi to pomislili kada su ih čuli bilo je da zapravo nisam ni bio svestan koliko mi nedostaje muzika koju ću slušati uživo, bila to koncertna dvorana ili Knez Mihailova ulica. Taj mili zvuk gudačkih instrumenata tako je prijao mojim ušima u tom trenutku. Ukoliko budete dolazili do Beograda u narednih mesec dana, oni će sigurno biti na istom mestu, pa ih poslušajte. Siguran sam da ćete osetiti nešto posebno i onda će vam i na sasvim ličnom primeru biti jasno zašto je važno baviti se muzikom.

AUTOR

Miloš Petrović

Nastavnik Muzičkog Obrazovanja

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Stari Most je mjesto gdje se puni pozitivnom energijom

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Stari Most je mjesto gdje se puni pozitivnom energijom

Na jugu BIH ima jedna zelena rijeka koja šumi, dok je grli on. Te davne 1566. godine jedno drugom se zavjetovaše na vječnu vezu. Stari most je tada predstavljen kao najveća lučna konstrukcija na svijetu. Iako se za kamen kaže da je hladan,  on ipak izaziva toplinu oko srca. 

Na jugu BIH ima jedna zelena rijeka koja šumi, dok je grli on. Te davne 1566. godine jedno drugom se zavjetovaše na vječnu vezu. Stari most je tada predstavljen kao najveća lučna konstrukcija na svijetu. Iako se za kamen kaže da je hladan,  on ipak izaziva toplinu oko srca.  Za njegovu izgradnju lično je urgirao sultan Sulejman Veličanstveni, a gradio ga je mimar Hajrudin, učenik mimara Sinana. 

Stari most je omogućio svima da dožive ljepša jutra kraj njega. Ma ne samo jutra, nego i sumrak, a i proljeće ima svoje čari. Ama svaki trenutak na Starom Mostu je priča za sebe. Zato ovaj put smo odlučili da prilog bude sniman kroz sva četiri godišnja doba kako bi prikazali njega u svim izdanjima. On onako visok i gord ostaje jednako lijep u svako doba godine. 

Ljeti pušta da djevojke u najljepšim haljinama defiluju njim i dive mu se, ali njegove čari u gradu sa najviše toplih dana nisu rezervisane samo za 3 mjeseca. Ima i zima svoje čari. Kada vjetar zaigra ples koji te natjera da se zakopčaš, ali ti je u srcu toplo. Puno meraka. Valjda mu to daje posebnu draž. Ta bura koja kida, a istovremeno te puni pozitivnom energijom. Iako je star, on ne stari, on je mlad, a nije u jeku mladosti. 

Poznat je i po skokovima, a kako to obično biva svaka lijepa priča ima i filmsku pozadinu tako «Dječak i most» na IV svjetskom festivalu dokumentarnog i TV filma koji je održan u Londonu 1971. godine dobio je prvu nagradu za kameru, a u filmu se govori o oslobađanju mladih skakača da skoče sa Starog mosta što predstavlja svojevrsnu provjeru njihove zrelosti. 

Stari Most u ratu i obnova

A onda su došla ona tužna vremena kada je letio i Stari most. Mostarci kažu da su to bili tužni dani kada je 1993. Rođeni pogođen, ali ni tada nije umro, a ni pao. On je skočio dole i obećao mostarcima da će izroniti i nastaviti tamo gdje je stao. Tamo gdje su svi stali. Bila je to 2004. godina. Tada je Stari izroni i nastavio gdje je stao. Sa njim se vratio i turizam, a nastavila i tradicija skokova sa Starog mosta. Ovaj događaj poznatiji je kao Mostarska lasta i zaista je zanimljiv doživljaj za svakoga tko se nađe u blizini. 

Posjetite Stari most, skriveni dragulj Bosne i Hercegovine

Ako se nalazite u Mostaru, ne propustite posjetiti most Kriva Ćuprija koji povezuje dvije obale rijeke Neretve.  Ako ste ljubitelji adrenalinskih aktivnosti, Skywalk Fortica idealan je izbor za Vas. Sa ovog vidikovca pruža se panoramski pogled na okolinu i prirodu koja ga okružuje što pruža dodatnu dozu avanture.

Nedaleko Mostara, nalazi se Blagaj. Blagaj je slikovito mjesto smješteno u Bosni i Hercegovini, poznato po svom prirodnom i kulturnom bogatstvu. Najpoznatija atrakcija u Blagaju je Tekija na Buni, derviška tekija koja se nalazi pored rijeke Bune. Posjetitelji Blagaja mogu istražiti bogatu historiju, uživati u tradicionalnoj bosanskoj kuhinji i doživjeti jedinstvenu atmosferu ovog čarobnog mjesta.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

SARAJEVSKA ZIMSKA BAJKA OTVORILA VRATA POSJETIOCIMA

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

SARAJEVSKA ZIMSKA BAJKA OTVORILA VRATA POSJETIOCIMA

Sarajevska zimska priča već je počela! Ako dolazite u Sarajevo u vrijeme novogodišnjih praznika preporučujemo da obavezno posjetite dvije zimske atrakcije koje su namijenjene za čitavu porodicu.Osjetite čari zime i novogodisnjih praznika na klizaljkama ili pak fotografisanjem i obilaskom mjesta koja su predviđena za pravljenje fenomenalnih slika. Naravno, radi se o “Zimskoj čaroliji” na Skenderiji, te “Zimi na Vilsu by Holiday market” koja se nalazi na lokaciji Vilsonovo šetalište!

Priča o “Zimskoj čaroliji” počela je još 2019., a do danas, uprkos činjenici da je pandemija i brojnim restrikcijama koje su uz nju došle, postajala je samo bogatija raznolikim sadržajima koje nam je imala za ponuditi. Raznovrsnost sadržaja i sreću da uživaju u čaroliji na Skenderiji, stanovnici i posjetioci glavnog grada Bosne i Hercegovine imat će sve do 31. januara 2022. godine. Brojni partiji, druženja i nova prijateljstva na ledenoj plohi sarajevske Zimske čarolije vjerujemo da neće izostati.

Naravno, da bi cijela sarajevska zimska bajka bila potpuna, u popularnom sarajevskom Vilsonovom šetalištu nalazi se još jedna praznična priča. „Zima na Vilsu by Sarajevo Holiday Market“ svim građanima omogučit će uživanje u klizalištu do kraja raspusta, ali i brojnim drugim atrakcijama među kojima je jedna od najzanimljivijih je luna park u okviru kojeg se nalazi i Sky Tower, atrakcija koja je prvi put dostupna u Sarajevu. Uz poštivanje svih epidemioloških mjera Zima na Vilsu by Sarajevo Holiday Market trajat će do 15. januara 2022. godine. – piše Mapa Kulture.

U narednom periodu svi putevi vode na Skenderiju i Vils jer tamo je prava priča!

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Stolac – Stari grad Vidoški i Nekropola stećaka Radmilja

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Stolac - Stari grad Vidoški i Nekropola stećaka Radmilja

Stari grad Vidoški jedan je od najvećih gradova ovog tipa na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. U srednjem vijeku je predstavljao najbolje utvrđen odbrambeni objekat sačinjen od 13 kula. Ime je dobio po rijeci Viđoštici(Bregavi). Prvi put se spominje 1444. Godine kao grad u zemlji hercega Stjepana. Kada napuštate Stolac i idete ka Sarajevu ne može se proći, a da se ne posjeti jedna od najukrašenijih nekropola stećaka.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Bunski kanali – Tamo gdje ljubav počinje

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Tamo gdje ljubav počinje - Bunski kanali

Za sreću je potrebno dvoje, za ljubav je potrebno dvoje i tako je za prirodne ljepote potrebno barem dvoje. Rijeke Buna i Neretva nadomak Mostara pričaju najljepšim jezikom i govore tihim glasom kako je počela njihova bajka. Bajka dvije rijeke, koje samo što su se ugledale ljube jedna drugu i postaju jedno.

Na mjestu ušća Bune u Neretvu, fluvijalnim procesima nastao je prirodni fenomen karakterističan samo za ovaj dio Bosne i Hercegovine, prepoznatljiv po sedrenim vodopadima, kojima se Buna spaja sa Neretvom. Na tom dijelu se cijela rijeka Neretva ulijeva u kanal širine nešto više od tri metra i dužine oko 850 metara.

Ovaj fenomen se može samo vidjeti u ljetnom periodu odnosno, kada je ekstremno mali vodostaj rijeke Neretve tj. kada je dovedena na biološki minimum regulacijama brana.

Pored atraktivnog izgleda, iznimnog naučnog značaja i istraživačkog potencijala za različite oblasti, Bunski kanali iz godine u godinu postaju značajan prirodni turistički potencijal, te predstavljaju destinaciju vrijednu posjete.

Nesumnjivo je da je Mostarska regija i cjelokupno hercegovačko podneblje postalo bogatije za još jednu atraktivnu turističku lokaciju, sa mogućnostima za razvoj foto turizma, koji je upravo glavni povod za obilazak znatiželjnim posjetiocima, koji žele drugačije iskustvo, ali i odlične fotografije u prirodnom ambijentu.

Bunski kanali su idealni za ljubitelje kajaka i kanuu

Osamdesetih godina kajakaši su se na Bunskim kanalima borili za svjetske i evropske medalje, jer na tom je lokalitetu priroda izgradila ono što se obično vještački gradi da bi se napravila što teža i zahtjevnija staza.

Proslavljeni osvajač brojnih medalja u kajaku i veslanju, se u sklopu svoje ekološke akcije “Balkan Rivers Tour” spustio niz. Od tada  tvrdi da su Bunski kanali najatraktivnije staze za kajak i kanu.

Neretva je izgradila duž svog korita veliki broj prekrasnih krajolika, ali avanturisti su mišljenja da je lokalitet južno od Mostara na ušću Bune ima najveću vrijednost.

Bunski kanali: Zanimljivosti o Bunskim kanalima

  • Bunski kanali su 1970. godine proglašeni zaštićenim – Tok rijeke Neretve, koji je Rješenjem iz 1970.godine proglašen zaštićenim dijelom prirode u Zavodu za zaštitu Spomenika Prirode FBiH, po sili zakona nastavlja egzistirati kao zaštićeno područje, te kao takvo uživa zaštitu propisanu odredbama Zakona o zaštiti prirode HNK spomenikom prirode
  • Aktivisti za zaštitu rijeka i danas vode borbu sa investitorima koji žele na području Bunskih kanala graditi Minihidroelektrane
  • Bunski kanali su jedan od najatraktivnijih i najizazovnijih dijelova Neretve za ljubitelje adrenalinskih vodenih sportova

Ukoliko se odlučite posjetiti Bunske kanale preporučujemo i da posjetite: 

  • Vrelo Bune i tekiju u Blagaju koji se nalaze na 10 minuta od Bunskih kanala
  • Stari Most u Mostaru koji je udaljen od Bunskih kanala 20 minuta vožnje 
  • Most Kriva Ćuprija u Mostaru koji je udaljen od Bunskih kanala 20 minuta vožnje 
  • Skywalk na Fortici koji je udaljen od Bunskih kanala 30 minuta vožnje 
  • Tvrđavu u Počitelju koji je udaljen od Bunskih kanala 15 minuta vožnje 

Uživajte u prelijepim kadrovima koje je zabilježila naša ekipa.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Upoznajte čuvara skrivenih tajni u Počitelju, gradu kamena i vode

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Upoznajte čuvara skrivenih tajni u Počitelju, gradu kamena i vode

Počitelj je jedinstveno naselje u sastavu općine Čapljina, Federacija Bosne i Hercegovine (Bosna i Hercegovina). Smješteno je na lijevoj obali rijeke Neretve, na glavnoj cesti od Mostara do Metkovića, na sjeveru općine Čapljine. Njegovo povijesno urbano središte potječe još od 14. stoljeća. Počitelj je zaštićen nacionalni spomenik BiH i nalazi se na UNESCO-voj listi.

Počitelj je grad koji ima posebnu dimenziju

Iako se grad prvi put spominje u pisanim dokumentima 1444. godine, pretpostavlja se da ga je dao izgraditi bosanski kralj Tvrtko 1383. godine. Ovaj srednjovjekovni gradić imao je mediteranski izgled, ali je nakon turskog osvajanja orijentalno preoblikovan. Mješavina ova dva graditeljska stila daje Počitelju posebnu dimenziju.

Izuzev izvanredne orijentalne arhitekture i osmanlijskog „štiha“, Počitelj je zanimljiv i poznat kao domaćin likovnoj koloniji sa najdužom tradicijom u jugoistočnoj Evropi.

Kada je izgrađena tvrđava i stari grad 

Tvrđava u Počitelju je izgrađena između 15. i 18. stoljeća, s intervalima kada je gradnja bila obustavljena. Izvorna srednjovjekovna jezgra grada je najstariji ograđeni dio, gdje se dvije faze izgradnje mogu se identificirati: stariji, unutarnji grad ili utvrda (toranj s malim unutarnjim dvorištem – donjon) s kraja 14. stoljeća, s kasnijim dodacima, izmjenama i pojačanjima iz druge polovine 15. stoljeća. Sudeći prema izgledu najstarijih dijelova utvrde, može se pretpostaviti kako malo mjesto ispod utvrde datira iz ranijeg ili istog razdoblja kao i sama utvrda. Nešto prije 1698. god. utvrda je znatno povećana i utvrđena s jačim sustavom obrane. Grad je obzidan tako da tvori unutarnji donjon s kvadratnim tornjem, dva bastiona (Mehmed-pašin i Delibašin), Dizdareva kuća, žitnica, utvrdbena džamija i „vodotoranj” (cisternu s ulazom i stubama koje vode do vode), te dva velika i dva mala portala (kapije). Tijekom rata u BiH od 1992.-96. godine, utvrda nije pretrpjela ozbiljnu štetu.

U dolini Neretve, glavno uporište u odbrani od Turaka bio je Počitelj. Ovu tvrđavu je sagradio kralj Tvrtko godine 1383., i imala je stratešku ulogu u kontroliranju puta do mora, dolinom rijeke Neretve. Danas, povijesni gradić Počitelj, izgrađen ispod tvrđave, ima orijentalni izgled i potpuno je u funkciji turizma i kulturoloških manifestacija.

Grad je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Historijsko područje koje čine stari grad i tvrđava je proglašeno 2003. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Par godina kasnije, tačnije 2007. godine Počitelj je predložen za Svjetsku baštinu UNESCO-a. 

U blizini Počitelja preporučujemo da posjetite:

  • Bunske kanale – prirodna atrakcija na rijeci Neretvi
  • Hutovo blato – poznato po velikom broju životinjskih vrsta i prelijepom krstarenju. Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Hutovo blato teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, sa nadmorskom visinom od 1 m do 432 m.
  • Manastir Žitomislići – u kojem se čuvaju najstariji zapisi
  • Stolac – grad muzej smješten na Bregavi. Svjedok je mnogih historijskih događaja. Na putu ka Stocu svratite u Nekropolu stećaka Radmilju. Zatim u centru posjetite Stari grad Vidoški. Onda se zaputite na Daorson. Ilirski grad u neposrednoj blizini Stoca. 

Uživajte u prelijepim kadrovima mediteranskog grada, kuli tvrđave i starom gradu Počitelju.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Otkrijte jedinstvenu ljepotu na obroncima Prenja – Boračko jezero

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Otkrijte jedinstvenu ljepotu na obroncima Prenja - Boračko jezero


 

Boračko jezero je smješteno na obroncima Prenja i okruženo zelenom crnogoričnom i bjelogoričnom šumom predstavlja omiljeno izletište i odmralište kako stranih, tako i domaćih turista. Jedan je od prirodnih bisera Hercegovine, koji neobičnom ljepotom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Jezero privlači veliki broj turista, sportista, ribolovaca koji uživaju u ljepotama ovog mjesta. Također, unutar guste vegetacije moguće je vidjeti divokoze kako se slobodno kreću.

Prije nego što počnete sa uživanjem u prelijepim kadrovima koje smo zabilježili za Vas pročitajte i legendu o Boračkom jezeru.

Boračko jezero – Zanimljivosti o jezeru

  • Dužina Boračkog jezera je 786, a širina. 402 m. 
  • Boračko jezero je duboko 17 metara i smatra se najdubljim u jugoistočnom užem dijelu
  • Boračko jezero je udaljeno 20 km od Konjica
  • Boračko jezero je omiljeno izletište stanovnika Konjica, Mostara i Sarajeva

Legenda o Boračkom jezeru

Legenda kaže da je na mjestu današnjeg Boračkog jezera stajala bogata varoš. Obogativši se, njeni stanovnici su postali bezbožni i obijesni, tako da božji svetac, koji je prerušen u siromaha, putovao svijetom nije mogao u tom mjestu dobiti hranu i prenoćište. Jedina osoba koja ga je ugostila bila je siromašna udovica koja je imala mnogo djece. Od imanja je imala samo konja i nešto pokućstva. Prije nego je svanulo, svetac je naredio udovici svoju imovinu natovariti na konja i neka bježi iz negostoljubivog grada, koji će biti kažnjen. Na putu je morala ići za svojim konjem, gdje se konj zaustavi i triput udari nogom o zemlju, ondje neka se naseli i biti će sretna.

Sirotica je učinila po svečevoj zapovijedi. Kada se je iz Stranina ispod sela Boraka, okrenila, umjesto grada vidjela je samo vodu – Boračko jezero. Grad je sa svim svojim zgradama i stanovnicima bio potopljen. Tako je nastalo Boračko jezero. Udovica nastavi put za svojim konjem i prema svečevim uputama naseli se na mjestu gdje se konj zaustavio i tri puta udario nogom o zemlju. Za uspomenu na udovičina konja, to mjesto se zove Konjic.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Italijanska crkva, spomenici i vinogradi na brdu kod Laktaša magnet za turiste iz regije

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Spomenici, vinogradi i Italijanska crkva na brdu kod Laktaša magnet za turiste iz regije

U prelijepom ambijentu koji nudi italijanska crkva organizuju se i likovne kolonije i drugi sadržaji. Laktašani smatraju da je Tirolska kolonija njihov turistički adut

Pođete li magistralnim putem ili autoputem od Banja Luke prema Gradišci, čim prođete Laktaše pogledajte lijevo na obronke Kozare. Primijetit ćete crkvu koja dominira na mahovljanskim brdima, te prkosi ratovima, zemljotresima i olujama i  duže od jednog vijeka pod svoje skute okuplja vjernike Italijane. Spomenici na samom ulazu u crkveno dvorište kazuju otkud i od kad su Italijani tu u Mahovljanima na obroncima Kozare.

Velike poplave 1882. godine pogodile su italijansku regiju Trento. Vodene bujice su ostavile bez igdje ičega brojne porodice. 57 porodica iz okoline grada Trenta, odlučilo je potražiti bolju budućnost u predjelu sjeverno od Banjaluke, u selu Mahovljani. Prvi tirolski Italijani stigli su u Mahovljane 20. septembra 1883. godine i obrazovali Tirolsku koloniju.

Da bi opstali, svakoj porodici je dodijeljeno po 12 dunuma zemlje, koju je trebalo iskrčiti i privesti poljoprivredi. Nakon pretvaranja šumskih površina u obradivo zemljište, u predviđenom trogodišnjem roku doseljenici su formirali poljoprivredna dobra na kojima su uzgajali povrće, voće i vinovu lozu, a od grožđa su pravili poznato vino. Prema popisu iz 1921. godine u Tirolskoj koloniji u Mahovljanima  živjelo je 538 Italijana. Vrijedni Tirolci izgradili su 1902. godine župnu crkvu i posvetili je sv. Franji Asiškom. Crkva je danas spomenik pod zaštitom države.

U dvorištu crkve nalazi se spomenik koji su 2013. godine podigli potomci mahovljanskih Italijana. Spomenik je oblika tri špicaste planine, a na njemu su ispisana prezimena i godine rođenja svih doseljenika, te katastarska karta s posjedima svih italijanskih porodica koje su živjele u Mahovljanima.

Italijanska crkva sadrži i veliki crkveni vinograd i vinariju „Podrumi banjalučke biskupije“ koja proizvodi kvalitetne sorte vina „Bonaventura“. Italijanska kolonija doprinijela je dobrim odnosima opštine Laktaši i grada Trento. Načelnik Laktaša Ranko Karapetrović uspostavio je vrlo tijesnu saradnju sa vlastima Trenta, upriličeno je nekoliko obostranih posjeta.

Osim toga, italijanska crkva je središte umjetnosti. Tu se organizuju i likovne kolonije i drugi sadržaji. Laktašani smatraju da je Tirolska kolonija njihov turistički adut. Dovoljno je reći da je ovo mjesto manje od pet kilometara udaljeno od središta grada Laktaši i banjalučkog aerodroma, isto toliko i od autoputa prema Banja Luci i Hrvatskoj i svega 30 kilometara od Evrospke unije. Jedno je sigurno, ko proba ‘Rajnski rizling’ ili ‘Cabernet Sauvignon’, postat će redovan posjetilac ovog mjesta sa najljepšim pogledom u regiji. Kao na dlanu vide se plodno Lijevče polje, Laktaši, Aleksandrovac, banjalučki aerodrom i  ostali prelijepi krajolik sjevera naše zemlje.

AUTOR

Boško Grgić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Bosanski vitez sa Vranduka promoviše srednjovjekovnu Bosnu kroz fenomenalne video priče (VIDEO)

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Bosanski vitez sa Vranduka promoviše srednjovjekovnu Bosnu kroz fenomenalne video priče (VIDEO)

Turizam, tradicija i jos ponešto

Bosanski vitez- Ibrahim Hasanspahić je rodom sa Vranduka. Njega je kao malog fascinirao stari grad Vranduk i kako nam kaže počeo je istraživati o Srednjovjekovnoj Bosni. Sve ono što je pročitao na njega je ostavilo nevjerovatan dojam.

“Gledajući film Nebesko Kraljevstvo došao sam na ideju da i ja uradim neki kratki spot o srednjovjekovnoj Bosni. Po struci sam video montažer i kamerman. Kada sam uradio svoj prvi film, mnogo ljudi je počelo da prati moj rad i dobio sam mnogo pohvala što me motivisalo da radim i dalje.” – kaže Ibrahim.

Njegova tajna uspjeha je u tome što radi ono što voli i što ga motiviše na daljnje usavršavanje. Samim tim, prilikom realizacije novih projekata, javljaju se uvijek neke nove ideje jer kako nam kaže, posao kojim se bavi je takav da svaki put nauči nešto novo.

Udruženje “Mapu kulture” i rad udruženja prati od samog početka i o njima ima samo najbolje mišljenje koje je podijelio sa nama: “Jako mi se sviđaju njihove ideje kao i njihov rad. Ponekad promovišu i moje projekte. Puno im hvala na tome.”

Njegov cilj je da prikaže modernu Bosnu kroz duh srednjeg vijeka. Tu, naravno, ulazi i Bosanski vitez te legenda o njemu. Na pitanje da predloži srednjovjekovne gradove koji su ga impresionirali dao nam je odgovor:

“Mi imamo jako bogatu historiju i jako prelijepe srednjovjekovne gradove. Po mom skromnom mišljenju ti gradovi su: Bobovac, Vranduk, Jajce, Počitelj, kula Herceg Stjepana.

A naravno pored prelijepih srednjovjekovnih gradova tu su i nekropole stećaka.” – kaže nam Ibrahim Hasanspahić za kraj.

 

 

 

AUTOR

Udruzenje Mapa Kulture

Maid Đelilović

Armin Bečić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture