Bosanski Petrovac – Rajska dolina ispunjena čarolijama netaknute prirode izrodila je neke od najvećih bh ličnosti

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Bosanski Petrovac - Rajska dolina ispunjena čarolijama netaknute prirode izrodila je neke od najvećih bh ličnosti

Patuljak nam je kao klincima pričao o rodnom grad pisaca i umjetnika u kojem su nastajale inspiracije za djela koja su ih učinila vječnim

Mapiranja kulture nisu samo puka razgledanja spomenika i fotografisanje istih. Tu su u pozadini, duboka istraživanja o historiji i znamenitostima tog mjesta, koje traju satima i danima. Kaže Ibn Batuta: „Putovanje Vas prvo ostavi bez riječi, a onda Vas pretvori u pripovjedača“. Upravo to se mi i trudimo da uradimo. Da pripovijedamo o tim lokacijama. Budimo ponosni na našu historiju, na naše ljepote i na naše znamenitosti.

Budimo ponosni i na naše pisce i slikare. Sjetimo se da su najljepša djela Ahmeta Hromadžića, Skendera Kulenovića, Jovana Bijelića i Mersada Berbera počinjala i nastajala tu u gradu punom šarma i toplih ljudi koji su nastavili sa suživotom.

Upravo ti pisci i slikari inspirisani ljepotama i šarmom prirode su stvarali svoja djela koja ih učiniše vječnim. Svima su nama, još kao klincima, Patuljci inspirisani Bosanskim Petrovcem uljepšali djetinjstvo i pričali priče iz zaboravljene zemlje. Opisane onako kako je to i moguće vidjeti u okolini Bosanskog Petrovca. Možda će mala doza sličnosti sa istim se naći i ovdje, ali to je ta Zaboravljena zemlja gdje Zlatibor živi.

Za razliku od Sunčana i Pahuljice petrovčani znaju da postoje i druge zemlje i nažalost ih muči čežnja za daljinom i nedokučenim tajnama šta će biti ako pobjegnu od rodne grude. Da odu u svijet gdje će ih mučiti nostalgija i gdje neće biti zadovoljni, bezbrižni i slobodni kao ptice.

Mi Bosanci i Hercegovci živimo u zemlji punoj ljepota i šarma. Iako BiH nudi niz avantura možemo ih imati jedino ako hodamo otvorenih očiju jer vrijeme je kao brzi voz iz kojeg ne možeš iskočiti, niti se vratiti unazad. A kad smo već kod voza. Tamo negdje 12 km iznad Bosanskog Petrovca u sjenkama borova, u krilu planine, tamo je voz, ali onaj koji ima malo drugačiju historiju. Skriven u dubinama gdje kuckaju djetlići i prikradaju se iz gustih čestara divlje zvijeri. Tamo iznad njega prkosnog u granama se igra vjetar.

Ko u tu planinu zaluta imat će šta i vidjeti. Jer to je najčudnija planina na svijetu. To je planina koja krije Titov voz. Da, zeleni voz imena Proleterka koji je u vrijeme njemačke opsade uredno operirala prugama ex Yu koje nisu bile pod opsadom i nastanila se tu. Baš tu na Oštrelju, koji je bio označen crvenom bojom – nije u funkciji duboko u šumi, a opet tako primamljivo za znatiželjce. Voz je tu decenijama, a od prije par godina tačnije 2013. je proglašen i nacionalnim spomenikom. Upravo je taj voz jedan od simbola i turističkih potencijala koje nudi Bosanski Petrovac.

Rodni grad pisaca Skendera Kulenovića i Ahmeta Hromadžića, te slikara Jovana Bijelića i Mirsada Berbera nudi još mnoštvo znamenitosti. Među znamenitostima kojima se petrovčani ponose je i Muzej Jovana Bijelića. Sudbina se poigrala sa Jovanom tako da je i pored jake želje svoga oca da postane svećenik on otišao u drugom smjeru. I uistinu nije pogriješio.

Danas u centru svog rodnog grada ovaj umjetnik ima i muzej, a u muzeju se nalaze pored ličnih stvari i najznačajnije slike ovog slikara, kao i njegovih učenika. Ovaj muzej ne bi bio potpun da se u sklopu njega ne nalazi i bosanska soba. Onakva puna rahatluka u kojoj dominiraju daleko prepoznatljivi bosanskopetrovački ćilimi. To je zaštitni znak ovoga kraja i mještani se sve više vraćaju tkanju bosanskopetrovačkih ćilima. Njihovo isticanje vidljivo je svugdje od restorana, motela do prodavnica u gradu.

Grad smješten u zapadnom dijelu BiH između planina Osječenice, Klekovače i Grmeča kojeg čine prostrana polja je raskrsnica puteva Bihać-Jajce-Knin. U njemu su ispisane najsvjetljije stranice Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu. Izvršena je smotra najpoznatijih partizanskih-proleterskih jedinica, održana je Prva zemaljska konferencija Antifašističkog vijeća žena i Prvi kongres ljekara.

Sa Medenog polja poletjeli su prvi avioni Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Ime koje se svakako najviše veže za Narodnooslobodilačke borbe, a čija rodna kuća je danas pretvorena u biblioteku i muzej je Skender Kulenović. Muzej ima bogatu postavku ličnih stvari, zapisa, ordenja i knjiga jednog od sigurno najcjenjenijih pisaca BiH i Jugoslavije. U muzeju se nalazi i soba posvećena Ahmetu Hromadžiću.

Ima Bosanski Petrovac još atrakcija, ali vrijeme koje nam nije išlo u prilog nije dalo da na dan opštine prezentujemo runolist – rijetku i zaštićenu biljku, kao ni da obiđemo rodnu kuću Ahmeta Hromadžića, kao ni Stari grad Bjelaj, ali svakako da ćemo uskoro i o tim znamenitostima pisati.

Uživajte u insertima koje smo pripremili za Vas.

Mapa kulture se ovim putem zahvaljuje na učešću u mapiranju kulture Bosanskog Petrovca:

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Rahatluk je žubor Neretve i fildžan viška u Konjicu

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Rahatluk je žubor Neretve i fildžan viška u Konjicu

Samo oni koji neizmjerno vole čahuru iz koje su se razvili i poletjeli znaju kako je teško pisati o njoj. Teško je nizati riječi, a pri tome znati da se nikad ne može napisati sve ono što se zna i osjeća. Teško je pisati o ljubavi, neizmjernoj ljubavi!

Samo oni koji neizmjerno vole čahuru iz koje su se razvili i poletjeli znaju kako je teško pisati o njoj. Teško je nizati riječi, a pri tome znati da se nikad ne može napisati sve ono što se zna i osjeća. Teško je pisati o ljubavi, neizmjernoj ljubavi! Samo se tako može voljeti grad iz srca Bosne i Hercegovine, grad kroz koji žubori Neretva, grad u kojem je Zuko Džumhur nekada palio svoju lulu i počinjao sa pisanjem novih redaka.  Tako se i voli grad drvorezbarstva gdje je svaki motiv izrezbaren sa mnoštvom ljubavi, znajući da će tamo negdje biti cijenjeno ono u šta se ljubav i znoj ulože. Moraš dati da bi dobio, moraš voljeti, da bi bio voljen.

Jednom su pitali rahmetli Zuku Džumhura: „Šta je ono što u životu čovjeka može da učini sretnim?“ Odgovorio im je vrlo jednostavno: „Kod nas u Bosni ima jedna riječ koja sve to stavlja na jedno mjesto, a to je – RAHATLUK! Možete imati milione, ali ako u duši nemate rahatluka, džabe vam sve!“

A šta je rahatluk? Rahatluk ti je kad zapuše vjetar sa Neretve, kad poleti galeb sa Trešanice, kad zveckaju  štikle preko Ćuprije, kad ezan zauči sa Vardačke džamije, kad zazvone zvona sa samostana Ivana Krstitelja. Šta je merak? Merak je Konjic, merak mu je svaka hercegovačka stijena, merak je prva kafa na Prenju, merak je prvomajski uranak na Vrtaljici.

Bilo je lijepo i Keltima kad su nekada davno našu zelenooku ljepoticu prozvali Nera-Etwa, što bi značilo božanstvena rijeka. Pa i nisi ništa manje. ”Nisi posustala, još uvijek si neosvojiva, snažna, poljuljaš naše bedeme, a i ne znamo. Jutrom me budiš, noću uspavaš, pa se otrgnem snu, ali tu si, pod prozorom. Čuvaš me… Čuvaj me…”

Ljeto? Ljeto vam je dragi gosti za Pazara i Tećije, ma znat’ će samo Konjičani da Vam kažu šta je to i gdje je to. Bitno je da znate, da ćete se osvježiti, sunčati i upijati Neretvu svakim uzdahom. Konjic Vam je i Lazar Drljača, posljednji bogumil, kako se volio nazvati. Konjic je i Boračko jezero, Jablaničko jezero, Blatačko jezero. Konjic vam je i dom naseljenog sela na najvećoj nadmorskoj visini u Bosni i Hercegovini, dom Lukomira. Konjic je i dom drugog najdubljeg kanjona u Evropi, kanjona Rakitnice. Kad ste već tu, kako da ne ručate u centru grada, kako da ne probate pastrmku i kako da se ne odmorite uz rafting? Uz to je red poslušati Mrazeve naše Irine Kapetanović Perduv.

Kad se naspavate i probudite sa prvim zrakama sunca posjetite staru jezgru grada. Zakucajte na vrata nekadašnje kuće Zuke Džumhura, prošetajte ulicom lipa Pave Anđelića, slikajte se na Kamenoj ćupriji iz 1682. godine. Ljepota su konjičke džamije,  konjičke crkve, muzej, mostovi, rijeke. Ljepota su Konjičani i Konjičanke.

Možete i sjesti pored žile kucavice ovog grada i gledati, samo gledati. To je tako mala čaršija da ćete vidjeti sve, od brda i planina, do svega što je čovjek tu ostavio i napravio od  16.06.1382., pa sve do danas. Ova čaršija je jedan biser u Bosni i Hercegovini, a kada ih sve posjetite i zavolite znati ćete da imate predivnu ogrlicu. Nosite je sa ponosom i čuvajte u najljepšoj sehari, da je nikada ne izgubite.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Visoko – mali gradić koji prkosi vremenu

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Visoko - mali gradić koji prkosi vremenu

Neki gradovi su prkosni i ponosni, a drugi su pak oronuli i traže izlaz iz sivila međutim svi oni imaju svoje doba kada imaju magiju koja im daje posebnu sliku i zvuk.

“Dok sam razmišljao o prošlosti i sanjao o budućnosti, nisam ni primjetio da je prelijepa sadašnjost prošla pored mene” kaže jedan poznati citat. Za Visoko se može reći da itekako ima o kakvoj prošlosti razmišljati, o prelijepoj sadašnjost nećemo puno ni pisati jer ovaj grad živi, ali mu još ljepšu budućnost možemo zaželiti. Mnogo puta je taj mali gradić, slobodno možemo reći centar Bosne, pokazao da može prkostiti vremenu a da njemu vrijeme ne može prkositi. To je grad koji je u srednjovjekovnoj Bosni bio jedan od najznačajnijih gradova. Od tamo sa srednjovjekovnog grada su bosanski kraljevi gledali i podsjećali se veličine svog kraljevstva čija veliina nije mogla stati samo u taj pogled . Iz tog vremena datira i citat: „Tuj su u Visokome kao i u Podvisokome bosanski kraljevi svoje povelje izdavali, tuj je bosanska vlastela često sabore držala, tuj su i poklisari stranih vlasti stupali sa dragocjenim darovima pred bosanske vladare i vijećnike i njima podastirali želje svojih državnika“.

Da, upravu tu, u malom gradiću u neposrednoj blizini Sarajeva svoju historiju je pisala jedna zemlja, jedna Bosna. U tom gradiću su jedni naraštaji odlazili a drugi dolazili, ali niko nikada nije uspio izbrisati trag prvih života i umanjiti značaja Visokog u Bosni. Kako je sve prije nas postojalo i sve će iza nas svakako i ostati, pa tako i svjedoci historije pisane poveljama, stećcima i drugim spomenicima. Upravo historija ostaje da prkosi, da svjedoči, da se tu život razvijao i prije srednjeg vijeka. Tu živješe Iliri, tu se razvijala Crkva bosanska, tu su krunisani i ukopavani kraljevi, a i ostaci biblioteke iz 11 stoljeća svjedoče da je upravo Visoko grad koji je uvijek bio dio Bosne i koji je najviše doprinosio razvoju kulture i državnosti. Uvijek je Visoko sviralo najljepše melodije na frulama izrađenim u Goduši rukama našeg velikog prijatelja i poznanika Vehaba Halilovića o kojem smo već pisali. Tu iznad tog grada raskoš svoje visine pokaza brdo Visočica koje od 2006. godine postade najatkraktivnija arheološka lokacija na svijetu sa interdisciplinarnim naučnim pristupom koja iz godine u godinu privlači sve veći broj turista. Piramide su same po sebi za avanturiste i ljubitelje historije raskoš koja je dio jedne davne prošlosti a ono što su tada predstavljale i način na koji su opstale do danas je fanatasična priča. U moru atraktivnih piramida i iskopina, arheološki park u Visokom predstavlja mjesto koje bi trebala biti polazna stanica turista koji dođu BiH a koje zaista ima puno toga da ponudi.

Mi ćemo svoju priču o ovom gradiću početi sa pričom o arheološkom parku i piramidama. Iako su mišljenja podijeljena da li je piramida ili ne, činjenica je da je Visoko od te godine postalo jedna od najatraktivnijih lokacija kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu. Ono u čemu su se i zagovarači i protivnici teorije o piramidama složili je da se iz Piramida Sunca ili brda Visočica isijavaju enormne količine energije, što je u više navrata i dokazivano. Od prvih kopova diglo se više prašine u i oko Visokog nego oko egipatskih piramida koje važe za najznačajnije historijsko blago planete. Jedni negiraju, drugi podržavaju, ali ostat će svakako zapisano u vremenu da je i Bosna i Hercegovina bila centar svijeta za mnoge arheologe, naučnike i za mnoga značajna imena u svijetu. Godine 2006. ovo mjesto je postalo jedno od najposjećenijih arheoloških lokacija u svijetu. Visočaci su tada sa oduševljenjem dočekali priču o piramidama, otvarali su ćevabdžinice na piramidi sa nazivima “Kod Faraona”, prodavali suvenire i koristiti puni potencijal turizma, ali onda uslijedi medijska šutnja i projekat arheoloških iskopavanja izgubi na značaju. Međutim, projekat nije stajao i dalje se vrijedno radilo. Otkopavali su se zidovi piramida, tuneli a napravio se i park koji je prava mala oaza za odmor i relaksaciju. Ovo smo mi fotografisali i snimili, a Vi posjetite i sami nam javite svoje utiske. Uživajte u našoj priči!

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Neobična rođendanska komparacija Sarajeva nekada i sada

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Neobična rođendanska komparacija Sarajeva nekada i sada

Počinjale su mnoge bajke, moj grade, sa onim „i tako dođoše u veliki grad“, a završavale sa onim tu je umro veliki naučnik, sportista, čovjek i slično. Ne, ti nisi bajka, ti živiš bajku grade.

Počinjale su mnoge bajke, moj grade, sa onim „i tako dođoše u veliki grad“, a završavale sa onim tu je umro veliki naučnik, sportista, čovjek i slično. Ne, ti nisi bajka, ti živiš bajku grade. U tebe grade dolaze studenti, učenici i radnici iz različitih krajeva BiH i Balkana i svima uđeš pod kožu. Jedni su pisali romane, a drugi su snimali filmove o tebi i tvojim velikanima, o rekonstrukciji žičare, treći su pak pjevali o tom polijetanju goluba sa Baščaršije i o čekanju kraj Begove džamije u pjesmama svojim. Djeci si osmijeh izmamljivao, mladićima prve djevojke poklanjao, a sportistima davao slobodu koju su vraćali donošenjem trofeja, pjevačima si dao fenomenalne glasove o kojima se još priča na Balkanu.

I dok Miljacka protiče ja ću te grade voljeti. Rast ćeš kao što si rastao i do sada. Gubio si svoj sjaj, pa si ga vraćao. Čekao si godinama da obraduješ ponovo nas, stanovnike, obnovljenom žičarom. Prošle 2018. godine si ispunio snove mnogih starijih stanovnika koji su htjeli vidjeti to. Taj uspon uz Trebević grade, tih deset minuta vožnje od grada do stanice na Trebeviću. Tu slobodu koju nudi pogled sa žičare na tebe. Taj osjećaj moći kada se vidi tvoja raznolikost i raskošnost tvojih sokaka. Da čekalo se na žičaru, da čekala se i obnova Vijećnice i čekao se EYOF ali grade moj ovaj tvoj rođendan nije običan. Poseban je, da poseban jer sijaš kao što zaslužuješ. Sijao si 50-ih, 60-ih, 70-ih, 80-ih, a 90-ih doživio mali slom, ali nisi pao grade. Nisi pao kao što nisi pao ’14, ’42, samo si doživio slom kao i onda kada Eugen Savojski napravi incident, ali si tada se digao kao i sada iz pepela, kao čudna ptica feniks. Digao si se grade i ’95-e, obnavljao, sijao, dolazili su i odlazili mnogi iz tebe. Ne, nisu ostajali samo oni koji to nisu ni zaslužili, oni koji su bili ljubomorni na tebe. Šta tobože jedno Sarajevo to ima što nema neki drugi grad.

Imaš grade puno toga. Imaš „tetu razapetu“ gdje su momci cure čekali, a prijatelji se spajali i išli na višesatne koncerte u Domu mladih. Imaš grade Vijećnicu koju u ono tamo vrijeme kada se Olimpijada uvukla u tebe i postala dio tebe neki tamo lokalci pokušaše „prodati“ strancima. Imao si grade žičaru koju su pokušali ukinuti, a imao si Boga mi i volju grade da je obnoviš i da opet postane dio tebe. Imao si i bob stazu koju uništiše, dvije skakonice sa koji su se vinuli u visine mnogi svjetski proslavljeni skakači, a tvojim stazama na olimpijskim planinama svoje manevre savladavali veliki skijaši.

Imao si Davorina Popovića, Mirzu Delibašića, imao si Haseta, a imaš i Švabu, a niko od njih se nikada nije odrekao tebe. Sva tvoja djeca su se vratila tebi i dočekala zadnje dane života tu u tebi. Sjećaš li se grade kad je Hase rekao „Ne mogu, brate, ja igrati za novac i slušati kako trebam igrati.  Hvala im. Bili su korektni i nisu mi pravili probleme. Rekao sam im da ja mogu igrati samo u Sarajevu“, sjećaš li se kad je Švabo rekao podnoseći ostavku zbog tebe „ Jedino što mogu da učinim za taj grad pa da se i vi sjetite da sam se rodio u Sarajevu, a znate šta se dešava“. Sjetili su te se grade kad ti je najteže bilo i vratili se tu da proslave svaki tvoj novi rođendan. Znali su i znaju svi da će te nekada zauvijek napustiti, ali ti ćeš i tada ostati vječan. Sretan rođendan voljeni grade!!!  

Povlačenjem lijevo desno kružića imate mogućnost sami da komparirate.

Naš poklon tebi je od srca rađen i u slučaju da smo kršili autorska prava autorima se izvinjavamo i na zahtjev ćemo izbrisati slike ili potpisati ispod. Slike iz 2018. su prilagođene tako da je lošiji kvalitet problem prouzrokovan starim slikama.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Vareš – brdski gradić gdje naprosto opustiš dušu i uživaš u spokoju

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Vareš - brdski gradić gdje naprosto opustiš dušu i uživaš u spokoju

Neki gradovi su prkosni i ponosni, a drugi su pak oronuli i traže izlaz iz sivila međutim svi oni imaju svoje doba kada imaju magiju koja im daje posebnu sliku i zvuk.

Vareš je mjesto puno ljudi dobre volje. Ti, da, upravo ti, Varešaci su voljni da rade, da povlače konkretne poteze za svoj grad, za svoj Vareš. Taj rad im upotpunjuje mladost, a stvara sretne uspomene za starost. Da čitaoče, u tom malom gradiću nedaleko od Sarajeva, da u tom brdskom gradiću naprosto moraš opustiti dušu i uživati u spokoju slušajući kako Vareš diše, a Vareš zaista diše kao što su u njemu disali i bosanski banovi, kao što su u njemu disali vrijedni Varešaci koji su oduvijek kopali i prerađivali željezne rude o čemu svjedoče spomeni na okolna sela.

Grad Vareš, pod tim imenom i na tom lokalitetu koje egzistira danas se spominje u 15. stoljeću za vrijeme upravitelja Jakuba Hadum-paše. Turska vlast je mnogo značaja polagala u Vareš zbog uspješnog obrtničkog rada za koji se nadaleko čulo, a dolaskom Austro-Ugarske ovaj grad doživljava pravi preporod u punom smislu te riječi. Vareš postaje mjesto gdje gospodarstvo cvjeta, a posla ima na pretek. Budući da je gospodarstvo bilo od izuzetne važnosti za tadašnju Austro-Ugarsku, počinje era izgradnje i ulaganja u Vareš, pa tako grade i prvu visoku peć za taljenje rude željeza, te se vrši renoviranje majdana kojih je bilo mnogo . Nakon Drugog svjetskog rata, industrijski razvoj samo raste, ruda se kopa sve više i više, a Vareš postaje pravo industrijsko središte.

Kulturna baština ovog malog gradića je bogata. Tu su se onomad gradile i crkve i džamije. Tu niko ni tada, a ni sada, nikome nije smetao. Da je uistinu tako bilo pokazuju nam zidne utvrde na Bobovcu, crkva Sv. Mihovila i stara džamija na Karićima. Međutim, kroz dugu i burnu povijes bosanskohercegovačkog naroda to sjedište bosanskih vladara – Bobovac se znatno izmjenio.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Koliko poznajete Kiseljak?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Koliko poznajete Kiseljak?

Neke gradovi su prkosni i ponosni, a drugi su pak oronuli i traže izlaz iz sivila međutim svi oni imaju svoje doba kada imaju magiju koja im daje posebnu sliku i zvuk.

Kiseljak je grad i općina u srednjoj Bosni, smješten u idiličnom kraju, na ušću triju rijeka i na lokaciji gdje se križaju putevi koji povezuju cijelu srednju Bosnu. Kroz grad protiče rijeka Lepenica, a sam grad leži na nadmorskoj visini od 475 metara. Lokacija dašnjeg Kiseljaka vjerovatno je kao naselje postojala još u srednjem stoljeću, o čemu svjedoče brojni stećci na današnjem užem i širem području grada. Nakon Drugog svjetskog rata, Kiseljak postaje uređena varoš i središte veće regije. Grade se stambene zgrade, prometnice i mnogi objekti komunalne, javne i političke službe i sam grad se razvija kao banjsko mjesto. Ovo važno tranzitno mjesto je najpoznatije po svojim tradicionalnim Kiseljačkim pogačicama, tvornici Sarajevski kiseljak, kao Banjsko lječilište i po svojim termalnim vodama. Posljednjih godina primjetna je ubrzana stambena gradnja u ovom gradu, novo izgrađeni prodajni objekti i globalno govoreći, ekspanzija je prisutna u svakom pogledu. Sve to s ciljem da ovaj grad postane jedan od najvećih i najrazvijenijih centara srednje Bosne. Ipak, osim mineralne i termalne vode, općina Kiseljak ima brojna prirodna bogatstva među kojima možemo istaći radioaktivno blato i plin, velika šumska i rudna bogatstva, gdje prednjače crvena i bijela glina poznatiji kao kaolin i dolomitni pijesak.

Najvažniji prirodni fenomen Kiseljaka je mineralna voda, odnosno kiseljak. Iako se tačno ne zna kada je u zrak iz zemlje šiknuo prvi mlaz ove vode i prirodnog ugljičnog dioksida, zna se da je dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig, nakon što je proučio sve prirodne vode i vrela u BiH utvrdio da je kisela voda sa izvorišta u Kiseljaku po svom sastavu vrhunska mineralna voda, poredeći je sa drugim izvorištima u Europi. Stoga, gradski oci danas temelje svoje privredne i turističke planove za grad Kiseljak rukovodeći se ovom tvrdnjom. Danas tvornica Sarajevski kiseljak zapošljava veliki broj ljudi i gospodarstvo Kiseljaka bilo bi gotovo nezamislivo bez ovog privrednog giganta.

Evlija Čelebija, turski putopisac među prvima je upozorio na ljekovitost mineralne vode još davne 1659 godine. Čelebija o Kiseljaku i mineralnoj vodi piše: “Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali Ekši su, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, njeno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju ‘ljuta voda’, ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta.”

Kiseljak i mineralnu vodu 1864. godine opisuje i turski pisac i državnik Ahmet Dževdet. U svom pismu velikom veziru Fuad-paši, Dževdet objašnjava: “Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostrojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije točno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima magnezija i željeza. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziri za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima.”

Pisali: Amela Hajdarević i Igor Strutinski

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture