Grad koji uzdiše legendama, pričama i hrabro pečati nove vijekove

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Grad koji uzdiše legendama, pričama i hrabro pečati nove vijekove

Zalede li snijegovi tragove koraka na tim kamenim pločnicima. Probudi li te korake proljeće ponovo?

„Voljelo se dvoje mladih, šest mjeseci godinu, kad su htjeli da se uzmu, da se uzmu aman, aman…“  

Mostovi. Spajaju dvije obale. Spajaju ljude. Stvaraju tako spojeni priče. Nose one ispričane, i one neispričane. Kada bi mogli govoriti, šta bi rekli? Je l’ ta rijeka koja protiče ispod njihovih lukova, briše ili nastavlja te priče? Zalede li snijegovi tragove koraka na tim kamenim pločnicima. Probudi li te korake proljeće ponovo? Odveć pritajena simpatija između Anke, mlade kršćanke, i Akifa, mladića iz imućne i ugledne muslimanske porodice, poput proljeća koje otopi snijeg u jednom dahu buknula je u snažnu ljubav. Anka i Akif su se poznavali haman od dječijih dana. Akifovi roditelji su držali mali dućan u Varešu, imali su zemlju i poprilično veliku kuću u gradu. Akif bi dolazio I boravio više u gradu. Kako je to bilo poznato u to vrijeme, Akif je bio momak pred ženidbu, nudile su mu se djevojke one potencijalne za koje su bili najviše roditelji, a najmanje on. Mimo svim tradicija i običaja Akif je želio svim svojim bićem da ženi Anku, lijepu kršćanku iz Vareša. Njegov otac ni pod razno nije želio da sluša, a niti da pokuša prihvatiti ili podržati ono što njegov sin usitinu želi. Njih dvoje su bili kao Sunce i kiša. On je bio Sunce, ona je bila Kiša, on je bio smiraj, ona je bila oluja. Jer on je bio neko iz njoj nedokučivog svijeta. Postojali su u vremenu kada nisu smjeli.

Uprkos očevoj želji da mu snaha bude muslimanka, a ne neka tuđinka, Akif je bio uporan što je na kraju dovelo njegovog oca da mu da pristanak da Anku dovede kući. S druge strane, Anka se lomila i krila od svojih svoje jade i svoju ljubav. Anka je znala da će pomisao da izgovori na glas da želi da se uda za muslimana izazvati roditeljsko proklestvo. Uprkos roditeljima, njena duša je odavno donijela odluku Akif.  Uvijek su se nalazili tajno, kod uskog drvenog prelaza. Odzvanjala je taj dan kiša po pločnicima kaldrme i Vareške Čaršije. Ankino srce ludo je lupalo, tu noć je trebala poći u neizvjenost sa Akifom, na dopust njegovog oca. Ali noge su je vukle niz Varešku čaršiju, bez obzira na sve te odluke i misli koje su brujale u njenoj glavi. Kažu da je tu noć Akif došao prvi i da ju je čekao sa druge strane obale, dok je prste lomio čekajući je. Vidjevši Anku kako pokušava preći na drugu obalu i ne slutivši zlo, Ankin pogled se baci po nabujaloj rijeci, kako se Rijeka poigrala sa njenim očima, tako je njena noga poskliznula i oduvkla je k sebi. Kako je Akif vidio šta se desilo ne razmišljajući ni trenutka skočio je u nabujalu rijeku, ali jedino što je uspio uhvatiti je bila Ankina ispružena ruka, koja ga je zadnji put grčevito stisnula. Taj stisak više ni rijeka nikada nije rastavila.

Akifovi nišani su sa jedne strane obale, dok su Anku sahranili s druge strane. Iza Akifa u amanet je ostao njegov otac koji je na kraju raspordao cijelu imovinu i odlučio da gdje su nastradali njegov sin i njegova jedina ljubav izgradi kameni most.  Kažu da su most gradili najbolji graditelji iz oblasti kamena, I da je u konstrukciji mosta ostavljen otvor gdje je Akifov otac položio dva zlatna prstena kojima je vjenčao Anku i Akifa. Dočekaše i oni svoju svadbu, ali je ne osjetiše i ne doživiše. I danas se taj kameni most uzdiše Varešom, svakim danom prođu jedan Akif i jedna Anka. Prolaze neka nova vremena. Vidite, da Vareš nije samo grad koji oduševljava svojom Čaršijom i historijom, Isti most koji nosi simboiku i priča svoju zasebnu priču plijeni specifičnostima mostu u Mostaru. Vidiš, li bolan da ovaj grad uzdiše legendama, pričama i hrabro pečati nove vijekove? 

I zaista nije bitno da li je to ljubav Akifa I Anke u Varešu zapisana. Ili su Boško i Admira zapisani krvlju Sarajevskom. Ili Almir i Dženana na Bistriku. Bitno je da su te ljubavi zapisane. U Čaršijama. U mostovima. One nose svoj muhur. Gdje god i kada god. One nose svoju priču, sve dok ima ko da je priča, i u sabahe u akšame. I u Varešu. I u Sarajevu. I u nekom drugom gradu sve do Tadž Mahala.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Rijeka Neretva- dok ona protiče, ja postojim

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Rijeka Neretva- dok ona protiče, ja postojim (VIDEO)

Nekoga raduje jutarnja kahva, nekoga poruka, nekoga obraduje cvrkut ptica. Mene budi i raduje Ona, plava i zelena u isto vrijeme, brza i hirovita, hladna i oštra, rijeka. Rijeka? Pomislili ste, pa tako ih je mnogo? Mnogo ih je, a opet je ona tako jedinstvena, posebna, rječita i tako naša, božanstvena rijeka. Neretva!

Od malenog izvora, do velikog mora i opet se nikada ne umori. Ondje gdje Neretva protiče, čovjeka glad i žeđ ne muče. Napojit će te u najtoplijem junskom danu, ohladiti u svojim dubinama i plićacima, a njena pastrmka je najslađa na svijetu. Dosta je malo žara, soli i limuna, povjetarac sa Neretve, žamor raftera i kupača, pa da ti dan bude pjesma, a uspomena živi do novog jutra. Tako kratko? Kratko, nego kako drugačije, pa moraš se i taj dan vratiti na Neretvu, pa da protabiriš sve i da ti se što bi mi rekli, slegne. Ne valja na brzinu skupljati trenutke, brzo će se zaboraviti, a duša treba da pamti.

Neretva je izrodila toliko pjesnika, pisaca, glumaca, sportista, dobrih i časnih ljudi. Kažu ti kod nas, ima nešto po vodi i u vodi, pa se daleko poznamo. Kažu nam, jeste li vi samo sa Neretve, pa neće nešto da završe rečenicu. A znamo mi šta hoće da nam kažu, nego eto šutimo, da ne bude što mogu o sebi pričati. A nije to tako, naučila je nas Neretva da šutimo i mislimo, pa kad dobro promislimo da kažemo šta treba. Tako i Neretva, vijekovima teče, širokom dolinom prihvati svoje drugarice rijeke, pa one zajedno pričaju i šapuću sve do Jadrana. I nije joj teško, ne umori je ni poneka vreća smeća, ni kiša, ni sunce, ni hiljade kupača i ne odustaje. Nikada nije ni odustala od nas… Nastavi da nas budiš i uspavljuješ, hladiš i okrepljuješ, a mi ćemo uvijek biti ponosni što smo sa Neretve.

Grehota ti je prolazniče proći kroz Hercegovinu, kroz Konjic, Jablanicu, Mostar, Počitelj, Čapljinu, a ne zagaziti u Neretvu. To ti je k’o da nisi ni bio.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Močvara Bistrik kod Kaknja: Osjećam se k’o da sam u raju

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Močvara Bistrik kod Kaknja: Dom nekoliko stotina biljnih i životinjskih vrsta

Močvara Bistrik je zaštićeno područje koje se nalazi nekoliko kilometara udaljenosti od Kaknja, tačnije, u neposrednoj blizini naselja Haljinići. Nastalo je umjetnim putem kao posljedica eksploatacije podzemnog rudnika, sastavljena od tri vodene površine, od kojih samo jedna, ona najveća, opstaje tokom čitave godine. Stanište je to za preko 122 vrste biljaka, 212 vrsta ptica, 30 vrsta vilinih konjica, osam vrsta vodozemaca, sedam vrsta gmizavaca i 13 vrsta sisara. Pored toga, ovdje još obitava i nekoliko vrsta riba, te insekata. Na ovom mjestu ptice selice provode određeno vrijeme prilikom svog migrirajućeg putovanja, što predstavlja jedinstvenu priliku za njihovo detaljnije proučavanje i posmatranje. Prema zvaničnim podacima, taj fond predstavlja dvije trećine njihovog ukupnog broja u našoj zemlji. Iako se nalazi relativno blizu naseljenih mjesta i samog grada, dolazak na ovaj lokalitet daje osjećaj potpune izolovanosti, mira i harmonije, zbog čega se tokom toplijih dana, naročito vikendima, ovdje često mogu sresti mnogi Kakanjci, ljubitelji prirode i dobrog odmora, a u posljednje vrijeme sve više i bicklisti.

Prepoznavajući značaj ovog staništa, nadležne vlasti su ga uvrstile u zaštićeno područje. Kako bi se stekao što potpuniji doživljaj močvare Bistrik, snimljen je dokumentarni film „Osjećam se k’o da sam u raju“.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Oaza mira, netaknute prirode i zimskog ambijenta – Izletište Ponijeri kod Kaknja

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Oaza mira, netaknute prirode i zimskog ambijenta - Izletište Ponijeri kod Kaknja

Smještena na 20 km udaljenosti od grada Kaknja, sa svojih 1100 metara nadmorske visine, planina Ponijeri predstavlja nezaobilazno mjesto za relaksaciju i punjenje baterija. Naziv Ponijeri potiče od riječi «ponor» ili «poniranje», jer se na nekoliko mjesta mogu susresti ponori. Do unazad 10-tak godina, ovo izletište bilo je poprilična nepoznanica stanovnicima okolnih općina i široj javnosti. No, zahvaljujući postepenom prepoznavanju turističkog potencijala od strane lokalne samouprave i JU „Kulturno-sportski“ centar Kakanj, ali i adekvatnoj medijskoj promociji, danas Ponijeri svoja vrata otvaraju  ljubiteljima prirode iz Zenice, Visokog, Zavidovića, Sarajeva i mnogih drugih mjesta.

Zbog svog bogatog šumskog fonda i umjerene nadmorske visine, Ponijeri su s razlogom proglašeni zračnom banjom. Naime, struka je potvrdila pozitivan uticaj ovdašnjeg planinskog zraka na sve osobe koje boluju od respiratornih oboljenja. Kao jedino skijalište u ZDK sa ski stazom dužine 1000 m, ovo izletište tokom zime privlači mnoštvo zaljubljenika zimskih sportova. Pristupačne cijene ski karata i ugostiteljskih usluga, ali i domaćinski pristup i ophođenje prema turistima razlog su zašto statistički pokazatelji rastu iz sezone u sezonu. Shodno tome, u planu je proširenje ponude izgradnjom dodatne ski staze i moderno opremljenog restorana/caffe-a, uz adaptaciju prilaza skijalištu i njegovog parking prostora, te smještajnih kapaciteta.

Da je interes za boravkom ovdje zaista brzorastući pokazuje i činjenica da se vikend naselje, koje broji nekih 500-600 vikendica, konstantno proširuje, pa nije ni čudo što u pripremama proslave praznika kao što su Nova godina i 1. maj potraga za smještajem mora biti blagovremeno isplanirana. Tokom ljetne sezone ljubitelji motocross-a i brdskog biciklizma svoj adrenalin mogu zadovoljiti kilometrima šumskih puteva i planinarskih staza, što svakako zavređuje veću pažnju koja bi se ogledala u njihovom adekvatnijem obilježavanju i organizovanju masovnih utrka i takmičenja, jer su Ponijeri putnom komunikacijom također povezani sa dolinom rijeke Trstionice i Kraljevom Sutjeskom, čime se zaokružuje njena veza sa općinom Kakanj. Osim toga, tu je i granica sa općinom Zavidovići, najvišim vrhom u ovom dijelu BiH Tajanom (1297 m) i njegovim Parkom prirode. Za sve one koji se bave branjem ljekovitog i rijetkog bilja ili izvornog šumskog voća, tu su nepregledna prostranstva bogata poznatim i manje poznatim vrstama, među kojima se nalazi i autohtoni bosanski ljiljan.

Sve ovo daje povoda i motiva da se sistemskim i planskim pristupom turistička infrastruktura ovog planinskog masiva dodatno unaprijedi, poboljša i učini još pristupačnijim, što je od nemjerljivog značaja u zimskim danima kada su gradovi zarobljeni smogom i kancerogenom prašinom.  

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Sarajevska Vijećnica – najimpozantniji objekat u gradu Sarajevu

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Sarajevska Vijećnica - najimpozantniji objekat u gradu Sarajevu (FOTO + VIDEO)

Vijećnica predstavlja simbol susreta civilizacija

Smještena na adresi Obala Kulina bana broj 1, Sarajevska ili Gradska Vijećnica je, može se reći, najimpozantniji objekat u gradu Sarajevu. Izgrađena je za vrijeme Austro-Ugarske vladavine u pseudomaurskom stilu, koji je ujedno i najčešće korišten stil gradnje toga vremena. Projekat izrade Vijećnice uradio je Alexander Wittek, po uzoru na džamiju Kemala II, u Kairu. Povijesničari tvrde da je Wittek umno obolio i izvršio samoubojstvo, jer je bio optužen da Vijećnica nije urađena po projektu (nedovoljno osvjetljenje u glavnoj auli zgrade). Završetak Wittekovog projekta je povjeren 1894. Ćirilu M. Ivekoviću. Cjelokupna izgradnja Vijećnice je trajala od 1892. do 1894. godine. Gradska Vijećnica je službeno otvorena 1896. Nakon otvorenja, Vijećnica je bila sjedište tadašnje gradske uprave i gradske administracije. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine Vijećnica je bila sjedište Okružnog suda Sarajeva i  Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga ona postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.

Vijećnica predstavlja simbol susreta civilizacija. Izgorjela je tokom granatiranja i dvodnevnog požara 25. i 26. augusta 1992. godine. Tada je izgorjelo oko 80 % dokumenata, časopisa i knjiga o povijesti Bosne i Hercegovine, odnosno preko 2 miliona knjiga, časopisa i dokumenata. Obnovljena je 9. maja 2014, zahvaljujući donacijama vlade Austrije i Europske komisije. Dana 5. septembra 2006, Vijećnica je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.  Zgrada Vijećnice je sjedište Gradske uprave grada Sarajeva u kojem se nalazi Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, i u kojoj se dešavaju razni kulturni sadržaji javnog karaktera.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Zemaljski muzej je dragulj Sarajeva i jedna od omiljenih turističkih atrakcija

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Zemaljski muzej je dragulj Sarajeva i jedna od omiljenih turističkih atrakcija (FOTO + 360 FOTO)

Smješten u srcu Sarajeva, rađen u neorenesansom stilu arhiktekta Karl Pardžika, ovaj muzej je jedini u cijeloj istočnoj Evropi koji je namjenski građen za tu svrhu.

Dolaskom moćne Austro-Ugaske na teritorij Bosne, došle su i mnoge promjene zajedno sa njima. Tako je grad, koji je do tad imao duh osmanlijske kulture, počeo poprimati zapadnjački duh i sve više postajati mjesto gdje su se susreli istok i zapad. Politički, strateški i ekonomski ciljevi Austro-Ugarske zahtijevali su pismenost na evropskom nivou i viši broj obrazovanih. Bosna i Hercegovina, kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je radoznalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske. To je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu. Za direktora Muzeja imenovan je vladin savjetnik Kosta Hörmann.

Smješten u srcu Sarajeva, rađen u neorenesansom stilu arhiktekta Karl Paržika, ovaj muzej je jedini u cijeloj istočnoj Evropi koji je namjenski građen za tu svrhu.

Zemaljski muzej u Sarajevu je u toku svog gotovo stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog i nacionalnog naslijeđa zemlje i svih njenih naroda.

Eksponati su razvrstani po odjeljenjima: arheološko, etnološko i odjeljenje prirodnih nauka, u nekoliko različitih zbirki, a najznačajniji muzejski eksponat je poznata sarajevska Hagada, tradicionalna jevrejska knjiga, koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz Španije.

Zemaljski muzej u svom centralnom dijelu kompleksa ima botanički vrt koji zaista oduzima dah. On predstavlja jedini spomenik ove vrste u Sarajevu. Osnovan je 1913. godine, a njegov osnivač jeste Karlo Maly, istaknuti botaničar. Botanički vrt posjeduje veoma vrijedan herbarij te je dom mnogim rijetkim, endemskim i egzotičnim vrstama flore.

Zemaljski muzej je već stoljećima dragulj Sarajeva i jedna od omiljenih turističkih atrakcija. Zaista je neizbježna lokacija za posjetu u gradu ali i u državi.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Konjička ćuprija je oduvijek bila najveći ponos Konjičana

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Konjička ćuprija je oduvijek bila najveći ponos Konjičana

Ima jedna ćuprija, visoka, gorda, lijepa, koja je izgubila jednu bitku, a dobila svaku drugu.

Kažu da ljude povezuju zajednički interesi, prijateljstvo, obaveze, različite vrste ljubavi. U nekom zamišljenom svijetu i svijetu iluzija to bi bila dovoljna definicija. Ipak na javi je drugačije. Rekla bih da nas vežu stvarne veze, napravljene tako da prkose razlikama, razdvajanju, da prkose svemu što udaljava. Znate li već sada kakva je to veza? Pomoći ću vam da shvatite. To je veza ljubavi, iskrenosti, premostivosti, vjernosti i zahvalnosti. Mostovi su veza, mostovi su ljubav, mostovi  su vjera da uvijek možete potražiti spas na drugoj strani. Bogati smo onoliko koliko imamo ćuprija, pa bilo da su od drveta ili kamena, svaka će nas na svojim plećima prenijeti tamo gdje smo krenuli. Bogati su i Konjičani više od trideset desetljeća unazad, bogati jer imaju sponu koja im ne dopušta da zaborave onu drugu stranu. Ima neka veza, ali nije tajna između stare čaršije i naše nove čaršije. Ima jedna ćuprija, visoka, gorda, lijepa, koja je izgubila jednu bitku, a dobila svaku drugu.

Kameni most u Konjicu sagrađen je hidžretske 1093. godine. (1682/83). To saznajemo iz tariha koji je bio uklesan na ploči koja se nalazila na sredini mosta iznad gornjeg korkaluka (ivice mosta). Ploča je nestala 1944. godine kada su Nijemci bombardovali Konjic i most jednim dijelom porušili. Most je predstavljao remek-djelo arhitekture XVII stoljeća i ubrajao se među nekoliko najljepših spomenika te vrste u Bosni i Hercegovini. Postoji više predaja o osnivaču mosta. Alija Bejtić je pronašao jedan, a 1979. godine Hivzija Hasandedić drugi pisani izvor o izgradnji mosta. Na osnovu fermana sultana Mehmeda IV, od 2. do 12. maja 1685. godine, upućen mutesarrifu Hercegovačkog sandžaka Huseinu, može se utvrditi da je kameni most u Konjicu sagradio Haseći Ali-aga. Ovaj ferman je pronašao Hivzija Hasandedić u Orijentalnoj zbirci hercegovačkih franjevaca. „U 1682. godini završen je posljednji među velikim stilski i tehnički visokovrijednim mostovima Hercegovine – Stari kameni most u Konjicu.”

Konjička ćuprija bila je zidana od precizno obrađenih kamenih blokova, koji su u donjem dijelu, približno do visine dokle može voda doseći prilikom viših vodostaja, bili izvedeni od bijelog klesanog krečnjaka, dok je gornji dio bio izveden od fino obrađene sedre. Unutar sedrenih svodova, završni blookovi su bili izvedeni od bijelog krečnjaka. Po izboru i načinu gradnje, ovaj most se vezuje za sarajevske mostove, koji su također u donjem dijelu rađeni od krečnjaka, a u gornjem od sedre. Ali po obliku stubova, mjestu i načinu prelaska stuba u svod i liniju luka, moglo se uočiti da se ovaj most, po tim detaljima, najviše približio Mostu Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu.

Oduvijek je bila najveći ponos Konjičana, pa čak i onda kad je gubila svoj sjaj, kada je nečovjek mogao podići ruku na nju. A otkad to treba rušiti ono što zlo ne misli, a dobro čini. Ideja da su nam mostovi prepreka i prijetnja jedna je od mnogih korijena oholosti, a koja izjeda dobro u ljudima.Godinama su Neretva i Ćuprija najbolje prijateljice, jedna drugu hlade u vrelim danima, jedna je poput limunade sa ledom, a druga je kao široka krošnja drveća. Kada je teško i sumorno, imamo gdje da se sakrijemo i odmorimo dušu samo gledajući čvrste bedeme koje tu i tamo snažno poljulja božanstvena rijeka.

“Bio je to najljepši ukras moga rodnog grada, uz koji sam imao sreću provesti dio svoga djetinjstva. Bio je to divan kameni most na šest lukova. Sagrađen je u doba Osmanlija dobrotom Haseći Ali-age prije više od tri vijeka. Nije šala tri vijeka, tri stoljeća, trista godina, eh koliko li je to mjeseci, dana, sati, minuta, koliko ljudskih života”, govorio je Zuko Džumhur o Ćupriji na Neretvi u Konjicu.

U godinama nakon II Svjetskog rata bilo je teško, bilo je bolno i poražavajuće gledati porušene bedeme, bilo je teško gledati izgubljenu bitku, bilo je teško pronaći nadu i spas samo na jednoj obali. Dugo smo ih tražili, više od 50 godina, ali nada se iznenada vratila, osmijeh se vratio u grad, Prkanj je pogledao na drugu stranu, a ćuprija se osmijehnula. Prepoznala sam je nakon toliko vremena, osjećala sam da se vratio neko moj. Vratili su se i ljudi, vratio se ponos i dika tog 16. juna 2009. godine. Dječica su malim koracima najavila radost, štikle su ponovo kuckale onom sedrom, fotoaparati su blicali, a tuga? Tuga se poskliznula i pala u Neretvu, otišla je daleko, otišlo je sve što nismo mogli objasniti i potisnuti u sebi. Nečija dobrota je očistila i zakrpila još jedan ukras Bosne i Hercegovine. Sada kad je tu s nama i u punom sjaju, znamo šta smo davno izgubili. Možda je zato ova radost susreta sa starim prijateljem bila vrijedna čekanja, vrijedna improvizovanih mostova. Koliko li je samo zagrljaja i poljubaca bilo prekinuto? Koliko se sad samo ruke čvršće drže, da se nikad više obale ne razvoje. Uistinu je Kamena ćuprija u Konjicu svjedok prošlosti, saučesnik naše sadašnjosti i vijesnik naše budućnosti.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Upoznajte se sa bosanskom tradicijom kroz artefakte tradicionalnog bosanskog namještaja, odjeće i predmeta u Bošnjačkom institutu (360 FOTO + FOTO + VIDEO)

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Upoznajte se sa bosanskom tradicijom kroz artefakte tradicionalnog bosanskog namještaja, odjeće i predmeta u Bošnjačkom institutu (FOTO + VIDEO)

Bošnjački institut – fondacija Adil - beg Zulfikarpašića je jedinstvena kulturna i naučna institucija u Bosni i Hercegovini koja objedinjuje muzej, biblioteku i arhiv, te galeriju i kulturni centar koji su od samog otvaranja izazvali veliku pažnju u javnosti.

Nekada davno, Armstrong je rekao da mala grupa odlučnih duša, zapaljenih jakom vjerom u njihovu misiju, može promijeniti kurs historije. Za to, nekada i nije potrebna grupa duša, dovoljnja je vjera! Tako je 2001. godine, kao vrhunac višedecenijskog zalaganja i vizije bračnog para Zulfikarpašić, Adil – bega i njegove supruge Tatjane otvoren Bošnjački institut.

Cjeloživotno zalaganje za skupljanje građe o Bosni i Hercegovini, zemljama bivše Jugoslavije i Balkana uz aktivan publicističko – politički rad, doprinijelo je postizanju ovakvih rezultata. Bošnjački institut – fondacija Adil – beg Zulfikarpašića je jedinstvena kulturna i naučna institucija u Bosni i Hercegovini koja objedinjuje muzej, biblioteku i arhiv, te galeriju i kulturni centar koji su od samog otvaranja izazvali veliku pažnju u javnosti.

Kada je u pitanju upoznavanje sa bosanskom tradicijom kroz artefakte tradicionalnog bosanskog namještaja i odjeće, te predmeta, kao i kulturna događanja, zbirke umjetničkih djela bosanskohercegovačkih autora, pa i proučavanje moderne i osmanske arhitekture Bošnjački institut je nezaobilazno mjesto u gradu Sarajevu.

Malo nas ima priliku da izmijeni historiju, ali svako od nas može raditi na tome da promijeni dio događanja, dok će u cjelosti, ti događaji biti zapisani kao historija jedne generacije. I Bošnjački institut je išao ovim putem pa je kroz različite programe i aktivnosti pružio jedinstvene kulturne događaje, shodno tome pruža i jedinstvenu šetnju kroz kulturnu historiju naše zemlje, baštine, tradicije i kulture.

Osim dva objekta koja sačinjavaju kompleks instituta, odnosno, osmanskog iz 16. vijeka i drugog savremenog iz 21. vijeka Bošnjački institut nudi širok spektar muzejskih artefakata koji su svjedoci bogatoj historiji, tradiciji i kulturi. Historija je okrutan gospodar. Ona nema sadašnjost, samo prošlost koja ide prema budućnosti. Zbog toga, nikada ne sumnjaj da je ne možeš promijeniti, jer to već i jesi!

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Predstavljamo turističko-rezidencijalno naselje Osenik (Općina Hadžići)

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Predstavljamo turističko-rezidencijalno naselje Osenik (Općina Hadžići)

„Sarajevo Resort Osenik“ nalazi se u Općini Hadžići. Ovaj komplex je otvoren  u oktobru 2015 godine. Naselje je turističko-rezidencijalnog tipa i najbolji je pokazatelj uspješne saradnje Kuvajta i Bosne i Hercegovine. Sarajevo je oduvijek pružalo toplo gostoprimstvo za posjetitelje iz cijeloga svijeta.

Ovo je bila investicija od preko 50 miliona maraka. Resort je udaljen od aerodroma oko 15 minuta vožnje automobilom, 20 minuta do centra grada i 20 minuta do olimpijskog centra na planini Bjelašnici i na planini Igman. Osnivač društva Gulf Real Estate d.o.o je gospodin  Jasem Ahmed Al-Kanderi.

Resort je namjenski projektovano naselje, koje nudi smještaj za 1.125 turista. Ukupna površina naselja iznosi 160.000 m², s vještačkim jezerom površine 12 000 m². Približno 160 objekata je smješteno oko jezera. 

Izgrađena su dva natkrivena bazena, hotel, restorani, sportski tereni, supermarket kao i mnogi drugi prateći objekti. Usluge restorana mogu koristiti svi potencijalni posjetitelji resorta. Za ulazak u resort potrebno je da ostavite ličnu kartu na samom ulazu. Unutar resorta se nalazi nekoliko besplatnih parkirnih mjesta.

 

Sarajevo Resort je oaza za goste sa Bliskog istoka koji će u blizini olimpijskih planina Bjelašnice i Igmana, kao i glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva, pronaći mir i užitak u ljetnim mjesecima.

Razvoj turizma u BiH u posljednje dvije godine je u porastu za oko 20 posto, a tome značajno doprinose interesovanja gostiju iz arapskih zemalja za nemjerljivim turističkim potencijalima Bosne i Hercegovine.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Zašto je Vrelo Bosne najbolja destinacija za bijeg iz grada? (FOTO + VIDEO)

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Zašto je Vrelo Bosne najbolja destinacija za bijeg iz grada? (FOTO + VIDEO)

Vrelo Bosne zasigurno predstavlja najbolju lokaciju za bijeg od gradske vreve i buke

Vrelo Bosne zasigurno predstavlja najbolju lokaciju za bijeg od gradske vreve i buke, a ujedno je i jedno od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine. Smješteno je na prostoru Ilidže, nadomak samog centra Sarajeva i slobodno možemo reći da predstavlja jednu od najpoznatijih scena prirodne ljepote u našem regionu. Kako samo ime kaže na tom mjestu izvire rijeka Bosna, jedan od značajnijih vodotoka za mikroregiju kroz koju teče, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Zbog neodržavanja turističkih i vodenih resursa tokom 1990-ih bilo je u velikoj mjeri zapušteno. Zahvaljujući lokalnim tinejdžerima 2000. godine je pokrenuta revitalizacija. Inicijatori iste su uz potporu međunarodnih ekoloških organizacija pomogli da se Vrelo Bosne u većoj mjeri vrati u prvobitno stanje.

Sastoji se od nekoliko manjih otoka, koji su međusobno povezani mostovima. Cjelokupnom ambijentu doprinosi i prisustvo živog svijeta, pa se tako u prostoru ovog Spomenika prirode nalazi veći broj životinja, od kojih najviše pažnje privlače patke i labudovi. Tu su također i druge zanimljivosti poput fijakera, mjesta za izlet, restorana i svega onoga što omogućava posjetiocima maksimalno opuštanje u prirodi.

Fijakeri su pored labudova jedan od prepoznatljivih simbola Vrela Bosne. Vožnja fijakerom kroz Veliku aleju predstavlja nezaboravan doživljaj i to je zasigurno najbolji način da dospijete do konačnog odredišta, Vrela Bosne. Fijakeri ovim putem saobraćaju od 1885. godine. Oni su uvijek predstavljali posebnu turističku atrakciju, kako za vrijeme Austrougarske tako i danas. Dugogodišnja tradicija, veličanstveni konji i ljubaznost njihovih vlasnika su garancija jedinstvenog putovanja. Danas je Vrelo Bosne veoma poznata turistička atrakcija, kako za strane turiste, tako i za obližnje posjetioce koji žele i vole uživati u prirodi i svim njenim blagodatima.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture