Kako stariš sve više kahvenišeš na stari tradiconalni običaj dok umačeš kocku u fildžan, zagrizeš, i pihneš

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Kako stariš sve više kahvenišeš na stari tradiconalni običaj dok umačeš kocku u fildžan, zagrizeš, i pihneš

Turizam, tradicija i jos ponešto

Pošto se kahva nikada ne pije na brzinu, da bi dugo ostala topla, stavljala bi se na mangalu, i tako ostajala topla, taman za srknuti i nakon sahat vremena. Nisam ja to nikada tako doživljavala dok nisam počela da ispijam dočekušu, razgovorušu, merakušu, doljevušu, potrkušu, dremušu, šutkušu, firkuša, ječmenušu, sakletušu, sikterušu, dibekušu, rastjerušu, krmeljušu. Gdje mi je jedino bitno postalo da je crni čarobni napitak, da mi prija. I da kakva god ja nju moram da oćejfim. Dok sam radila u kancelariji koja se nalazila na Čaršiji uvijek bi mi se na putu do Begove džamije nekako nametala ulica kojom sam prolazila ni rijetko ni često, nego eto onako. Pošto je mala zabačena ne osjetiš ni neki haber da prolaziš njom, ali kada se zagužva Čaršijom a insan leti za poslom trk ‘vamo trk tamo, gledaš kako da izbjegneš sve to. Kažem vam je u Sarajevu sve po potrebi. Inače kad letim sokacima, doksatima i kaldrmama, gledam kuda idem, Čaršija jako zna biti nezgodna kada si haman na visokim potpeticama, pa moraš gledati kuda udaraš. Taj dan tom ulicom dobro se sjećam osjetila sam miris pržene kahve. Stajala sam Bogami i upijala svakim atomom svojih osjetila taj miris, i kroz glavu su mi prošle slike davnih minulih vremena Čaršije, kako su u dolafima stare nane pržile kahvu, dolaf u desnoj ruci, aluminjska tepsija u drugoj ruci.
Šiš, mlin, mangala…
Dragi moji, da bi se pripremila i popila prava bosanska kahva, ona od birvaktile, postoji cijeli niz radnji, cijeli ritual. Kod nas u Bosni ja mislim da se najviše i pije kahva po tri ili četiri puta dnevno. Bezbeli kažu stariji „de šćeri pristavi, da se malo promuhabeti“. A da vam ne pričam kako se kahva tek pila uporedo kada treba da dođu gosti.
-„De hoćemol kahvu pristavit“
-„Ma vala ako ste vi pili, nemojte zbog nas.“
-„Ma hajde, hoćemo jedan fildžan, ih ko da će nam nešto biti, a evo maloprije je popili majke mi.“

Kod mene kući je uvijek dedo pravio kahvu nani, dok bi se otklanjao sabah. Sjedili bi tako satima i pili je. U tim tada 70-tim godinama sam ja kao djevojčurak uvijek bila zagovornik vidiš treba nekoga da imaš u 70-tim da ti skuha kahvu, da ti je naspe, dolije, da promuhabeti, da te drži za ruku, da ti miluje bore, i sijedu kosu. Nekada sam znala sa njima sjediti i ćejfiti, probude me, ili jednostavno osjetim miris, kao što ga danas u cijeloj ovoj gužvi osjetih.
Uvijek su mi ti rituali sabahski ostali u sjećanju, ponekad bi nana uzimala mlin sjedila u bašti ili pored pendžera i okretala obrtanj kao da ima sve vrijeme i kao da nigdje ne žuri, pa onda deder prinesi fidžane, tacne, male šećerluke. I rahatlokum. Kako stariš sve više kahvenišeš na stari tradiconalni običaj dok umačeš kocku u fildžan, zagrizeš, i pihneš.


Ono što vjerovatno ni ja nisam znala dok nisam počela da spremam ovaj članak jeste da je Tradicija krenula s Vratnika. Pričao je meni dedo da se najstarija kafana zvala „Mušina kafana“. U Mušinu kafanu su morala dolaziti stara sarajevska raja. Unutrašnjost te kafane se poprilično vremenom i mijenjala ali je atmosfera uvijek ostala ista. Kaže da su je krasili minderi, štokrle za sjedenje, prozori sa mušebcima i demirima. Kažu da je imala i bašću gdje se tucala kava. Kaže da se tu sjedilo i čejfilo, da je Zuko Džumhur jednom tu napisao svoj citat :“Ova se kahva tuca i pije, ko može i ko smije“.
Istraživanjima sam saznala da je običaj bio da se pojede rahatlom, popije voda i onda popije kahva.

Bolan Anela, „Miris Dunja“ odatle mi vjetar nanosi miris pržene kahve. Čašrija je uvijek bila Čaršija, išao ti sokacima, ili išao glavnom šetnicom. Htio da se sakriješ od Čaršije se ne možeš sakriti. Od kujundžija do abadžija, pekara i mesara, od trgovca do ljekara, znanih i neznanih oči se otvaraju fildžanom kahve.
„A što ja sada ne bih sjela, pa ima vremena, kad je moja nana mogla mljeti kahvu k’ o da ima sve vrijeme ovog svijeta, mogu i ja, pošta radi do 16h, papiri i tužbe neće pobjeći.“
I bogami sam je očejfila onako k’ o u dobra stara vremena, k’o meraklije, k’o dobre stare Sarajlije u Mušinoj kafani. Prvo pojela rahatlokum, popila vode i onda umoči kocku i pihni.

„Pa kad  tako ‘pečena’ zamiriše sve do avlije, e, tek onda se vrelom vodom zalije! I vrijeme uspori, pa sve polahko. Neka. vremena ima na pretek, a ko zna šta insana sutra čeka.“

Kahva je nama u Sarajevu, djeci Mahale i Čašrije predah, odmor za dušu, ako nemaš vremena, onda i nemoj piti kahvu naruči čaj, popij sok. 

 

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Za dobru bosansku tradicionalnu poslasticu uvijek je potrebna dobra mjera, dobra tepsija i velika količina ljubavi

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Za dobru bosansku tradicionalnu poslasticu uvijek je potrebna dobra mjera, dobra tepsija i velika količina ljubavi

Turizam, tradicija i jos ponešto

Noć uoči Bajrama sve je spremno, kuća miriše na šerbe od kuhanog cimeta i karanfilića, bamiju, dolmu i pite, a na ofingerima vise ispeglane košulje što ti je majka spremila da u njoj odeš na Bajram – namaz, pa da te dočeka. Da te dočeka na pragu kuće da joj poljubiš staru ruku, onu ruku koju ćeš mnogo kasnije da nosiš ispod srca. Čekat će i tebe i babu da dođete da vam iznese bajramsku kafu. Uz tu bajramsku kafu iznijet će i baklavu. Baklava je tradiconalni kolač kako Balkana tako i Orijenta, koji se sprema upravo za bajramske praznike kod Muslimana, ali kako sam vremenom počela da se družim sa ljudima koji su druge vjerosposvijesti čula sam da u donjim djelovima Posavine, srednjoj Bosni i Slavoniji pripremaju je za Božiće. Negdje u 22-oj godini sam odlučila da prvi put napravim baklavu, naravno uz pomoć nane. Kupila sam posebne kore za baklavu, kojih ima negdje oko desetak, možda i više slojeva. Između tih slojeva dodavala sam nasjeckani orah. Poslije redanja slojeva i premazivanja, zamolili smo dedu da nam isječe poredane slojeve u tepsiji na kockice. Kasnije sam je stavila na pečenje na veoma niskoj temperaturi. Ono što sam morala da pazim, a čula sam da čitava ta baklava veže zapravo za agdu. Iskrena da budem, nisam je ja ni napravila, pripremila mi je nana rekla mi je da je to zapravo otopljeni šećer i voda, neki ljudi znaju da stave i malo limunovog soka. Sjećam se da sam prste polizala i prije dolaska Bajrama.


Ono što vjerovatno niko od nas ne zna za tradicionalne kolače ili bosanska jela jeste historija tih istih. Kako sam godinama istraživala o raznim kolačima tako sam i o baklavi. Čitala sam negdje da je porijeklo dolazi iz Armenije. Ono što je najljepše u svemu tome jeste da Armenija nije jedina zemlja porijekla, izgleda da baklave ima i u Grčkoj, pa tako imamo i Grčku baklavu. Pa ako negdje vidite baklavu sa filom bez slojeva nemojte ni trena posumnjati već se opustite možda osjetite dašak vjetra i osjetite se kao neka grčka boginja. Kako recepti vremenom napreduju i kako se kuharstvo usavršava danas možete naći različite vrste okusa baklava. Ali mi je veoma drago što u Sarajevu, Sarajevskim mahalama sa mirisom Bajrama dolazi i tracidija baklave. One nanine narezane na trokutiće, sa prelivenom agdom, koju pojedeš u slast. Onu koju pojedeš dok piješ šerbe od ruže. Ja se svaki put zaljubim u okus baklave, zaljubim se u svaku tradiciju, pa tako sam godinama zaljubljena u ovu bosansku. Nije samo baklava ona posebna, posebne su i tufahije, i hurmašice, i ružice, i kadaif. Za svaku od ovih poslastica potrebno je vrijeme. Svaka je posebna na svoj način. Ako pričamo o tufahiji, onda nas sve koji živimo u BIH asocira na oguljenu jabuku ispunjenu filom od oraha ili bademaukrašena tučenim vrhnjem, naravno ja uvijek pojedem fil, i tučeno vrhnje za svojih dobrih 24 godine nisam okusila tu oguljenu kuhanu jabuku. U Bosnu i Hercegovinu su je donijele Osmanlije, pa tako komotno mogu reći da su se zasigurno u životu najeli dobro kuhanih jabuka. Ja u Sarajevu nisam primjetila nijednog Arapa ili Turčina da jede tufahiju, vjerujte više sam primjetila da konzumiraju ostale poslastice. Tufahije vam je lakše pripremiti nego baklavu, barem po meni. Trebaju vam oguljene jabuke, dobar predmet kojim ćete izvaditi sjemenke, staviti ih u slatku vodu u koju ćete dodati malo limunovog soka. A za ukusni fil ćete uzeti margarin otopiti ga, izmiješati i dodati mljevene orahe ili bademe, malo mljevene kahve i istučeni bjelanjak. Jabuke napunite tim nadjevom, prelijete šećernim sirupom i vrhnjem i ono što je najednostavnije one se služe hladne. Eto možda sam vam pomogla ukoliko ne budete znali napraviti baklavu, možda vam sa tufahijama bude lakše da dočekate Ramazan ili Bajram, ili Božić.


Za dobru bosansku tradicionalnu poslasticu vam je uvijek potrebna dobra mjera, dobra tepsija i velika količina ljubavi. Sjetite se da tradicija živi sve dok vi živite, sve dok je njegujete i ne date joj da nestane. Sjetite se da vam možda prvi put ni bakvala ni tufahija, ni ružice neće ispasti onako kako su bile ukusne dok vas je nana nutkala da ih jedeš. Možda će biti teško dok se naučiš, ali sve vrijeme dok  učiš da vremenom čovjek kako vrijeme ide sve više ima vremena da proživljava sve ono što želi da proživi. Neću vam ostavljati recept za baklavu, ostavit ću vam dovoljno vremena da popijete kahvu sa svojim najdražim nanama, majkama, tetkama, komšinicama da vam ispričaju svoje tradicije i svoje recepte, svoje male začine koji uvijek dok jedete komad te poslastice vrate vas u djetinjstvo, pa vas čak i vrate dovoljno daleko da osjetite i dašak Perzije, i Istanbula, i Grčke, i Armenije, i to sve dok živite u Sarajevu. U Sarajevu u kojem sve kulture i sva jela postaju običaj i tradicija. Da je živite i proživite. A ja ću da trknem do Slatkog ćošeta na jednu baklavu možda nije kao nanina, ali je dovoljna da se nadišem lepeza emocija, da mi probudi sjećanja na djetinjstva, da se sjetim šta je blagodat življenja u Sarajevu.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?

Turizam, tradicija i jos ponešto

Stanovnici Bosne i Hercegovine veliku pažnju poklanjaju hrani, poslasticama i piću. Po tome ih i krasi opis da su veliki gurmani. Tradicionalna hrana uglavnom se priprema s mesom, obroci su obilni i veoma ukusni. Meso je kvalitetno, ukusno pripremljeno i organskog porijekla. Od mesa se prave neka od najpopularnijih bosanskohercegovačkih jela. Slatka jela u Bosni i Hercegovini, također, mame gastronomske uzdahe, posebno posjetioce iz inostranstva. Poslastice su ukusne i kvalitetne, jer se najčešće pripremaju od domaćih proizvoda. U tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice ubrajaju se baklava, kadaif, ružice i tufahije. Što se tiče pića, u životu Bošnjaka i Bosne u cjelini kahva ima svoju nezamjenjivu ulogu. Stoljećima su Bošnjaci stvarali kult kahve usavršavajući mljevenje, pečenje (kuhanje), služenje i pijenje kahve do najsuptilnijih detalja. Kahva je postala integralni dio svih drugih običaja, ali i samoj sebi svojstven običaj. Uz kahvu se služe tradicionalne poslastice.

Zbog svog geografskog položaja i historije, bosanskohercegovačka kuhinja slična je turskoj, grčkoj, i drugim mediteranskim kuhinjama, ali u njoj se osjete i uticaji evropskih kuhinja, posebno centralne Europe

Historija ishrane na bosanskohercegovačkim prostorima datira još od antičkog doba, klasičnog Rima i Bizantije, preko turskog i austrougarskog perioda do savremenog doba 20. i 21. stoljeća. Specifičnu notu bosanskohercegovačkim jelima daju i prehrambeni običaji koji svoje izvorište imaju u islamu, krščanstvu i judaizmu. Tako je savremena izvorna bosanska hrana dio kulturno-historijskog naslijeđa i mješavina je autentičnih bosanskih jela, tradicionalno turskih, arapskih, austrougarskih, jevrejskih i drugih prehrambenih običaja. Zbog toga se danas bosanska kuhinja puno razlikuje od arapske, austrijske, mađarske, turske  bez obzira što postoje jela koja potiču iz kuhinja svih navedenih zemalja.

Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je polagani način pripremanja jela, bez mnogo žurbe, ali sa mnogo strpljenja, pažnje i ljubavi. Spori način kuhanja danas je jedan od glavnih trendova u svjetskoj gastronomiji. I Svjetska zdravstvena organizacija je u svom Izvještaju iz 2011. navela da su stanovnici BiH u svih šest segmenata koji su ocjenjivani, kada je riječ o sigurnosti hrane, u nivou ili iznad prosjeka u odnosu na zemlje regiona.

Tradicionalna bosanska kuhinja, autentični preplet kolorita Istoka i Zapada, formirana dugim periodom prilagođavanja jela iz kuhinja tih dijelova svijeta, danas predstavlja dugi niz laganih jela sa puno svih vrsta povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda koja se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, nemaju zapršku niti jakih ljutih začina. Orijentalni začini se upotrebljavaju u minimalnim količinama i samo diskretno podvlače osnovni prirodni ukus i miris jela. Tu su, naravno, i znalački pripremljena mesa sa roštilja, sve moguće vrste pita, orijentalni slatkiši kojima baš nema mjesta u zdravoj ishrani i koješta drugo što ljubiteljima dobre hrane ostaje u nezaboravnom sjećanju.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture