Tvrdimići: izletište koje će postati Vaša nova omiljena vikend – destinacija

Tvrdimići su izletište koje vrijedi posjetiti zbog svoje prekrasne prirode, bogatih vodnih resursa te raznovrsnih aktivnosti na otvorenom. U ovom članku saznajte zašto je ovo izletište među popularnijim u Bosni i Hercegovini.

Gdje se nalaze Tvrdimići?

Sportsko – rekreativni centar Tvrdimići nalazi se u opštini Istočno Novo Sarajevo, u Bosni i Herrcegovini. U blizini se nalazi Jahorina, kao i ostale prirodne ljepote koje privlače sve više i više posjetitelja koji žele uživati u odmoru izvan grada.

Prostire se na 1000 do 1300 metara nadmorske visine, na čistini gdje je zrak svjež, a priroda pruža utočište. Tuda protiče Kasindolska rijeka, a ona izvire u području Jahorine. A ako krenete prema sjeveru, prema Trebeviću, naići ćete na potok Sušicu. 

Aktivnosti u kojima možete uživati

Za ljubitelje šetanja, postoje označene šetnice ukupne dužine 10 kilometara. Tako možete provesti vrijeme šetajući prirodom uz obližnju rijeku ili potok, a istovremeno uživati u ovoj laganoj aktivnosti. Nakon šetnje, možete sjesti u restoran u lovačkom domu koji služi tradicionalnu hranu. Tamo možete vidjeti bogatu gastronomsku ponudu i odlučiti se za jelo koje će biti spremljeno samo za Vas. Bosna i Hercegovina specifična je po svojim jelima, pa ne sumnjamo da ćete biti oduševljeni hranom na Vašem stolu.

Također, u sportsko – rekreativnom centru Tvrdimići nalazi se i igralište sa vještačkom travom, namijenjeno igranju fudbala. Okupite ekipu, podijelite se u timove i zaigrajte fudbal u najljepšem mogućem okruženju. 

Biciklizam, vožnja quadovima i još mnogo toga

Ako više volite aktivan odmor, biciklizam može biti pravi izbor. Ovdje možete iznajmiti bicikle i provozati se stazama kroz netaknutu prirodu. Vjetar u kosi i svjež zrak učinit će čuda za Vaše raspoloženje, a bicikliranje je odlična aktivnost i za očuvanje Vašeg zdravlja. Ako pak dolazite na obiteljski odmor, Tvrdimići nude i razne dječje aktivnosti. Za djecu postoje dječje igralište na kojem najmlađi mogu bezbrižno uživati u igri i sklapanju novih prijateljstava.

U ponudi postoji i mogućnost iznajmljivanja sjenika, kao i mjesta za roštilj. Ako želite pokazati svoje kulinarske vještine i okušati se kao roštilj majstor – ovo je odličan izbor. Na ovaj način ćete se moći sami pobrinuti za jelo, dok će Vaši najmiliji uživati u ukusnom roštilju u prirodi. Nema boljeg načina za provesti vikend, slažete li se?

U lovačkom domu možete rezervirati i noćenje, ako mislite da Vam jedan dan neće biti dovoljan za sve aktivnosti. Možete provjeriti slobodne sobe i rezervirati svoje mjesto na vrijeme kako bi neometano uživali u ostalim aktivnostima tijekom dana.

Ako ste željni adrenalinske avanture, vožnja quadovima će biti pun pogodak. Provozajte se quadom kroz prirodu i osjetite nalet adrenalina. Vožnja quadovima je nezaboravno iskustvo koje ćete dugo pamtiti.

Tvrdimići – mjesto poznato po apiterapiji

Jeste li čuli za apiterapiju? Apiterapija je je metoda liječenja ili poboljšanja zdravlja pčelinjim proizvodima. Koriste se med, propolis, pelud, matična mliječ, vosak te čak i pčelinji otrov. U mjestu Tvrdimići otvorena je prva komora za api – inhaliranje, a ona pomaže pri liječenju raznih bolesti. Pogotovo bolesti respiratornog sustava, a njih je sve više s obzirom na loš kvalitet zraka na sarajevskom području. 

Apiterapija pomaže u liječenju bolesti poput migrena, alergije, gripe bronhitisa i astme. Čak se preporuča korištenje ove komore i preventivno, radi poboljšanja vlastitog zdravlja, a apiterapija je namijenjena kako odraslima, tako i djeci. 

Osim komore za api – inhaliranje, još jedna vrsta apiterapije je ležanje na košnicama što se također koristi u zdravstvene svrhe.

Za kraj

Ako se nalazite u blizini Sarajeva ili samo tražite mjesto za vikend – odmor, Tvrdimići su idealan izbor. Smješteni na 1000 metara nadmorske visine, u okruženi prirodom i svježim zrakom, ovo malo mjesto će Vas oduševiti. Iskoristite slobodno vrijeme i provedite vikend sa Vašim najdražima uživajući u raznoraznim aktivnostima.

Posjetite Sarajevo: Novogodišnja bajka čeka Vas u Sarajevu

Posjetite Sarajevo: Novogodišnja bajka čeka Vas u Sarajevu

Dobrodošli na naš kanal gdje vas vodimo na magično putovanje kroz Sarajevo u najljepšem vremenu godine! 🎄✨ Prateći svjetlosti i ukrase našeg voljenog grada, otkrit ćemo vam pravu čaroliju koja obasjava Sarajevo tokom praznične sezone.

Mostovi: Svjetleći putevi kroz vrijeme

Naša priča počinje na mostovima koji prelamaju svjetlost nad mirnom rijekom Miljackom. Svaki most čuva svoju jedinstvenu priču, spoj prošlosti i sadašnjosti. Latinska ćuprija, stara četiri stoljeća, sjaji, dok Šeher Ćehajina Ćuprija svjedoči ljubavnim pričama koje se prepliću s tradicijom i modernošću.

Baščaršija: Sarajevo u prazničnom ruhu

Prošetajmo kroz uske ulice Baščaršije, gdje svaki kutak sjaji u prazničnom ruhu. Prozori dućana okićeni su svjetlećim ukrasima, dok miris baklava i ćevapa širi radost praznične atmosfere. Baščaršija postaje središnje mjesto gdje se tradicija susreće s modernošću, stvarajući nezaboravnu priču. 

Ferhadija: Modna pista pod svjetlima

Naša putovanja nas vode Ferhadijom, avenijom gdje elegancija i tradicija postaju jedno. Luksuzne prodavnice sjaje pod svjetlom prazničnih ukrasa, a izlozi nude pogled u svijet mode i umjetnosti. Ferhadija postaje modna pista koja oživljava ulice, stvarajući sofisticiranu atmosferu koja prožima cijelo Sarajevo u prazničnom sjaju.

Gradska tržnica: Boje, mirisi i okusi praznika

Prošetajmo kroz Ferhadiju do gradske tržnice koja postaje pravo umjetničko platno, a turisti ispred nje prave nezaboravne uspomene fotografišući se na novogodišnjim postavkama. 

Skenderija: Sarajevo nudi klizanje pod zvijezdama

Zalazimo u kasne sate na Skenderiji, gdje zimska čarolija dostiže vrhunac. Klizalište pod vedrim nebom postaje mjesto okupljanja svih generacija. Ledeno igralište postaje pozornica gdje se stvaraju uspomene, a svjetleće lampe stvaraju magični ambijent praznične radosti.

Festival svjetla u Muzeju: Umjetnost i magija svjetla

Koraci nas vode do muzeja gdje Festival svjetla postaje pravo umjetničko čudo. Botanička bašta je pozornica za svjetlosne instalacije koje stvaraju čarobni svijet. Muzej postaje mjesto gdje se umjetnost susreće s prazničnom čarolijom, ostavljajući nas u stanju zapanjenosti pred kreativnim izražajem svjetlosti. 

Ilidža i Hadžići: Završni dodir prirode

Na kraju našeg putovanja, stižemo do Ilidže i Hadžića, gdje priroda dodaje završni dodir našoj priči. Hadžići, skriveni dragulj uz prirodne šume, postaju mjesto gdje urbanizirani svijet spaja s divljom ljepotom zimskih čuda.

Pridružite nam se na ovom nezaboravnom putovanju kroz Sarajevo okićeno prazničnim ukrasima. Uživajte u čaroliji koja osvjetljava grad i srca svih nas u ovoj posebnoj sezoni.

 

Sarajevo Film Festival: U susret 29. izdanju najiščekivanijeg događaja u regiji

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Sarajevo Film Festival: U susret 29. izdanju najiščekivanijeg događaja u regiji

Sarajevo Film Festival i ove godine ulazi na velika vrata. Ovogodišnje, 29. izdanje najpopularnijeg filmskog festivala u regiji i šire, okupit će ljubitelje filma iz cijelog svijeta. O tome što Vas sve čeka na festivalu koji se održava u prekrasnom Sarajevu, pročitajte u nastavku članka. 

Kada i gdje?

Ove godine rezervirajte svoje mjesto na ekskluzivnom događaju godine. Sarajevo od 11. do 18. avgusta postaje središte filma, a kao i uvijek, očekuju nas cjelodnevni, bogati programi u sklopu festivala. Ovo je idealna prilika kako za domaće, tako i za strane turiste da uživaju u ljepotama Sarajeva istražujući poznate lokacije. Sarajevo Film Festival promiče kulturu i dovodi u Sarajevo poznate zvijezde iz svijeta filma, ali i iz showbusinessa. Nema osobe koja ovo ljeto neće htjeti prošetati sarajevskim ulicama i slikati se u blizini crvenog tepiha. 

Prošle godine imali smo prilike uživati i u Ljetnom kinu preko puta Vijećnice, jednom od glavnih simbola Sarajeva. Mnoštvo ljubitelja filma na različitim lokacijama u gradu šalje itekako pozitivnu sliku Sarajeva u svijet. Istovremeno, turistima koji se u to vrijeme zateknu u gradu Sarajevo ostaje u lijepoj uspomeni.

O Sarajevo Film Festivalu

Ako niste znali, prvi Sarajevo Film Festival održao se za vrijeme opsade Sarajeva, od 25. oktobra do 5. novembra, 1995. godine. Očekivao se mali broj posjetitelja, ali prvo izdanje okupilo je oko 15 000 ljudi koji su došli na ovu manifestaciju. Nije trebalo dugo da Sarajevo Film Festival izraste u jedan od najvećih filmskih festivala u regiji. Svake godine broji više od 100 000 posjetitelja iz cijelog svijeta, a sarajevskim crvenim tepihom prošetale su mnogobrojne svjetske zvijezde.

Od 2004. godine uvodi se nagrada Srce Sarajeva, a filmovi se natječu u raznim kategorijama. Postoji i nagrada Počasno Srce Sarajeva koju dobivaju pojedinci koji su doprinijeli razvoju festivala, ali i razvoju regionalnog filma. Ovo se odnosi na područje Balkana, bivše Jugoslavije i južnoistočne Europe.

Što posjetiti? 

Ako se zateknete u Sarajevu za vrijeme trajanja Sarajevo Film Festivala, nemojte propustiti posjetiti poznate destinacije. Krenite Baščaršijom i njezinim ulicama, tamo ćete naići na domaće ljude koji i dalje održavaju sarajevsku tradiciju. Obavezno svratite na ćevape sa lukom i kajmakom u jednu od poznatih sarajevskih čevabdžinica. Naravno, nakon toga uživajte u mirisu i okusu prave bosanske kahve, a neće biti zgorega ako probate baklavu ili tufahije. A može i oboje!

Za odmor izaberite Vrelo Bosne, koje u ljetnim danima privlači ljude svojom hladovinom, dok rijeka Bosna teče i stvara idiličan ugođaj. Naravno, prošetajte i sarajevskim ulicama, a ako ste željni uzbudljive aktivnosti – krenite na Bijelu ili Žutu tabiju. Ukoliko ste željni malo drugačijeg doživljaja, napravite panoramski let iznad Sarajeva uz nezaboravno iskustvo letenja. 

Odavde, sa njihovih se vidikovaca pruža magičan pogled na cijelo Sarajevo. Ako ste ljubitelji kulture i umjetnosti, u Sarajevu ćete pronaći razne muzeje. Nemojte zaboraviti posjetiti najpoznatiji simbol, sarajevsku Gradsku vijećnicu, kao ni Principov most, historijsko mjesto gdje je započeo Prvi svjetski rat. Osim nje, u blizini se nalaze Bošnjački institut, Muzej Bosne i Hercegovine, Muzej ratnog djetinjstva, Olimpijski muzej i mnogi drugi. Kroz čak 20 muzeja, upoznat ćete sarajevsku tradiciju, ali i saznati kako se nekad živjelo u ovom čarobnom gradu bogate povijesti.

Za kraj

Dok s nestrpljenjem iščekujemo raspored ovogodišnjeg 29. Sarajevo Film Festivala, možemo iskoristiti priliku i pogledati neke od prošlogodišnjih filmova. Srce Sarajeva za najbolji film prošle godine odnio je Juraj Lerotić, sa filmom “Sigurno mjesto”. Radujemo se popisu filmova koji će biti prikazani ove godine, a koji će se natjecati za nagradu Srce Sarajeva u različitim kategorijama.

Za manje od mjesec dana Sarajevo će postati središte događanja, uz domaće i strane zvijezde koje će iskoristiti ovu priliku da posjete Sarajevo. Pozivamo Vas da obavezno posjetite ovu manifestaciju, uživate u filmskim projekcijama i provedete ugodan odmor u prijestolnici Bosne i Hercegovine.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Znate, Blagaj vam je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Znate, Blagaj vam je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom

A pored tekije Blagaj je dom nečemu starijem, nezahvalno važnijem

Blagaj je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom. 

Naivno vjerujući da mjesta mogu biti malena, a ljudska spoznaja ogromna, s vremenom razumijemo koliko smo bili u krivu. Nažalost, nekada ne shvatimo već to učine drugi umjesto nas. Rekao mi je da ne postoje maleni gradovi već samo maleni ljudi koji pristanu da to ostanu, a nismo li svi takvi na samom početku?! Uvijek sam mislila da se gradovi dijele na velike i male, a ljudi na dobre i loše, ali život nikada nije tako jednostavan, pa zašto bi obične podjele bile? Razumjela sam to koračajući ovim gradom jer bilo bi i suviše nepravedno podrediti nešto i time obezvrijediti nečiji smisao. U Blagaju sam, vjerovatno sem pomisli na mnogo sunca i nemate neku posebnu predstavu o ovom gradu, ali vjerujte da svaki predio ove Zemlje sadrži svoju čar, pa zašto ne osjetiti iste?

Tekija u Blagaju nije jedina čar na Vrelu Bune

Blagaj i njegova slavna tekija koja ipak nije jedina čar ovog divnog mjesta, no svejedno pri samom čitanju Selimovićevog Derviša, nesvjesno bih odlazila u Blagaj misleći na tekiju koja u sebi nosi neki viši smisao. Mir koji je tekija pružala Ahmedu Nurudinu u meni je budila posebna osjećanja zamišljajući spokoj koji derviši tekije osjete. Sveta mjesta su poput ovjekovječene nirvane koja traje i kada njen graditelj nestane jer tu su posjetioci zbog kojih život teče i izvan vremena.

Tekija je iznimno stara, a svojom pričom odiše smirajem, onom čistoćom koju razumiju samo oni koji istu žive. Zagledate li se u bijele zidine tekije, pomislit ćete na Rumija, njegov asketski život jer i sam je pripadao derviškom redu. Tekija je svijet za sebe, traje i kada sve prestane, ali nećemo pričati o njoj već o Blagaju jer je Blagaj mnogo više od tekije. Običavam da kažem da građevine ne čine mjesta već su ljudi ti koji daju posebnost svakom mjestu, i doista je tako, no ipak ne samo sada, ne samo ljudi ovoga vremena. Znate, Blagaj vam je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom, a pored tekije Blagaj je dom nečemu starijem, nezahvalno važnijem. 

Blagaj je i dom kuli Stjepana Kosače

Blagaj je dom kuli iz srednjeg vijeka, kuli Stjepana Vukčić-Kosače, a njen značaj je mnogo veći. Stjepan Vukčić-Kosača je vladar Hercegovine, a njegova potreba da svom položaju da pečat ogleda se u velikoj kuli koja uprkos vremenu svejedno traje. I dok hodate Blagajem, primijetit ćete da nesvjesno skrećete poglede ka uzvisinama i kuli koja poput oreola prošlosti gordo promatra prostrane ravnice Hercegovine. Revolucije su se nizale, a spomenici opstajali jer oni su svjedoci trajnosti, svjedoci bivstva, a više bivstva nema. A, kula je oduvijek bila tu, još od srednjeg vijeka, od kada Hercegovina mijenja Bosnu jer velik je jaz između Sunca praćenog morskim talasima i Sunca brdovite i hladne Bosne.

Znao je to Stjepan, vladar Hercegovine jer ne mogu, ne mogu ljudi sa sjevera shvatiti da jug želi biti dio, a ne isključena cjelina. I, upravo zato kula se pojavljuje ovdje, u Blagaju gdje vjetar ljepše dira naša lica, gdje ljudi s većim žarom, ali svejedno nepremostivom lijenošću započinju dan i s radošću čekaju noć. Znao je to ban Hercegovine, te zbog toga kulu i sagradio upravo ovdje, u Blagaju; tako se bar mislilo, ali zapravo Stjepan je kulu nastanio, te se od tada naziva Stjepan-gradom, a priča kula nije toliko velika koliko je njena historija dugotrajna.

Bosanski ban Stjepan II Kotromanić 1326. godine prvi put uključuje ovo područje u bosansku državu. Postoji nekoliko povelja koje izdaju bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka I Kotromanića. U maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače. Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, a već 1473. godine spominje se blagajski kadija.  Nizale su se legende, i kao i uvijek mnogo ih, ali istina je otišla u svijet transcedencije sa banom Hercegom, a nama običnim smrtnicima ostali su djelići istine koju neki osporavaju, a neki veličaju, ali u konačnici sama kula je svijet za sebe, nama nikada do kraja dostižan.

AUTOR

Ilma Garankić

Ilma Garankić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Pansion Čarolija Vlašić

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Pansion Čarolija Vlašić

Pansion Čarolija nudi vrhunski smještaj i bogata ponuda kulinarskih specijaliteta će okrijepiti Vaš duh i učiniti da Vaš boravak na Vlašiću postane nezaboravan doživljaj sa lijepim uspomenama

DETALJNO

Pansion Čarolija Vlašić omogućava Vam da doživite ljepote čarobnog Vlašića i uživajte u zimskim radostima. Pansion Čarolija je smještaj na Vlašiću koji je idealan za sve posjetioce, a smješten je na svega pet metara od ski staze u neposrednoj blizini sportskih terena. Posjeduje i skijašnicu. Idealno je mjesto kako za rekreativce tako i za pripremu profesionalnih sportaša. Doživite ljepote čarobnog Vlašića iz udobnosti našeg objektu.  

Odmor na planini je idealna prilika kako za druženje sa porodicom, prijateljima ili poslovnim partnerima. Zato je naš smještaj na Vlašiću odličan izbor sa sve posjetioce.

Dobro nam došli u naš pansion na Vlašiću.

Zašto smještaj na Vlašiću u Pansionu Čarolija?

  • Skijanje
  • Odmor u prirodi na Vlašiću
  • Ispijanje vlašičkog čaja je pravi užitak
  • Nakon skijanja predah uz topli napitak ili hranu u restorani koji se nalazi u objektu Pansion Čarolija na Vlašiću
  • Povoljna planinska turistička destinacija
  • Staza je na metar od vrata soba i restorana Pansiona na Vlašiću
Kvalitet naših usluga
Smještaj 100%
Hrana 100%
Profesionalnost 100%

KAPACITET I PONUDA

GALERIJA

KONTAKT

LOKACIJA

Pansion Čarolija Vlašić, Babanovac

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Italijanska crkva, spomenici i vinogradi na brdu kod Laktaša magnet za turiste iz regije

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Spomenici, vinogradi i Italijanska crkva na brdu kod Laktaša magnet za turiste iz regije

U prelijepom ambijentu koji nudi italijanska crkva organizuju se i likovne kolonije i drugi sadržaji. Laktašani smatraju da je Tirolska kolonija njihov turistički adut

Pođete li magistralnim putem ili autoputem od Banja Luke prema Gradišci, čim prođete Laktaše pogledajte lijevo na obronke Kozare. Primijetit ćete crkvu koja dominira na mahovljanskim brdima, te prkosi ratovima, zemljotresima i olujama i  duže od jednog vijeka pod svoje skute okuplja vjernike Italijane. Spomenici na samom ulazu u crkveno dvorište kazuju otkud i od kad su Italijani tu u Mahovljanima na obroncima Kozare.

Velike poplave 1882. godine pogodile su italijansku regiju Trento. Vodene bujice su ostavile bez igdje ičega brojne porodice. 57 porodica iz okoline grada Trenta, odlučilo je potražiti bolju budućnost u predjelu sjeverno od Banjaluke, u selu Mahovljani. Prvi tirolski Italijani stigli su u Mahovljane 20. septembra 1883. godine i obrazovali Tirolsku koloniju.

Da bi opstali, svakoj porodici je dodijeljeno po 12 dunuma zemlje, koju je trebalo iskrčiti i privesti poljoprivredi. Nakon pretvaranja šumskih površina u obradivo zemljište, u predviđenom trogodišnjem roku doseljenici su formirali poljoprivredna dobra na kojima su uzgajali povrće, voće i vinovu lozu, a od grožđa su pravili poznato vino. Prema popisu iz 1921. godine u Tirolskoj koloniji u Mahovljanima  živjelo je 538 Italijana. Vrijedni Tirolci izgradili su 1902. godine župnu crkvu i posvetili je sv. Franji Asiškom. Crkva je danas spomenik pod zaštitom države.

U dvorištu crkve nalazi se spomenik koji su 2013. godine podigli potomci mahovljanskih Italijana. Spomenik je oblika tri špicaste planine, a na njemu su ispisana prezimena i godine rođenja svih doseljenika, te katastarska karta s posjedima svih italijanskih porodica koje su živjele u Mahovljanima.

Italijanska crkva sadrži i veliki crkveni vinograd i vinariju „Podrumi banjalučke biskupije“ koja proizvodi kvalitetne sorte vina „Bonaventura“. Italijanska kolonija doprinijela je dobrim odnosima opštine Laktaši i grada Trento. Načelnik Laktaša Ranko Karapetrović uspostavio je vrlo tijesnu saradnju sa vlastima Trenta, upriličeno je nekoliko obostranih posjeta.

Osim toga, italijanska crkva je središte umjetnosti. Tu se organizuju i likovne kolonije i drugi sadržaji. Laktašani smatraju da je Tirolska kolonija njihov turistički adut. Dovoljno je reći da je ovo mjesto manje od pet kilometara udaljeno od središta grada Laktaši i banjalučkog aerodroma, isto toliko i od autoputa prema Banja Luci i Hrvatskoj i svega 30 kilometara od Evrospke unije. Jedno je sigurno, ko proba ‘Rajnski rizling’ ili ‘Cabernet Sauvignon’, postat će redovan posjetilac ovog mjesta sa najljepšim pogledom u regiji. Kao na dlanu vide se plodno Lijevče polje, Laktaši, Aleksandrovac, banjalučki aerodrom i  ostali prelijepi krajolik sjevera naše zemlje.

AUTOR

Boško Grgić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Spahić: Moja priča sa crtanjem nije počela na putovanju, već od malih nogu!

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Spahić: Moja priča sa crtanjem nije počela na putovanju, već od malih nogu!

Za početak dobro nam došli i hvala na podršci Udruženja Mapa kulture. Da li se možete predstaviti našim čitaocima? Ko je Azra Spahić i odakle dolazi?
Pozdrav Vama i Vašim čitaocima. Hvala što se pokazali interesovanje za razgovor sa mnom! Ja sam Azra Spahić i dolazim iz Bihaća. Trenutno boravim u Sarajevu, obzirom da sam student četvrte godine medicinskog fakulteta.

Pripremajući se za ovaj intervju vidjeli smo da dosta putujete. Da li na tim putovanjima se rađaju ideje o novim djelima i uopšte kako je krenula cijela priča? Ko Vam je najveća podrška?
Da, puno putujem jer smatram da oplemenjuje osobu i širi vidike. Ne mora nužno da bude daleko putovanje, bitno je da se vidi nešto novo i jako sam sretna i zahvalna kada imam tu mogućnost. Ipak, moja priča sa crtanjem nije počela na putovanju, već od malih nogu, kako kažu moji roditelji. U srednjoj školi sam imala obavezu, iz predmeta likovne umjetnosti, da nacrtam rad za koji sam dobila dosta pohvala, posebno od svog profesora, likovnog umjetnika, Seje Ramića.

To mi je dalo dodatni vjetar u leđa. Međutim, kada su počele obaveze na fakultetu, koje su uzimale skoro sve moje vrijeme, preusmjerila sam taj hobi na crtanje elemenata iz anatomije, fiziologije i sl. te uređivanje svojih bilješki. Prvi put kad sam imala malo više slobodnog vremena, ovog zimskog raspusta, odlučila sam ponovno početi crtati i bilo je puno bolje nego sam očekivala. Svaki novi rad mi se činio bolji od prethodnog, a takve su bile i reakcije moje okoline. Najveća podrška mi je porodica. Oni su uvijek uz mene i čvrsto vjeruju u sve što radim u životu. Puno je lakše vjerovati u sebe i napredovati kada imate takvu podršku porodice.

Možete li nam reći nešto o procesu nastanka jednog rada?
Često mi ljudi postavljaju to pitanje, a smatram da je proces vrlo jednostavan. Obzirom da uglavnom crtam portrete, ponekad u glavi imam viziju osobe koju želim nacrtati. Onda pokušam naći sliku te osobe koja je zanimljiva i ima dosta detalja. A desi se i da slučajno naletim na zanimljiv portret. Crtam običnom olovkom ili grafitima, a trajanje zavisi od kompleksnosti rada. Nisam se još uvijek iskušala u crtanju sa bojama, iako mi je želja. Ipak je to drugačija tehnika za koju je potrebno više vremena, ali nadam se da ću uskoro pokušati.

Da li češće radite sa likovima iz stvarnog život što smo vidjeli na Vašem profilu ili pak Vam je draže da nađete motive u prostoru Vaše imaginacije?
Najčešće su to likovi iz stvarnog života, odnosno slavne ličnosti. Međutim imam i par radova osoba koje su „nepoznate“, ali su mi njihovi portreti bili zanimljivi, sa puno detalja, zanimljivih izraza i položaja ruku.

Na Vaš uspjeh likovnog umjetnika najviše je uticala škola ili prirodna nadarenost?
Za početak da naglasim da se ne smatram likovnim umjetnikom jer crtam amaterski. Obzirom da se nisam školovala za likovnog umjetnika, ne mogu reći da je škola imala bitnu ulogu u tome. Kao što sam rekla u prethodnim odgovorima, sve je počelo slučajno tako da bih zasluge pripisala prirodnoj nadarenosti.

Koje Vam je najdraže Vaše djelo i kako je nastalo?
Ne mogu da izdvojim jedno kao najdraže, jer svako mi je posebno na svoj način. U svako sam uložila jako puno sebe. Moj prvi rad ove godine, nakon dugogodišnje pauze, počeo je tako što me motivirao jedan nepoznati umjetnik kojeg sam slučajno srela. Naime, dok sam pripremala zadnji ispit zimskog semestra, sjedila sam u jednom kafiću u Sarajevu i ponavljala gradivo. Tada sam, preko puta sebe, ugledala nekog stranca koji crta. Imao je čudne boje, markere, tuševe i sjedila sam jedno vrijeme posmatrajući njegov rad. To je probudilo lijepa osjećanja u meni i sjetila se da sam nekad uživala crtajući. Tad sam odlučila da ću prvom prilikom ponovo pokušati.

Kako crtanje djeluje na Vas? Da li bavljenje umjetnošću djeluje na mentalno zdravlje?
Smatram da je crtanje jako dobro za mentalno zdravlje, što je i dokazano u naučnim studijama. Kada sam u nekom jakom stresu ili mi je tok misli prebrz, desetak minuta crtanja je sasvim dovoljno da mi se misli stalože. U toku crtanja mogu racionalnije razmišljati o situacijama koje mi inače izazivaju nemir i nelagodu, te smisliti slijedeći korak. Sigurno je umjetnost određeni vid meditacije i odmora, što je jako potrebno u struci za koju se školujem, a i u svakodnevnom životu.

Da li biste podijelili neki skeč koji Vam je bio simpatičan, a vezan je za Vaša likovna djela? Ili možda neku situaciju kojoj se uvijek nasmijete, a da je nastalo za vrijeme stvaranja novih djela?
Jednu večer ove zime, dok sam crtala, mama se vratila sa posla i prišla da vidi šta radim. Obzirom da je moj crtež poprilično napredovao, iznenađeno je rekla: „On kao da oživljava pred mojim očima! Nisam znala da ovako dobro crtaš!“, na što sam ja odgovorila: „Pa nisam ni ja znala do sad.“ Onda smo se nasmijale i često to prepričavamo.

Društvene mreže pomažu u promociji ili ne?
Naravno da pomažu. Iako ima veliki broj odličnih umjetnika na društvenim mrežama i ponekad se teško istaknuti, mislim da svako može naći svoje mjesto. Društvene mreže su i inspiracija, promocija i odlično mjesto za upoznavanje sa drugim ljudima i umjetnicima, od kojih se može puno naučiti.

Hvala Vam na izdvojenom vremenu. Za kraj još jedno pitanje: Šta biste poručili mladima koji se žele baviti slikanjem, poezijom, umjetnošću?
Da, da i da! To je tako divan način unošenja ljepote u ovaj svijet, koji se nekad čini jako tamnim i tužnim. Kada se bavite umjetnošću, osjećate se izolirano od toga i imate neki svoj mir. Isto tako, ako možete i nekom drugom izmamiti osmijeh, učiniti da se lijepo osjeća, što da ne? Samo treba biti uporan, prihvatiti ponekad i kritiku, a ne odmah odustati, te dijeliti sa drugima svoj rad, bez straha od odbacivanja. To što se nekome ne sviđa vaš rad, ne znači da on ne vrijedi već samo trebate promijeniti publiku.
Hvala Vama što ste mi dali priliku za razgovor.

U nastavku uživajte u radovima naše sagovornice

AUTOR

Armin Bečić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Bosnaseum – Sva prošlost, kultura i tradicija u jednoj sobi

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Bosnaseum - Sva prošlost, kultura i tradicija u jednoj sobi

Bosna i Hercegovina – raskršće Istoka i Zapada. Vazda na meti velikih sila i centara moći. Oltar pred kojim se klečalo i za koji se ginulo. Od vajkada do današnjih dana. I opet ničija i svoja. I ponovo postojana i mila. Zadržala je ona tu svoju posebnu blagost i atrakciju. Sačuvala obraz i okrenula novi list. Upravo Muzej u Mostaru na jednom mjestu prezentuje hronološke etape iz njene historije.

Osmanlije su naveliko pisale o očaravajućoj ljepoti njenih rijeka, jezera i planina. Čudom se čudili i odbijali vraćati sultanu u Stambol. Vidješe zemlju ravnu knjiškim opisima iz bajki. Zato tu podigoše svoje arhitektonske krasote i dadoše joj dodatni sjaj, a njenu pamet i mladost vrbovaše put Carigrada.

Kad se proširi priča o toj zemlji bosanskoj, otvoriše se apetiti čuvenog Beča, pa Austrougari gaziše preko Save da vojnom čizmom prošire svoju monarhiju. Zadržaše ostavštinu ranijih osvajača, ali i dodaše nešto svoje – pruge, zgrade, puteve. Gradiše i vadiše sebi sve što zemlja dati ima. Preživi ona i njihovih četrdeset ljeta okupacije. Opstade, bosa i prosta.

Bosnaseum je zaista poseban muzej koji na jedinstven način predstavlja prošlost, kulturu i tradiciju Bosne. Kroz raznovrsne eksponate, posjetitelji mogu istražiti različite aspekte bogate baštine ovog područja. Od arheoloških nalazišta do umjetničkih izložbi, Bosnaseum pruža zanimljiv i edukativan doživljaj za sve koji žele bolje upoznati ovu intrigantnu zemlju i njen narod.

Onda se u osvit bune ovdašnjih naroda izguraše mrske švapske face, pa dođe red na kraljevine. Te onu u kojoj naziv mjesta dade samo trima narodima, te onu poslije, u kojoj glavnu riječ vodiše dvije struje – istočna i zapadna. Probudiše se tada apetiti komšijski i aspiracije da ovom zemljom opet neko drugi zavlada. Utom dođe nacističko munjevito gaženje Poljske i najava novog zla i belaja.  Nađoše Švabe i Žabari saveznike balkanske, pa im linija komande podijeli Bosnu na dva dijela. I tad, kad najcrnje činiše se noći, kad graju zamijeniše vriska i muk, i tad zemlja naša zadrža prkos i pribranost. Sačuva i otjera tuđina po ko zna koji put preko poljana svojh

Potom se stopi u zajednicu republika u kojoj nikako da nađe ravnopravan status u tom balansiranju grlatih Zagreba i Beograda. Pa ipak, iznjedri mnoge bendove, brendove, filmove, skečeve, sportiste. Ugosti cijeli svijet i obasja lice olimpijskim plamenom. Diviše se svakojaki meridijani njenoj ljepoti, otvorenosti i srdačnosti. Osvanu na naslovnicama prekookeanskim. I k'o da nekom to ponovo zasmeta, pa u inat zapali plamen razdora i mržnje. I ponovo se na kartama povlačiše crte i granice, a olako zaboraviše sudbine onih koji su to isto radili prije njih.

Krenuše na Bosnu sve raspoložive sile tame i propasti. Slijepe od neznanja, lakomislenosti, gluposti. Takve i završiše. A ova zemlja ustade opet, onako ranjena i klimava, obrisa prašinu i krenu dalje pod svojim imenom i krovom. Pa, kako, bolan, nema Bosne?!  

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?

Turizam, tradicija i jos ponešto

Stanovnici Bosne i Hercegovine veliku pažnju poklanjaju hrani, poslasticama i piću. Po tome ih i krasi opis da su veliki gurmani. Tradicionalna hrana uglavnom se priprema s mesom, obroci su obilni i veoma ukusni.

Meso je kvalitetno, ukusno pripremljeno i organskog porijekla. Od mesa se prave neka od najpopularnijih bosanskohercegovačkih jela. Slatka jela u Bosni i Hercegovini, također, mame gastronomske uzdahe, posebno posjetioce iz inostranstva. Poslastice su ukusne i kvalitetne, jer se najčešće pripremaju od domaćih proizvoda. U tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice ubrajaju se baklava, kadaif, ružice i tufahije.

Što se tiče pića, u životu Bošnjaka i Bosne u cjelini kahva ima svoju nezamjenjivu ulogu. Stoljećima su Bošnjaci stvarali kult kahve usavršavajući mljevenje, pečenje (kuhanje), služenje i pijenje kahve do najsuptilnijih detalja. Kahva je postala integralni dio svih drugih običaja, ali i samoj sebi svojstven običaj. Uz kahvu se služe tradicionalne poslastice.

Zbog svog geografskog položaja i historije, bosanskohercegovačka kuhinja slična je turskoj, grčkoj, i drugim mediteranskim kuhinjama, ali u njoj se osjete i uticaji evropskih kuhinja, posebno centralne Europe. 

Historija ishrane na bosanskohercegovačkim prostorima datira još od antičkog doba, klasičnog Rima i Bizantije, preko turskog i austrougarskog perioda do savremenog doba 20. i 21. stoljeća. Specifičnu notu bosanskohercegovačkim jelima daju i prehrambeni običaji koji svoje izvorište imaju u islamu, krščanstvu i judaizmu.

Tako je savremena izvorna bosanska hrana dio kulturno-historijskog naslijeđa i mješavina je autentičnih bosanskih jela, tradicionalno turskih, arapskih, austrougarskih, jevrejskih i drugih prehrambenih običaja. Zbog toga se danas bosanska kuhinja puno razlikuje od arapske, austrijske, mađarske, turske  bez obzira što postoje jela koja potiču iz kuhinja svih navedenih zemalja.

Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je polagani način pripremanja jela, bez mnogo žurbe, ali sa mnogo strpljenja, pažnje i ljubavi. Spori način kuhanja danas je jedan od glavnih trendova u svjetskoj gastronomiji. I Svjetska zdravstvena organizacija je u svom Izvještaju iz 2011. navela da su stanovnici BiH u svih šest segmenata koji su ocjenjivani, kada je riječ o sigurnosti hrane, u nivou ili iznad prosjeka u odnosu na zemlje regiona.

Tradicionalna bosanska kuhinja, autentični preplet kolorita Istoka i Zapada, formirana dugim periodom prilagođavanja jela iz kuhinja tih dijelova svijeta, danas predstavlja dugi niz laganih jela sa puno svih vrsta povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda koja se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, nemaju zapršku niti jakih ljutih začina.

Orijentalni začini se upotrebljavaju u minimalnim količinama i samo diskretno podvlače osnovni prirodni ukus i miris jela. Tu su, naravno, i znalački pripremljena mesa sa roštilja, sve moguće vrste pita, orijentalni slatkiši kojima baš nema mjesta u zdravoj ishrani i koješta drugo što ljubiteljima dobre hrane ostaje u nezaboravnom sjećanju.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Sretan ti dan nezavisnosti – 1 mart

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Sretan ti dan nezavisnosti – 1 mart

Turizam, tradicija i jos ponešto

Jedan naraštaj odlazi, a drugi dolazi, a ta zemlja, ta Bosna uvijek ostaje. Ostaje da prkosi, da svjedoči, da se i dalje tu sevdah pjeva. Tu rijeke brzo teku, a voda je uvijek hladna i odlazi u ista mora iz kojih se vraća kako bi opet započela svoj tok.

Pisanje historije jedne zemlje počinje u pisoarnicama, a mi smo pisanje naše priče o Bosni i Hercegovini krenuli iz Vrandučke pisoarnice.

https://posjeti.ba/vranducka-pisarnica-je-nijemi-svjedok-pisanja-historije-bosne/

A ta historija ne bi bila historija bez lijepih krajolika Kraljeve Sutjeske koji odišu starinom, odiše slobodom i veličinom jedne države, najugledniji i najpismeniji ljudi toga doba živjeli su i pisali za nas.

https://posjeti.ba/kraljeva-sutjeska-mjesto-gdje-se-pisala-najljepsim-pismom-bosancicom-historiju-jedne-zemlje/

I dok čitaš ovo sve prisjeti se i bosanske sobe. To je vrlo važan segmenat prošlosti, ali i sadašnjosti našeg naroda, našeg bitisanja i bivanja. Sve ono što ona sadrži je od izuzetnog značaja za cjelokupnu arhitektonsku slagalicu Bosne i Hercegovine. Ranije je služila za odmor, za rahatluk, za ćejf u rane i kasne sate. 

Bosanska soba je Baščaršija u četiri zida

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture