Bosnaseum – Sva prošlost, kultura i tradicija u jednoj sobi

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Bosnaseum - Sva prošlost, kultura i tradicija u jednoj sobi

Bosna i Hercegovina – raskršće Istoka i Zapada. Vazda na meti velikih sila i centara moći. Oltar pred kojim se klečalo i za koji se ginulo. Od vajkada do današnjih dana. I opet ničija i svoja. I ponovo postojana i mila. Zadržala je ona tu svoju posebnu blagost i atrakciju. Sačuvala obraz i okrenula novi list. Upravo Muzej u Mostaru na jednom mjestu prezentuje hronološke etape iz njene historije.

Osmanlije su naveliko pisale o očaravajućoj ljepoti njenih rijeka, jezera i planina. Čudom se čudili i odbijali vraćati sultanu u Stambol. Vidješe zemlju ravnu knjiškim opisima iz bajki. Zato tu podigoše svoje arhitektonske krasote i dadoše joj dodatni sjaj, a njenu pamet i mladost vrbovaše put Carigrada.

Kad se proširi priča o toj zemlji bosanskoj, otvoriše se apetiti čuvenog Beča, pa Austrougari gaziše preko Save da vojnom čizmom prošire svoju monarhiju. Zadržaše ostavštinu ranijih osvajača, ali i dodaše nešto svoje – pruge, zgrade, puteve. Gradiše i vadiše sebi sve što zemlja dati ima. Preživi ona i njihovih četrdeset ljeta okupacije. Opstade, bosa i prosta.

Onda se u osvit bune ovdašnjih naroda izguraše mrske švapske face, pa dođe red na kraljevine. Te onu u kojoj naziv mjesta dade samo trima narodima, te onu poslije, u kojoj glavnu riječ vodiše dvije struje – istočna i zapadna. Probudiše se tada apetiti komšijski i aspiracije da ovom zemljom opet neko drugi zavlada. Utom dođe nacističko munjevito gaženje Poljske i najava novog zla i belaja. Nađoše Švabe i Žabari saveznike balkanske, pa im linija komande podijeli Bosnu na dva dijela. I tad, kad najcrnje činiše se noći, kad graju zamijeniše vriska i muk, i tad zemlja naša zadrža prkos i pribranost. Sačuva i otjera tuđina po ko zna koji put preko poljana svojih.

Potom se stopi u zajednicu republika u kojoj nikako da nađe ravnopravan status u tom balansiranju grlatih Zagreba i Beograda. Pa ipak, iznjedri mnoge bendove, brendove, filmove, skečeve, sportiste. Ugosti cijeli svijet i obasja lice olimpijskim plamenom. Diviše se svakojaki meridijani njenoj ljepoti, otvorenosti i srdačnosti. Osvanu na naslovnicama prekookeanskim. I k’o da nekom to ponovo zasmeta, pa u inat zapali plamen razdora i mržnje. I ponovo se na kartama povlačiše crte i granice, a olako zaboraviše sudbine onih koji su to isto radili prije njih.

Krenuše na Bosnu sve raspoložive sile tame i propasti. Slijepe od neznanja, lakomislenosti, gluposti. Takve i završiše. A ova zemlja ustade opet, onako ranjena i klimava, obrisa prašinu i krenu dalje pod svojim imenom i krovom. Pa, kako, bolan, nema Bosne?!  

 

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?

Turizam, tradicija i jos ponešto

Stanovnici Bosne i Hercegovine veliku pažnju poklanjaju hrani, poslasticama i piću. Po tome ih i krasi opis da su veliki gurmani. Tradicionalna hrana uglavnom se priprema s mesom, obroci su obilni i veoma ukusni. Meso je kvalitetno, ukusno pripremljeno i organskog porijekla. Od mesa se prave neka od najpopularnijih bosanskohercegovačkih jela. Slatka jela u Bosni i Hercegovini, također, mame gastronomske uzdahe, posebno posjetioce iz inostranstva. Poslastice su ukusne i kvalitetne, jer se najčešće pripremaju od domaćih proizvoda. U tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice ubrajaju se baklava, kadaif, ružice i tufahije. Što se tiče pića, u životu Bošnjaka i Bosne u cjelini kahva ima svoju nezamjenjivu ulogu. Stoljećima su Bošnjaci stvarali kult kahve usavršavajući mljevenje, pečenje (kuhanje), služenje i pijenje kahve do najsuptilnijih detalja. Kahva je postala integralni dio svih drugih običaja, ali i samoj sebi svojstven običaj. Uz kahvu se služe tradicionalne poslastice.

Zbog svog geografskog položaja i historije, bosanskohercegovačka kuhinja slična je turskoj, grčkoj, i drugim mediteranskim kuhinjama, ali u njoj se osjete i uticaji evropskih kuhinja, posebno centralne Europe

Historija ishrane na bosanskohercegovačkim prostorima datira još od antičkog doba, klasičnog Rima i Bizantije, preko turskog i austrougarskog perioda do savremenog doba 20. i 21. stoljeća. Specifičnu notu bosanskohercegovačkim jelima daju i prehrambeni običaji koji svoje izvorište imaju u islamu, krščanstvu i judaizmu. Tako je savremena izvorna bosanska hrana dio kulturno-historijskog naslijeđa i mješavina je autentičnih bosanskih jela, tradicionalno turskih, arapskih, austrougarskih, jevrejskih i drugih prehrambenih običaja. Zbog toga se danas bosanska kuhinja puno razlikuje od arapske, austrijske, mađarske, turske  bez obzira što postoje jela koja potiču iz kuhinja svih navedenih zemalja.

Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je polagani način pripremanja jela, bez mnogo žurbe, ali sa mnogo strpljenja, pažnje i ljubavi. Spori način kuhanja danas je jedan od glavnih trendova u svjetskoj gastronomiji. I Svjetska zdravstvena organizacija je u svom Izvještaju iz 2011. navela da su stanovnici BiH u svih šest segmenata koji su ocjenjivani, kada je riječ o sigurnosti hrane, u nivou ili iznad prosjeka u odnosu na zemlje regiona.

Tradicionalna bosanska kuhinja, autentični preplet kolorita Istoka i Zapada, formirana dugim periodom prilagođavanja jela iz kuhinja tih dijelova svijeta, danas predstavlja dugi niz laganih jela sa puno svih vrsta povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda koja se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, nemaju zapršku niti jakih ljutih začina. Orijentalni začini se upotrebljavaju u minimalnim količinama i samo diskretno podvlače osnovni prirodni ukus i miris jela. Tu su, naravno, i znalački pripremljena mesa sa roštilja, sve moguće vrste pita, orijentalni slatkiši kojima baš nema mjesta u zdravoj ishrani i koješta drugo što ljubiteljima dobre hrane ostaje u nezaboravnom sjećanju.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Sretan ti dan nezavisnosti – 1 mart

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Sretan ti dan nezavisnosti – 1 mart

Turizam, tradicija i jos ponešto

Jedan naraštaj odlazi, a drugi dolazi, a ta zemlja, ta Bosna uvijek ostaje. Ostaje da prkosi, da svjedoči, da se i dalje tu sevdah pjeva. Tu rijeke brzo teku, a voda je uvijek hladna i odlazi u ista mora iz kojih se vraća kako bi opet započela svoj tok.

Pisanje historije jedne zemlje počinje u pisoarnicama, a mi smo pisanje naše priče o Bosni i Hercegovini krenuli iz Vrandučke pisoarnice.

Vrandučka pisarnica je nijemi svjedok pisanja historije Bosne

A ta historija ne bi bila historija bez lijepih krajolika Kraljeve Sutjeske koji odišu starinom, odiše slobodom i veličinom jedne države, najugledniji i najpismeniji ljudi toga doba živjeli su i pisali za nas.

Kraljeva Sutjeska – mjesto gdje se pisala najljepšim pismom bosančicom historija jedne zemlje

I dok čitaš ovo sve prisjeti se i bosanske sobe. To je vrlo važan segmenat prošlosti, ali i sadašnjosti našeg naroda, našeg bitisanja i bivanja. Sve ono što ona sadrži je od izuzetnog značaja za cjelokupnu arhitektonsku slagalicu Bosne i Hercegovine. Ranije je služila za odmor, za rahatluk, za ćejf u rane i kasne sate. 

Bosanska soba je Baščaršija u četiri zida

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Oaza mira, netaknute prirode i zimskog ambijenta – Izletište Ponijeri kod Kaknja

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Oaza mira, netaknute prirode i zimskog ambijenta - Izletište Ponijeri kod Kaknja

Smještena na 20 km udaljenosti od grada Kaknja, sa svojih 1100 metara nadmorske visine, planina Ponijeri predstavlja nezaobilazno mjesto za relaksaciju i punjenje baterija. Naziv Ponijeri potiče od riječi «ponor» ili «poniranje», jer se na nekoliko mjesta mogu susresti ponori. Do unazad 10-tak godina, ovo izletište bilo je poprilična nepoznanica stanovnicima okolnih općina i široj javnosti. No, zahvaljujući postepenom prepoznavanju turističkog potencijala od strane lokalne samouprave i JU „Kulturno-sportski“ centar Kakanj, ali i adekvatnoj medijskoj promociji, danas Ponijeri svoja vrata otvaraju  ljubiteljima prirode iz Zenice, Visokog, Zavidovića, Sarajeva i mnogih drugih mjesta.

Zbog svog bogatog šumskog fonda i umjerene nadmorske visine, Ponijeri su s razlogom proglašeni zračnom banjom. Naime, struka je potvrdila pozitivan uticaj ovdašnjeg planinskog zraka na sve osobe koje boluju od respiratornih oboljenja. Kao jedino skijalište u ZDK sa ski stazom dužine 1000 m, ovo izletište tokom zime privlači mnoštvo zaljubljenika zimskih sportova. Pristupačne cijene ski karata i ugostiteljskih usluga, ali i domaćinski pristup i ophođenje prema turistima razlog su zašto statistički pokazatelji rastu iz sezone u sezonu. Shodno tome, u planu je proširenje ponude izgradnjom dodatne ski staze i moderno opremljenog restorana/caffe-a, uz adaptaciju prilaza skijalištu i njegovog parking prostora, te smještajnih kapaciteta.

Da je interes za boravkom ovdje zaista brzorastući pokazuje i činjenica da se vikend naselje, koje broji nekih 500-600 vikendica, konstantno proširuje, pa nije ni čudo što u pripremama proslave praznika kao što su Nova godina i 1. maj potraga za smještajem mora biti blagovremeno isplanirana. Tokom ljetne sezone ljubitelji motocross-a i brdskog biciklizma svoj adrenalin mogu zadovoljiti kilometrima šumskih puteva i planinarskih staza, što svakako zavređuje veću pažnju koja bi se ogledala u njihovom adekvatnijem obilježavanju i organizovanju masovnih utrka i takmičenja, jer su Ponijeri putnom komunikacijom također povezani sa dolinom rijeke Trstionice i Kraljevom Sutjeskom, čime se zaokružuje njena veza sa općinom Kakanj. Osim toga, tu je i granica sa općinom Zavidovići, najvišim vrhom u ovom dijelu BiH Tajanom (1297 m) i njegovim Parkom prirode. Za sve one koji se bave branjem ljekovitog i rijetkog bilja ili izvornog šumskog voća, tu su nepregledna prostranstva bogata poznatim i manje poznatim vrstama, među kojima se nalazi i autohtoni bosanski ljiljan.

Sve ovo daje povoda i motiva da se sistemskim i planskim pristupom turistička infrastruktura ovog planinskog masiva dodatno unaprijedi, poboljša i učini još pristupačnijim, što je od nemjerljivog značaja u zimskim danima kada su gradovi zarobljeni smogom i kancerogenom prašinom.  

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Koliko poznajete Kiseljak?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Koliko poznajete Kiseljak?

Neke gradovi su prkosni i ponosni, a drugi su pak oronuli i traže izlaz iz sivila međutim svi oni imaju svoje doba kada imaju magiju koja im daje posebnu sliku i zvuk.

Kiseljak je grad i općina u srednjoj Bosni, smješten u idiličnom kraju, na ušću triju rijeka i na lokaciji gdje se križaju putevi koji povezuju cijelu srednju Bosnu. Kroz grad protiče rijeka Lepenica, a sam grad leži na nadmorskoj visini od 475 metara. Lokacija dašnjeg Kiseljaka vjerovatno je kao naselje postojala još u srednjem stoljeću, o čemu svjedoče brojni stećci na današnjem užem i širem području grada. Nakon Drugog svjetskog rata, Kiseljak postaje uređena varoš i središte veće regije. Grade se stambene zgrade, prometnice i mnogi objekti komunalne, javne i političke službe i sam grad se razvija kao banjsko mjesto. Ovo važno tranzitno mjesto je najpoznatije po svojim tradicionalnim Kiseljačkim pogačicama, tvornici Sarajevski kiseljak, kao Banjsko lječilište i po svojim termalnim vodama. Posljednjih godina primjetna je ubrzana stambena gradnja u ovom gradu, novo izgrađeni prodajni objekti i globalno govoreći, ekspanzija je prisutna u svakom pogledu. Sve to s ciljem da ovaj grad postane jedan od najvećih i najrazvijenijih centara srednje Bosne. Ipak, osim mineralne i termalne vode, općina Kiseljak ima brojna prirodna bogatstva među kojima možemo istaći radioaktivno blato i plin, velika šumska i rudna bogatstva, gdje prednjače crvena i bijela glina poznatiji kao kaolin i dolomitni pijesak.

Najvažniji prirodni fenomen Kiseljaka je mineralna voda, odnosno kiseljak. Iako se tačno ne zna kada je u zrak iz zemlje šiknuo prvi mlaz ove vode i prirodnog ugljičnog dioksida, zna se da je dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig, nakon što je proučio sve prirodne vode i vrela u BiH utvrdio da je kisela voda sa izvorišta u Kiseljaku po svom sastavu vrhunska mineralna voda, poredeći je sa drugim izvorištima u Europi. Stoga, gradski oci danas temelje svoje privredne i turističke planove za grad Kiseljak rukovodeći se ovom tvrdnjom. Danas tvornica Sarajevski kiseljak zapošljava veliki broj ljudi i gospodarstvo Kiseljaka bilo bi gotovo nezamislivo bez ovog privrednog giganta.

Evlija Čelebija, turski putopisac među prvima je upozorio na ljekovitost mineralne vode još davne 1659 godine. Čelebija o Kiseljaku i mineralnoj vodi piše: “Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali Ekši su, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, njeno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju ‘ljuta voda’, ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta.”

Kiseljak i mineralnu vodu 1864. godine opisuje i turski pisac i državnik Ahmet Dževdet. U svom pismu velikom veziru Fuad-paši, Dževdet objašnjava: “Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostrojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije točno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima magnezija i željeza. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziri za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima.”

Pisali: Amela Hajdarević i Igor Strutinski

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture