Italijanska crkva, spomenici i vinogradi na brdu kod Laktaša magnet za turiste iz regije

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Spomenici, vinogradi i Italijanska crkva na brdu kod Laktaša magnet za turiste iz regije

U prelijepom ambijentu italijanske crkve organizuju se i likovne kolonije i drugi sadržaji. Laktašani smatraju da je Tirolska kolonija njihov turistički adut

Pođete li magistralnim putem ili autoputem od Banja Luke prema Gradišci, čim prođete Laktaše pogledajte lijevo na obronke Kozare. Primijetit ćete crkvu koja dominira na mahovljanskim brdima, te prkosi ratovima, zemljotresima i olujama i  duže od jednog vijeka pod svoje skute okuplja vjernike Italijane. Spomenici na samom ulazu u crkveno dvorište kazuju otkud i od kad su Italijani tu u Mahovljanima na obroncima Kozare.

Velike poplave 1882. godine pogodile su italijansku regiju Trento. Vodene bujice su ostavile bez igdje ičega brojne porodice. 57 porodica iz okoline grada Trenta, odlučilo je potražiti bolju budućnost u predjelu sjeverno od Banjaluke, u selu Mahovljani. Prvi tirolski Italijani stigli su u Mahovljane 20. septembra 1883. godine i obrazovali Tirolsku koloniju.

Da bi opstali, svakoj porodici je dodijeljeno po 12 dunuma zemlje, koju je trebalo iskrčiti i privesti poljoprivredi. Nakon pretvaranja šumskih površina u obradivo zemljište, u predviđenom trogodišnjem roku doseljenici su formirali poljoprivredna dobra na kojima su uzgajali povrće, voće i vinovu lozu, a od grožđa su pravili poznato vino. Prema popisu iz 1921. godine u Tirolskoj koloniji u Mahovljanima  živjelo je 538 Italijana. Vrijedni Tirolci izgradili su 1902. godine župnu crkvu i posvetili je sv. Franji Asiškom. Crkva je danas spomenik pod zaštitom države.

U dvorištu crkve nalazi se spomenik koji su 2013. godine podigli potomci mahovljanskih Italijana. Spomenik je oblika tri špicaste planine, a na njemu su ispisana prezimena i godine rođenja svih doseljenika, te katastarska karta s posjedima svih italijanskih porodica koje su živjele u Mahovljanima.

U okruženju crkve nalazi se veliki crkveni vinograd i vinarija „Podrumi banjalučke biskupije“ koja proizvodi kvalitetne sorte vina „Bonaventura“. Italijanska kolonija doprinijela je dobrim odnosima opštine Laktaši i grada Trento. Načelnik Laktaša Ranko Karapetrović uspostavio je vrlo tijesnu saradnju sa vlastima Trenta, upriličeno je nekoliko obostranih posjeta.

U prelijepom ambijentu italijanske crkve organizuju se i likovne kolonije i drugi sadržaji. Laktašani smatraju da je Tirolska kolonija njihov turistički adut. Dovoljno je reći da je ovo mjesto manje od pet kilometara udaljeno od središta grada Laktaši i banjalučkog aerodroma, isto toliko i od autoputa prema Banja Luci i Hrvatskoj i svega 30 kilometara od Evrospke unije. Jedno je sigurno, ko proba ‘Rajnski rizling’ ili ‘Cabernet Sauvignon’, postat će redovan posjetilac ovog mjesta sa najljepšim pogledom u regiji. Kao na dlanu vide se plodno Lijevče polje, Laktaši, Aleksandrovac, banjalučki aerodrom i  ostali prelijepi krajolik sjevera naše zemlje.

 


AUTOR

Boško Grgić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Spahić: Moja priča sa crtanjem nije počela na putovanju, već od malih nogu!

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Spahić: Moja priča sa crtanjem nije počela na putovanju, već od malih nogu!

Turizam, tradicija i jos ponešto

Za početak dobro nam došli i hvala na podršci Udruženja Mapa kulture. Da li se možete predstaviti našim čitaocima? Ko je Azra Spahić i odakle dolazi?

Pozdrav Vama i Vašim čitaocima. Hvala što se pokazali interesovanje za razgovor sa mnom! Ja sam Azra Spahić i dolazim iz Bihaća. Trenutno boravim u Sarajevu, obzirom da sam student četvrte godine medicinskog fakulteta.

Pripremajući se za ovaj intervju vidjeli smo da dosta putujete. Da li na tim putovanjima se rađaju ideje o novim djelima i uopšte kako je krenula cijela priča? Ko Vam je najveća podrška?

Da, puno putujem jer smatram da oplemenjuje osobu i širi vidike. Ne mora nužno da bude daleko putovanje, bitno je da se vidi nešto novo i jako sam sretna i zahvalna kada imam tu mogućnost.
Ipak, moja priča sa crtanjem nije počela na putovanju, već od malih nogu, kako kažu moji roditelji. U srednjoj školi sam imala obavezu, iz predmeta likovne umjetnosti, da nacrtam rad za koji sam dobila dosta pohvala, posebno od svog profesora, likovnog umjetnika, Seje Ramića. To mi je dalo dodatni vjetar u leđa. Međutim, kada su počele obaveze na fakultetu, koje su uzimale skoro sve moje vrijeme, preusmjerila sam taj hobi na crtanje elemenata iz anatomije, fiziologije i sl. te uređivanje svojih bilješki.
Prvi put kad sam imala malo više slobodnog vremena, ovog zimskog raspusta, odlučila sam ponovno početi crtati i bilo je puno bolje nego sam očekivala. Svaki novi rad mi se činio bolji od prethodnog, a takve su bile i reakcije moje okoline.
Najveća podrška mi je porodica. Oni su uvijek uz mene i čvrsto vjeruju u sve što radim u životu. Puno je lakše vjerovati u sebe i napredovati kada imate takvu podršku porodice.

 


Možete li nam reći nešto o procesu nastanka jednog rada?

Često mi ljudi postavljaju to pitanje, a smatram da je proces vrlo jednostavan. Obzirom da uglavnom crtam portrete, ponekad u glavi imam viziju osobe koju želim nacrtati. Onda pokušam naći sliku te osobe koja je zanimljiva i ima dosta detalja. A desi se i da slučajno naletim na zanimljiv portret. Crtam običnom olovkom ili grafitima, a trajanje zavisi od kompleksnosti rada. Nisam se još uvijek iskušala u crtanju sa bojama, iako mi je želja. Ipak je to drugačija tehnika za koju je potrebno više vremena, ali nadam se da ću uskoro pokušati.

Da li češće radite sa likovima iz stvarnog život što smo vidjeli na Vašem profilu ili pak Vam je draže da nađete motive u prostoru Vaše imaginacije?

Najčešće su to likovi iz stvarnog života, odnosno slavne ličnosti. Međutim imam i par radova osoba koje su „nepoznate“, ali su mi njihovi portreti bili zanimljivi, sa puno detalja, zanimljivih izraza i položaja ruku.

Na Vaš uspjeh likovnog umjetnika najviše je uticala škola ili prirodna nadarenost?

Za početak da naglasim da se ne smatram likovnim umjetnikom jer crtam amaterski.
Obzirom da se nisam školovala za likovnog umjetnika, ne mogu reći da je škola imala bitnu ulogu u tome. Kao što sam rekla u prethodnim odgovorima, sve je počelo slučajno tako da bih zasluge pripisala prirodnoj nadarenosti.

Koje Vam je najdraže Vaše djelo i kako je nastalo?

Ne mogu da izdvojim jedno kao najdraže, jer svako mi je posebno na svoj način. U svako sam uložila jako puno sebe.
Moj prvi rad ove godine, nakon dugogodišnje pauze, počeo je tako što me motivirao jedan nepoznati umjetnik kojeg sam slučajno srela. Naime, dok sam pripremala zadnji ispit zimskog semestra, sjedila sam u jednom kafiću u Sarajevu i ponavljala gradivo. Tada sam, preko puta sebe, ugledala nekog stranca koji crta. Imao je čudne boje, markere, tuševe i sjedila sam jedno vrijeme posmatrajući njegov rad. To je probudilo lijepa osjećanja u meni i sjetila se da sam nekad uživala crtajući. Tad sam odlučila da ću prvom prilikom ponovo pokušati.

Kako crtanje djeluje na Vas? Da li bavljenje umjetnošću djeluje na mentalno zdravlje?

Smatram da je crtanje jako dobro za mentalno zdravlje, što je i dokazano u naučnim studijama. Kada sam u nekom jakom stresu ili mi je tok misli prebrz, desetak minuta crtanja je sasvim dovoljno da mi se misli stalože. U toku crtanja mogu racionalnije razmišljati o situacijama koje mi inače izazivaju nemir i nelagodu, te smisliti slijedeći korak. Sigurno je umjetnost određeni vid meditacije i odmora, što je jako potrebno u struci za koju se školujem, a i u svakodnevnom životu.

Da li biste podijelili neki skeč koji Vam je bio simpatičan, a vezan je za Vaša likovna djela? Ili možda neku situaciju kojoj se uvijek nasmijete, a da je nastalo za vrijeme stvaranja novih djela?

Jednu večer ove zime, dok sam crtala, mama se vratila sa posla i prišla da vidi šta radim. Obzirom da je moj crtež poprilično napredovao, iznenađeno je rekla: „On kao da oživljava pred mojim očima! Nisam znala da ovako dobro crtaš!“, na što sam ja odgovorila: „Pa nisam ni ja znala do sad.“ Onda smo se nasmijale i često to prepričavamo.

Društvene mreže pomažu u promociji ili ne?

Naravno da pomažu. Iako ima veliki broj odličnih umjetnika na društvenim mrežama i ponekad se teško istaknuti, mislim da svako može naći svoje mjesto. Društvene mreže su i inspiracija, promocija i odlično mjesto za upoznavanje sa drugim ljudima i umjetnicima, od kojih se može puno naučiti.

Hvala Vam na izdvojenom vremenu. Za kraj još jedno pitanje: Šta biste poručili mladima koji se žele baviti slikanjem, poezijom, umjetnošću?

Da, da i da! To je tako divan način unošenja ljepote u ovaj svijet, koji se nekad čini jako tamnim i tužnim. Kada se bavite umjetnošću, osjećate se izolirano od toga i imate neki svoj mir. Isto tako, ako možete i nekom drugom izmamiti osmijeh, učiniti da se lijepo osjeća, što da ne? Samo treba biti uporan, prihvatiti ponekad i kritiku, a ne odmah odustati, te dijeliti sa drugima svoj rad, bez straha od odbacivanja. To što se nekome ne sviđa vaš rad, ne znači da on ne vrijedi već samo trebate promijeniti publiku.
Hvala Vama što ste mi dali priliku za razgovor.

U nastavku uživajte u radovima naše sagovornice


AUTOR

Armin Bečić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Bosnaseum – Sva prošlost, kultura i tradicija u jednoj sobi

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Bosnaseum - Sva prošlost, kultura i tradicija u jednoj sobi

Bosna i Hercegovina – raskršće Istoka i Zapada. Vazda na meti velikih sila i centara moći. Oltar pred kojim se klečalo i za koji se ginulo. Od vajkada do današnjih dana. I opet ničija i svoja. I ponovo postojana i mila. Zadržala je ona tu svoju posebnu blagost i atrakciju. Sačuvala obraz i okrenula novi list. Upravo Muzej u Mostaru na jednom mjestu prezentuje hronološke etape iz njene historije.

[umetnime]

Osmanlije su naveliko pisale o očaravajućoj ljepoti njenih rijeka, jezera i planina. Čudom se čudili i odbijali vraćati sultanu u Stambol. Vidješe zemlju ravnu knjiškim opisima iz bajki. Zato tu podigoše svoje arhitektonske krasote i dadoše joj dodatni sjaj, a njenu pamet i mladost vrbovaše put Carigrada.

Kad se proširi priča o toj zemlji bosanskoj, otvoriše se apetiti čuvenog Beča, pa Austrougari gaziše preko Save da vojnom čizmom prošire svoju monarhiju. Zadržaše ostavštinu ranijih osvajača, ali i dodaše nešto svoje – pruge, zgrade, puteve. Gradiše i vadiše sebi sve što zemlja dati ima. Preživi ona i njihovih četrdeset ljeta okupacije. Opstade, bosa i prosta.

[umetnime]

Onda se u osvit bune ovdašnjih naroda izguraše mrske švapske face, pa dođe red na kraljevine. Te onu u kojoj naziv mjesta dade samo trima narodima, te onu poslije, u kojoj glavnu riječ vodiše dvije struje – istočna i zapadna. Probudiše se tada apetiti komšijski i aspiracije da ovom zemljom opet neko drugi zavlada. Utom dođe nacističko munjevito gaženje Poljske i najava novog zla i belaja. Nađoše Švabe i Žabari saveznike balkanske, pa im linija komande podijeli Bosnu na dva dijela. I tad, kad najcrnje činiše se noći, kad graju zamijeniše vriska i muk, i tad zemlja naša zadrža prkos i pribranost. Sačuva i otjera tuđina po ko zna koji put preko poljana svojih.

Potom se stopi u zajednicu republika u kojoj nikako da nađe ravnopravan status u tom balansiranju grlatih Zagreba i Beograda. Pa ipak, iznjedri mnoge bendove, brendove, filmove, skečeve, sportiste. Ugosti cijeli svijet i obasja lice olimpijskim plamenom. Diviše se svakojaki meridijani njenoj ljepoti, otvorenosti i srdačnosti. Osvanu na naslovnicama prekookeanskim. I k’o da nekom to ponovo zasmeta, pa u inat zapali plamen razdora i mržnje. I ponovo se na kartama povlačiše crte i granice, a olako zaboraviše sudbine onih koji su to isto radili prije njih.

[umetnime]

Krenuše na Bosnu sve raspoložive sile tame i propasti. Slijepe od neznanja, lakomislenosti, gluposti. Takve i završiše. A ova zemlja ustade opet, onako ranjena i klimava, obrisa prašinu i krenu dalje pod svojim imenom i krovom. Pa, kako, bolan, nema Bosne?!  

 

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

HOME


TOP MJESTA


TOP AVANTURA


TOP GRAD


BILO NEKAD


TOP HOTEL


TOP RESTORAN


OSTALO


















Povratak na kategoriju ostalo

Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?

Turizam, tradicija i jos ponešto

Stanovnici Bosne i Hercegovine veliku pažnju poklanjaju hrani, poslasticama i piću. Po tome ih i krasi opis da su veliki gurmani. Tradicionalna hrana uglavnom se priprema s mesom, obroci su obilni i veoma ukusni. Meso je kvalitetno, ukusno pripremljeno i organskog porijekla. Od mesa se prave neka od najpopularnijih bosanskohercegovačkih jela. Slatka jela u Bosni i Hercegovini, također, mame gastronomske uzdahe, posebno posjetioce iz inostranstva. Poslastice su ukusne i kvalitetne, jer se najčešće pripremaju od domaćih proizvoda. U tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice ubrajaju se baklava, kadaif, ružice i tufahije. Što se tiče pića, u životu Bošnjaka i Bosne u cjelini kahva ima svoju nezamjenjivu ulogu. Stoljećima su Bošnjaci stvarali kult kahve usavršavajući mljevenje, pečenje (kuhanje), služenje i pijenje kahve do najsuptilnijih detalja. Kahva je postala integralni dio svih drugih običaja, ali i samoj sebi svojstven običaj. Uz kahvu se služe tradicionalne poslastice.

[umetnime]

Zbog svog geografskog položaja i historije, bosanskohercegovačka kuhinja slična je turskoj, grčkoj, i drugim mediteranskim kuhinjama, ali u njoj se osjete i uticaji evropskih kuhinja, posebno centralne Europe. 

Historija ishrane na bosanskohercegovačkim prostorima datira još od antičkog doba, klasičnog Rima i Bizantije, preko turskog i austrougarskog perioda do savremenog doba 20. i 21. stoljeća. Specifičnu notu bosanskohercegovačkim jelima daju i prehrambeni običaji koji svoje izvorište imaju u islamu, krščanstvu i judaizmu. Tako je savremena izvorna bosanska hrana dio kulturno-historijskog naslijeđa i mješavina je autentičnih bosanskih jela, tradicionalno turskih, arapskih, austrougarskih, jevrejskih i drugih prehrambenih običaja. Zbog toga se danas bosanska kuhinja puno razlikuje od arapske, austrijske, mađarske, turske  bez obzira što postoje jela koja potiču iz kuhinja svih navedenih zemalja.

[umetnime]

Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je polagani način pripremanja jela, bez mnogo žurbe, ali sa mnogo strpljenja, pažnje i ljubavi. Spori način kuhanja danas je jedan od glavnih trendova u svjetskoj gastronomiji. I Svjetska zdravstvena organizacija je u svom Izvještaju iz 2011. navela da su stanovnici BiH u svih šest segmenata koji su ocjenjivani, kada je riječ o sigurnosti hrane, u nivou ili iznad prosjeka u odnosu na zemlje regiona.

[umetnime]

Tradicionalna bosanska kuhinja, autentični preplet kolorita Istoka i Zapada, formirana dugim periodom prilagođavanja jela iz kuhinja tih dijelova svijeta, danas predstavlja dugi niz laganih jela sa puno svih vrsta povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda koja se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, nemaju zapršku niti jakih ljutih začina. Orijentalni začini se upotrebljavaju u minimalnim količinama i samo diskretno podvlače osnovni prirodni ukus i miris jela. Tu su, naravno, i znalački pripremljena mesa sa roštilja, sve moguće vrste pita, orijentalni slatkiši kojima baš nema mjesta u zdravoj ishrani i koješta drugo što ljubiteljima dobre hrane ostaje u nezaboravnom sjećanju.

https://youtu.be/2wXGKE9at8o

AUTOR

Rejhana Numanović

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Sretan ti dan nezavisnosti – 1 mart

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Sretan ti dan nezavisnosti – 1 mart

Turizam, tradicija i jos ponešto

Jedan naraštaj odlazi, a drugi dolazi, a ta zemlja, ta Bosna uvijek ostaje. Ostaje da prkosi, da svjedoči, da se i dalje tu sevdah pjeva. Tu rijeke brzo teku, a voda je uvijek hladna i odlazi u ista mora iz kojih se vraća kako bi opet započela svoj tok.

[umetnime]

Pisanje historije jedne zemlje počinje u pisoarnicama, a mi smo pisanje naše priče o Bosni i Hercegovini krenuli iz Vrandučke pisoarnice.

Vrandučka pisarnica je nijemi svjedok pisanja historije Bosne

A ta historija ne bi bila historija bez lijepih krajolika Kraljeve Sutjeske koji odišu starinom, odiše slobodom i veličinom jedne države, najugledniji i najpismeniji ljudi toga doba živjeli su i pisali za nas.

Kraljeva Sutjeska – mjesto gdje se pisala najljepšim pismom bosančicom historija jedne zemlje

[umetnime]

I dok čitaš ovo sve prisjeti se i bosanske sobe. To je vrlo važan segmenat prošlosti, ali i sadašnjosti našeg naroda, našeg bitisanja i bivanja. Sve ono što ona sadrži je od izuzetnog značaja za cjelokupnu arhitektonsku slagalicu Bosne i Hercegovine. Ranije je služila za odmor, za rahatluk, za ćejf u rane i kasne sate. 

[umetnime]

Bosanska soba je Baščaršija u četiri zida

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Oaza mira, netaknute prirode i zimskog ambijenta – Izletište Ponijeri kod Kaknja

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

HOME

 

TOP MJESTA

 

TOP AVANTURA

 

TOP GRAD

 

BILO NEKAD

 

TOP HOTEL

 

TOP RESTORAN

 

OSTALO


















Povratak na kategoriju top mjesta

Oaza mira, netaknute prirode i zimskog ambijenta – Izletište Ponijeri kod Kaknja

Smještena na 20 km udaljenosti od grada Kaknja, sa svojih 1100 metara nadmorske visine, planina Ponijeri predstavlja nezaobilazno mjesto za relaksaciju i punjenje baterija. Naziv Ponijeri potiče od riječi «ponor» ili «poniranje», jer se na nekoliko mjesta mogu susresti ponori. Do unazad 10-tak godina, ovo izletište bilo je poprilična nepoznanica stanovnicima okolnih općina i široj javnosti. No, zahvaljujući postepenom prepoznavanju turističkog potencijala od strane lokalne samouprave i JU „Kulturno-sportski“ centar Kakanj, ali i adekvatnoj medijskoj promociji, danas Ponijeri svoja vrata otvaraju  ljubiteljima prirode iz Zenice, Visokog, Zavidovića, Sarajeva i mnogih drugih mjesta.

Zbog svog bogatog šumskog fonda i umjerene nadmorske visine, Ponijeri su s razlogom proglašeni zračnom banjom. Naime, struka je potvrdila pozitivan uticaj ovdašnjeg planinskog zraka na sve osobe koje boluju od respiratornih oboljenja. Kao jedino skijalište u ZDK sa ski stazom dužine 1000 m, ovo izletište tokom zime privlači mnoštvo zaljubljenika zimskih sportova. Pristupačne cijene ski karata i ugostiteljskih usluga, ali i domaćinski pristup i ophođenje prema turistima razlog su zašto statistički pokazatelji rastu iz sezone u sezonu. Shodno tome, u planu je proširenje ponude izgradnjom dodatne ski staze i moderno opremljenog restorana/caffe-a, uz adaptaciju prilaza skijalištu i njegovog parking prostora, te smještajnih kapaciteta.

[umetnime]

Da je interes za boravkom ovdje zaista brzorastući pokazuje i činjenica da se vikend naselje, koje broji nekih 500-600 vikendica, konstantno proširuje, pa nije ni čudo što u pripremama proslave praznika kao što su Nova godina i 1. maj potraga za smještajem mora biti blagovremeno isplanirana. Tokom ljetne sezone ljubitelji motocross-a i brdskog biciklizma svoj adrenalin mogu zadovoljiti kilometrima šumskih puteva i planinarskih staza, što svakako zavređuje veću pažnju koja bi se ogledala u njihovom adekvatnijem obilježavanju i organizovanju masovnih utrka i takmičenja, jer su Ponijeri putnom komunikacijom također povezani sa dolinom rijeke Trstionice i Kraljevom Sutjeskom, čime se zaokružuje njena veza sa općinom Kakanj. Osim toga, tu je i granica sa općinom Zavidovići, najvišim vrhom u ovom dijelu BiH Tajanom (1297 m) i njegovim Parkom prirode. Za sve one koji se bave branjem ljekovitog i rijetkog bilja ili izvornog šumskog voća, tu su nepregledna prostranstva bogata poznatim i manje poznatim vrstama, među kojima se nalazi i autohtoni bosanski ljiljan.

[umetnime]

Sve ovo daje povoda i motiva da se sistemskim i planskim pristupom turistička infrastruktura ovog planinskog masiva dodatno unaprijedi, poboljša i učini još pristupačnijim, što je od nemjerljivog značaja u zimskim danima kada su gradovi zarobljeni smogom i kancerogenom prašinom.

AUTOR

Mirza Imamović

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Koliko poznajete Kiseljak?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Koliko poznajete Kiseljak?

Neke gradovi su prkosni i ponosni, a drugi su pak oronuli i traže izlaz iz sivila međutim svi oni imaju svoje doba kada imaju magiju koja im daje posebnu sliku i zvuk.

Kiseljak je grad i općina u srednjoj Bosni, smješten u idiličnom kraju, na ušću triju rijeka i na lokaciji gdje se križaju putevi koji povezuju cijelu srednju Bosnu. Kroz grad protiče rijeka Lepenica, a sam grad leži na nadmorskoj visini od 475 metara. Lokacija dašnjeg Kiseljaka vjerovatno je kao naselje postojala još u srednjem stoljeću, o čemu svjedoče brojni stećci na današnjem užem i širem području grada. Nakon Drugog svjetskog rata, Kiseljak postaje uređena varoš i središte veće regije. Grade se stambene zgrade, prometnice i mnogi objekti komunalne, javne i političke službe i sam grad se razvija kao banjsko mjesto. Ovo važno tranzitno mjesto je najpoznatije po svojim tradicionalnim Kiseljačkim pogačicama, tvornici Sarajevski kiseljak, kao Banjsko lječilište i po svojim termalnim vodama. Posljednjih godina primjetna je ubrzana stambena gradnja u ovom gradu, novo izgrađeni prodajni objekti i globalno govoreći, ekspanzija je prisutna u svakom pogledu. Sve to s ciljem da ovaj grad postane jedan od najvećih i najrazvijenijih centara srednje Bosne. Ipak, osim mineralne i termalne vode, općina Kiseljak ima brojna prirodna bogatstva među kojima možemo istaći radioaktivno blato i plin, velika šumska i rudna bogatstva, gdje prednjače crvena i bijela glina poznatiji kao kaolin i dolomitni pijesak.

[umetnime]

Najvažniji prirodni fenomen Kiseljaka je mineralna voda, odnosno kiseljak. Iako se tačno ne zna kada je u zrak iz zemlje šiknuo prvi mlaz ove vode i prirodnog ugljičnog dioksida, zna se da je dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig, nakon što je proučio sve prirodne vode i vrela u BiH utvrdio da je kisela voda sa izvorišta u Kiseljaku po svom sastavu vrhunska mineralna voda, poredeći je sa drugim izvorištima u Europi. Stoga, gradski oci danas temelje svoje privredne i turističke planove za grad Kiseljak rukovodeći se ovom tvrdnjom. Danas tvornica Sarajevski kiseljak zapošljava veliki broj ljudi i gospodarstvo Kiseljaka bilo bi gotovo nezamislivo bez ovog privrednog giganta.

Evlija Čelebija, turski putopisac među prvima je upozorio na ljekovitost mineralne vode još davne 1659 godine. Čelebija o Kiseljaku i mineralnoj vodi piše: “Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali Ekši su, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, njeno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju ‘ljuta voda’, ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta.”

[umetnime]

Kiseljak i mineralnu vodu 1864. godine opisuje i turski pisac i državnik Ahmet Dževdet. U svom pismu velikom veziru Fuad-paši, Dževdet objašnjava: “Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostrojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije točno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima magnezija i željeza. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziri za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima.”

Pisali: Amela Hajdarević i Igor Strutinski

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture