Jel ti Buna ispričala priču o njenom bijelom jahaču?

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Je l' ti Buna ispričala priču o begovima i kadilucima musafirhani i njenom bijelom jahaču?

Blagaj je nekako druga dimenzija Hercegovine, njena druga strana baštine, njen veliki pečat. Njeno plavetnilo i toplina sunca. Tim doksatima udarale su austrougarske oficirske čizme, ostali urezani osmanski veziri i kadije

“Je l’ ti Buna ispričala priču o begovima i kadilucima musafirhani i njenom bijelom jahaču?” Prije par dana javila mi se moja Dada i kaže: ”Hoćeš li pisati bajramsko izdanje o Blagaju, Tekiji na Buni?” -“Hoću! De, hoću!” Toliko ushićenja, sjednem pred računar nemam inspiracije, kako da krenem, kako da počnem. Gomilaju mi se razne ideje po glavi, razbačene misli, ne znam šta prvo da napišem.

Do posljednjeg dana Ramazana, noć pred Bajram uz miris baklave niz moju mahalu kada sam već odustala od teksta, piše se meni.. piše mi se o legendi tog grada, o musafirhani, begovima, kadilucima.

Divanhanama, verandama, doksatima. Svemu onome što je prošlo, a zapečaćeno je u svakom koraku građevina, bilo to u Bosni ili Hercegovini, bilo to u Sarajevu ili Blagaju. Blagaj je nekako druga dimenzija Hercegovine, njena druga strana baštine, njen veliki pečat. Njeno plavetnilo i toplina sunca.

Tim doksatima udarale su austrougarske oficirske čizme, ostali urezani osmanski veziri i kadije. U miru Tekijske avlije čuješ žubor Bune, i osjetiš mir. Osjetiš spokoj. Miriše ti šerbe iz okruženih sada već napravljenih kahvanica, osjetiš miris bosanske kahve pa te želja mine da sjedeš oćejfiš i osjetiš se baš ko paša među bimbašama.

Vrelo Bune se, barem tako kaže ona kilometraža u autu nalazi 12km jugoistočno od Mostara. Voda koja izvire iz vrela je ledena i čista, mislim da nema čistije vode gdje se može uzeti abdest. Kada gledaš u rijeku pustiš da ti Buna ispriča svoju priču i legendu. Ne možeš a da ne čuješ, i ne možeš a da ne vidiš.

Za vrijeme Osmanlija Blagaj je bio sjedište Blagajskog vilejeta, ali to barem svi znamo iz historijskih knjiga iz osnovne škole, ono što ni ja nisam znala jeste da grad poslije kadiluka podjeljen na nekoliko mahala, Carska, Hasanagina, Bunska, i Galičići. Fascinantna činjenica je da grad imao sedam džamija, dva hana, četiri musarfirhane, medresu, dva mekteba, trloji, četiri kamena mosta i sedam mlinova. Sama Tekija je izgrađena nakon pada Hercegovine pod tursku vlast.

Jer vi kada kročite u Tekiju osjetite u svakom dotaknutom zidu taj osmanski muhur. Ja negdje pročitah, ali ne znam gdje piše:” pred mrak je projahao kroz blagajsku noć starac sa bijelom bradom, na bijelom konju, u zelenoj odori sa sarukom.. Otišao je prema vrelu. Ljudi su klanjali akšam, a starac se nije vraćao. Očekivali su da će sjesti u musarfirhani begova Velagića.

Buna je nadošla tako da nije mogao preći, a na ovoj strani je tolika strmina da je nemoguće na konju, obnoć proći. Tražili su ga ali uzalud. Onda zaključiše da je dobro, i da se gajb učinio. Pošto je bio dobri na vrelu Bune učini se gajb. Tu mu podigoše turbe i tekiju.” I tako vam nastade turbe, tekija i ono što na putu do Makarske rivijere, Kravica i u povratku nikako ne smijete zaobići.

Ono što meni koja sam toliko puta posjetila Tekiju za ove prošle ramaznske dane, i predstojeći Bajram ne da mira jeste:

”Kako li im mirišu te mahale? Dođe li neko i prouči Fatihu na turbetu? Sjedne li u kahvanicu i popije bajramsku kahvu? Pojede li baklavu, ružicu, kadajif? Sjeti li se tada trenutaka kada mu je majka spremala? Dunjaluk će naći razloge da vam oduzme vrijeme. Da vam nađe i brige, ali vi nađote onaj jedan svoj razlog da vam donese ljubav. Da ne zaboravite da se niste nadisali ljepota Bosne i Hercegovine, da vam se oči nisu nagledale, da vam ruke nisu stare. Ono što mi je jedan stari dedo davno rekao kada sam posjetila tekiju je bilo, ”uvijek se moli za ljude, uvijek kada dođeš napij se vode sa izvora, koje god da si vjere digni ruke pomoli se.”

Kasnije sam shvatila da je to i najvažnije. Možda više nema valova sufija, možda više niko i ne priča o njima. Možda još i zasigurno i ima tekija, ali jednim Hercegovačko blagajskom doksatom i ti moraš proći.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture