RIJEKA SEMEŠNICA I SLAPOVI NA SEMEŠNICI SU NADAHNUĆE U SRCU DIVLJE PRIRODE (VIDEO)

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Rijeka Semešnica i slapovi na Semešnici su nadahnuće u srcu divlje prirode (VIDEO)

Slapovi na Semešnici su doista nadahnuće u srcu divlje prirode. 

Slapovi na Semešnici su doista nadahnuće u srcu divlje prirode, a opet nedaleko od Donjeg Vakufa. Pokazuju da je tvrdnja da je čovjek oduvijek bio opčinjen snagom prirode iz koje je crpio nadahnuće apsolutno tačna. 

Iako je u Bosni i Hercegovini veliki broj vodenih tokova koji tvore puno veći pad, Semešnica tvori jedne od najimpozantnijih.

Jedno od onih mjesta na svijetu gdje se u dodiru s prirodom čovjek osjeća kao kada se vratio kući su slapovi na Semešnici.

Nalaze se na lokaciji gdje je potrebno samo se osvrnuti i pogledati prirodu koja nikuda ne žuri, a sve postigne. I tamo iz daljine doista žubor Semešnice nam poručuje da dođemo i zaboravimo na probleme jer tamo su dani relaksirajući.

Semešnica je lijek za stres

Najbolji su lijek za one koji bježe od stresa i žele odmoriti u prirodi uz žubor rijeke. To je krajolik koji ostavlja bez daha. Mjesto koje je proglašeno zaštićenom zonom, a taj rahatluk su prepoznali i vrijedni dabrovi koji se se nastanili ovdje.

Posjetioci mogu napraviti predah i diviti se prirodnoj atrakciji slapova ispijajući kafu iz obližnjeg restorana, a unatrag par godina Semešnica je postala jedna od najomiljenijih turističkih odredišta u Bosni i Hercegovini.

Zanimljivosti o Semešnici

  • Semešnica je jedna od najčišćih rijeka u Srednjobosanskom kantonu.
  • Na Semešnici su se nastanili i dabrovi prije 150 godina
  • Nalaze se četiri kilometra od centra Donjeg Vakufa
  • Posjetioci dolaze da vide dabrove
  • Semešnica je rijeka bogata slapovima

Kako doći do Semešnice?

Slapovi na Semešnici se nalaze na četiri kilometra od Donjeg Vakufa. Put je većim dijelom urađen, ali u jednom dijelu ima i makadama. U video prilogu prikaz kako doći do slapova na Semešnici.

Šta posjetiti u blizini slapova na Semešnici?

Na samim slapovima se nalazi etno selo Semešnica. Nedaleko od njih u neposrednoj blizini Donjeg Vakufa postoje spomenici od kojih preporučujemo da se posjeti: 

  • turbe Mejtaš Mehmed-paše Miralema, koje potiče iz 18. stoljeća
  • Ranohrišćanska bazilika Oborci
  • Nekropola stećaka u Starom Selu
  • Stećak Radojici Biliću iz 14.stoljeća i Terhušin mlin.

Religijski turizam u blizini Semešnice

 

U ovom dijelu Bosne i Hercegovine razvijen je i religijski turizam. Centar religijskog turizma je mjesto Prusac. U ovom mjestu se vijekovima čuva uspomena na Ajvazdedu organizacijom tradicionalnog dovišta Ajvatovice.

Ovo mjesto je godinama bilo simbol vojne moći, jačine vjere i bistroće uma. Postoji vjerovanje da je Ajvaz Dedo doveo pitku vodu sa izvora ispod planine Šuljage, udaljenog oko 6km od naselja. Naime, na putu do tamo Ajvaz Dedo ja naišao na nezaobilaznu prepreku, stijenu dugu 74m, međutim, moleći se Bogu 40 jutara, stijena se rastavila i otvorila put za vodovod. Od tada se tradicionalno, svake godine obilježava ovaj datum.

Ukoliko volite istraživati Bosnu i Hercegovinu onda su Semešnica i Donji Vakuf naš odgovor šta posjetiti u BiH. Uživajte!

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Znate, Blagaj vam je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Znate, Blagaj vam je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom

A pored tekije Blagaj je dom nečemu starijem, nezahvalno važnijem

Blagaj je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom. 

Naivno vjerujući da mjesta mogu biti malena, a ljudska spoznaja ogromna, s vremenom razumijemo koliko smo bili u krivu. Nažalost, nekada ne shvatimo već to učine drugi umjesto nas. Rekao mi je da ne postoje maleni gradovi već samo maleni ljudi koji pristanu da to ostanu, a nismo li svi takvi na samom početku?! Uvijek sam mislila da se gradovi dijele na velike i male, a ljudi na dobre i loše, ali život nikada nije tako jednostavan, pa zašto bi obične podjele bile? Razumjela sam to koračajući ovim gradom jer bilo bi i suviše nepravedno podrediti nešto i time obezvrijediti nečiji smisao. U Blagaju sam, vjerovatno sem pomisli na mnogo sunca i nemate neku posebnu predstavu o ovom gradu, ali vjerujte da svaki predio ove Zemlje sadrži svoju čar, pa zašto ne osjetiti iste?

Tekija u Blagaju nije jedina čar na Vrelu Bune

Blagaj i njegova slavna tekija koja ipak nije jedina čar ovog divnog mjesta, no svejedno pri samom čitanju Selimovićevog Derviša, nesvjesno bih odlazila u Blagaj misleći na tekiju koja u sebi nosi neki viši smisao. Mir koji je tekija pružala Ahmedu Nurudinu u meni je budila posebna osjećanja zamišljajući spokoj koji derviši tekije osjete. Sveta mjesta su poput ovjekovječene nirvane koja traje i kada njen graditelj nestane jer tu su posjetioci zbog kojih život teče i izvan vremena.

Tekija je iznimno stara, a svojom pričom odiše smirajem, onom čistoćom koju razumiju samo oni koji istu žive. Zagledate li se u bijele zidine tekije, pomislit ćete na Rumija, njegov asketski život jer i sam je pripadao derviškom redu. Tekija je svijet za sebe, traje i kada sve prestane, ali nećemo pričati o njoj već o Blagaju jer je Blagaj mnogo više od tekije. Običavam da kažem da građevine ne čine mjesta već su ljudi ti koji daju posebnost svakom mjestu, i doista je tako, no ipak ne samo sada, ne samo ljudi ovoga vremena. Znate, Blagaj vam je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom, a pored tekije Blagaj je dom nečemu starijem, nezahvalno važnijem. 

Blagaj je i dom kuli Stjepana Kosače

Blagaj je dom kuli iz srednjeg vijeka, kuli Stjepana Vukčić-Kosače, a njen značaj je mnogo veći. Stjepan Vukčić-Kosača je vladar Hercegovine, a njegova potreba da svom položaju da pečat ogleda se u velikoj kuli koja uprkos vremenu svejedno traje. I dok hodate Blagajem, primijetit ćete da nesvjesno skrećete poglede ka uzvisinama i kuli koja poput oreola prošlosti gordo promatra prostrane ravnice Hercegovine. Revolucije su se nizale, a spomenici opstajali jer oni su svjedoci trajnosti, svjedoci bivstva, a više bivstva nema. A, kula je oduvijek bila tu, još od srednjeg vijeka, od kada Hercegovina mijenja Bosnu jer velik je jaz između Sunca praćenog morskim talasima i Sunca brdovite i hladne Bosne.

Znao je to Stjepan, vladar Hercegovine jer ne mogu, ne mogu ljudi sa sjevera shvatiti da jug želi biti dio, a ne isključena cjelina. I, upravo zato kula se pojavljuje ovdje, u Blagaju gdje vjetar ljepše dira naša lica, gdje ljudi s većim žarom, ali svejedno nepremostivom lijenošću započinju dan i s radošću čekaju noć. Znao je to ban Hercegovine, te zbog toga kulu i sagradio upravo ovdje, u Blagaju; tako se bar mislilo, ali zapravo Stjepan je kulu nastanio, te se od tada naziva Stjepan-gradom, a priča kula nije toliko velika koliko je njena historija dugotrajna.

Bosanski ban Stjepan II Kotromanić 1326. godine prvi put uključuje ovo područje u bosansku državu. Postoji nekoliko povelja koje izdaju bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka I Kotromanića. U maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače. Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, a već 1473. godine spominje se blagajski kadija.  Nizale su se legende, i kao i uvijek mnogo ih, ali istina je otišla u svijet transcedencije sa banom Hercegom, a nama običnim smrtnicima ostali su djelići istine koju neki osporavaju, a neki veličaju, ali u konačnici sama kula je svijet za sebe, nama nikada do kraja dostižan.

AUTOR

Ilma Garankić

Ilma Garankić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Upoznajte Tušnicu, planinu koja je preživjela bombardovanje

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Ko je Tušnica? Planina koja je preživljela bomabardovanje

Tušnica je planina koja nosi posebnost na osnovu legende iz koje je poteklo njeno ime

Po orijentacijskom parametru, Tušnica se nalazi u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Prostorno je smještena između livanjskog i duvanjskog polja. Njena prostranost zauzima područje općine Livno, ali i Tomislavgrad. Najviši vrh je Viternik sa visinom od 1697 m. Planina nije velika, ali je zamijećena i karakteristična za taj dio Bosne i Hercegovine. 

Tušnica postaje poznata i po brojnim nalazištima mrkog uglja, koji se izdvaja iz rudnika utemeljenog 1888. godine. Taj rudnik je zapošljavao oko 300 stanovnika okolnih mjesta. Danas tom rudniku prijeti zatvaranje, a Vladimir Nazor je napisao: “Zavirio sam u rudnik. Dobar kameni ugalj… U ovom kraju zemlja nam još nudi lignit, bitumen, sumpor, boksit, pa i gvozdenu rudaču… Što sve leži zapušteno i neiskorišćeno u dubljinama našeg naroda! Baš kao i blago u rudniku Tušnici!” Najveći uspon rudnik doseže šezdesetih godina, kada broj zaposlenog kadra prelazi 600 osoba. Također,  rudnik je zapažen po najvećoj nesreći koja se dogodila 1955. Nesreća se dogodila u jami „Martinovac ” , a poginulo je šest rudara. 

Ova planina nosi posebnost na osnovu legende iz koje je poteklo njeno ime. Naime, kako navode svi izvori, radi se o petero braće i dvije sestre, koji bijaše vođeni na obale Jadrana, prilikom jedne od seoba. Braća su se zvala Klukas, Lobel, Muhlo, Kosjenc i Hrvat, a sestre su se zvale Tuga i Buga. Jedna od teorija zavjere govori kako je Duvno i planina pripalo Tugi, po kojoj je planina dobila ime Tušnica, dok je drugoj sestri Bugi pripalo polje s jugozapadne strane planine sve do Livna.

Danas se na Tušnici nalaze TV i radio odašiljači, dok su tokom zadnjeg rata u BiH bili potpuno uništeni. Kako je planina pored svoje ljepote, posjedovala i rudnik, u davnim vremenima je formirano i rudarsko naselje. Ono nosi naziv „Kolonija“, a sastojala se od drvene kućice i zgrada za stanovanje, kojih je ukupno bilo osam. 1960. su montirali prvi TV prijemnik u livanjskom polju, a zbog toga je bilo potrebno sazidati stub ,koji prelazi visinu od 20 m. 

Tušnica

AUTOR

emina čamić

Emina Čamić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Italijanska crkva, spomenici i vinogradi na brdu kod Laktaša magnet za turiste iz regije

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Spomenici, vinogradi i Italijanska crkva na brdu kod Laktaša magnet za turiste iz regije

U prelijepom ambijentu italijanske crkve organizuju se i likovne kolonije i drugi sadržaji. Laktašani smatraju da je Tirolska kolonija njihov turistički adut

Pođete li magistralnim putem ili autoputem od Banja Luke prema Gradišci, čim prođete Laktaše pogledajte lijevo na obronke Kozare. Primijetit ćete crkvu koja dominira na mahovljanskim brdima, te prkosi ratovima, zemljotresima i olujama i  duže od jednog vijeka pod svoje skute okuplja vjernike Italijane. Spomenici na samom ulazu u crkveno dvorište kazuju otkud i od kad su Italijani tu u Mahovljanima na obroncima Kozare.

Velike poplave 1882. godine pogodile su italijansku regiju Trento. Vodene bujice su ostavile bez igdje ičega brojne porodice. 57 porodica iz okoline grada Trenta, odlučilo je potražiti bolju budućnost u predjelu sjeverno od Banjaluke, u selu Mahovljani. Prvi tirolski Italijani stigli su u Mahovljane 20. septembra 1883. godine i obrazovali Tirolsku koloniju.

Da bi opstali, svakoj porodici je dodijeljeno po 12 dunuma zemlje, koju je trebalo iskrčiti i privesti poljoprivredi. Nakon pretvaranja šumskih površina u obradivo zemljište, u predviđenom trogodišnjem roku doseljenici su formirali poljoprivredna dobra na kojima su uzgajali povrće, voće i vinovu lozu, a od grožđa su pravili poznato vino. Prema popisu iz 1921. godine u Tirolskoj koloniji u Mahovljanima  živjelo je 538 Italijana. Vrijedni Tirolci izgradili su 1902. godine župnu crkvu i posvetili je sv. Franji Asiškom. Crkva je danas spomenik pod zaštitom države.

U dvorištu crkve nalazi se spomenik koji su 2013. godine podigli potomci mahovljanskih Italijana. Spomenik je oblika tri špicaste planine, a na njemu su ispisana prezimena i godine rođenja svih doseljenika, te katastarska karta s posjedima svih italijanskih porodica koje su živjele u Mahovljanima.

U okruženju crkve nalazi se veliki crkveni vinograd i vinarija „Podrumi banjalučke biskupije“ koja proizvodi kvalitetne sorte vina „Bonaventura“. Italijanska kolonija doprinijela je dobrim odnosima opštine Laktaši i grada Trento. Načelnik Laktaša Ranko Karapetrović uspostavio je vrlo tijesnu saradnju sa vlastima Trenta, upriličeno je nekoliko obostranih posjeta.

U prelijepom ambijentu italijanske crkve organizuju se i likovne kolonije i drugi sadržaji. Laktašani smatraju da je Tirolska kolonija njihov turistički adut. Dovoljno je reći da je ovo mjesto manje od pet kilometara udaljeno od središta grada Laktaši i banjalučkog aerodroma, isto toliko i od autoputa prema Banja Luci i Hrvatskoj i svega 30 kilometara od Evrospke unije. Jedno je sigurno, ko proba ‘Rajnski rizling’ ili ‘Cabernet Sauvignon’, postat će redovan posjetilac ovog mjesta sa najljepšim pogledom u regiji. Kao na dlanu vide se plodno Lijevče polje, Laktaši, Aleksandrovac, banjalučki aerodrom i  ostali prelijepi krajolik sjevera naše zemlje.

AUTOR

Boško Grgić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Kladopoljsko jezero- najljepše jezero u Bosni i Hercegovini!

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Kladopoljsko jezero- najljepše jezero u Bosni i Hercegovini?!

U periodu ljeta, plićak obrasta lokvanjem, što je idealna prilika za mušičarenje

Za Kladopoljsko jezero se, također, koristi naziv „Martinovo vrelo“, po vrelu koje je udaljeno oko 500m od jezera. Njegova se specifičnost ogleda u prostornoj orijentaciji, ali i specifičnoj ljepoti, koja privlači turističke zaljubljenike.

Kada se govori o vizualnom izgledu ovog jezera, poznato je da nadmorska visina iznosi 1.380m. Dužina jezera je 250m, širina 100m, a dubina oko 9 metara. Ova bosanskohercegovačka atrakcija obiluje potočnom pastrmkom, a jezero je u vlasništvu SRD “Ulog” iz Uloga.

Naziv jezera potiče od činjenice da je ono prepuno balvana, koji  plutaju njegovom unutrašnjošću. Smatra se da su dijelovi balvana, koji su se nastanili u jezeru, očuvani i u dobrom stanju. U periodu ljeta, plićak obrasta lokvanjem, što je idealna prilika za mušičarenje (način ribolova koji koristi laganu mamac – zvanu umjetna muha).

Lokacija ove nevjerovatne destinacije je Zelengora, tačnije put prema Kalinoviku. Zelengora se nalazi u sklopu Nacionalnog parka “Sutjeska”. Prilaz je iz sela Obalj, a on se nalazi prema Ulogu. Okružuju ga Muravska strana (1602m) i Planinica (1583m).

Putovati možete terenskim vozilom, a do glavnog cilja vam ostaje 15-10 minuta pješačenja. Iz priče koju su prenijeli poznavaoci ovog kraja, ovo područje je u davnini bilo obavijeno šumskim prekrivačem, a put pored jezera se koristio za prijenos balvana. Taj scenario datira iz perioda rimskog doba. U okolini, nije rijedak slučaj, pronalazak gljiva i netaknute prirode.

Smatra se da je ovaj kraj izuzetno očuvan, obzirom da nije konstantno posjećen. U pohodu na otkrivanje tajne, koju sa sobom nosi ova intrigantna riznica, možete sresti čuvare stoke. Mnogi od njih ističu da životinje, jednostavno, lude za unosom tih gljiva u svoj organizam. Voda iz ovog jezera ističe i ponire. Iako nije destinacija o kojoj se mnogo govori, svakako je vrijedna posjeta.

AUTOR

emina čamić

Emina Čamić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Vikendica Rest house Olovo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Vikendica Rest House Olovo

Pronađite svoj mir u vikendici Rest House u Olovu, uz obalu rijeke Bioštice i uživajte u oazi mira!

DETALJNO

Vikendica Rest house Olovo omogućava Vam da oslobodite sva svoja čula i opustite se uz zvuk prirode. Vikendica sadrži veliki dnevni boravak sa kuhinjom, balkon, kupatilo i spavaću sobu sa dva dvospratna kreveta. Ispred vikendice nalazi se veliki prostor sa sankanje i šetnju. 

U blizini je izletište Zeleni vir, a preporučujemo da posjetite i Obelisk kod Olova.

Okruženi zelenilom, svježim zrakom, čistom vodom i bazenima, u Olovu ćete pronaći zasluženi odmor!

Sa pažljivo odabranim sadržajima za sve generacije Zeleni Vir koji se nalazi u blizini Resthouse Olovo pružamo ugođaj predivne prirode, kupanja, odlične hrane i pića u svakoj posjeti. Novi Zeleni vir ima viziju da bude vodeće mjesto za odmor u Bosni i Hercegovini i regionu.

Uz restoran domaće hrane, shisha bar, dva bazena (jedan za djecu, a jedan za odrasle), Sensation kutak, parking za sve posjetioce i mogućnost da osjetite dašak čiste prirode, učinićemo sve da vrijeme provedeno u Zelenom viru bude nezaboravno.

Kvalitet naših usluga
Smještaj 100%
Ljubaznost 100%
Profesionalnost 100%

KAPACITET I PONUDA

GALERIJA

KONTAKT

LOKACIJA

Rest house, Olovo

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Restoran Ušće Zenica

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Restoran Ušće Zenica

Ideja je rođena davne 1982. godine, kada su Hatidža i Salih, dvoje mladih koji su svu svoju ljubav izražavali pripremajući najljepše specijalitete tradicionalne kuhinje, stavljali osmijeh i radost na lica svih onih koji su u njima uživali. 

DETALJNO

Zamisao je bila pronaći utočište za sve one nove ali i poznate okuse i mirise koji krase našu kuhinju. Mnogi su pronašli svoje mjestu u srcima naših dragih gostiju, a neki od njih su još u potrazi. 

Kvalitet naših usluga
Hrana 100%
Profesionalnost 100%
Ljubaznost 100%

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.

MENI

U pripremi

GALERIJA

KONTAKT

LOKACIJA

Restoran Ušće, Zenica

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Arheološki park Ravne 2 mjesto gdje se svijet prahistorije otvara pred očima radoznalih

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Arheološki park Ravne 2 - mjesto gdje se svijet prahistorije otvara pred očima radoznalih

Arheološko turistički park Ravne 2 je novina na tlu kako Evrope, tako i Bosne i Hercegovine. Ovaj jedinstveni park je kombinacija, arheoloških, turističkih, rekreativnih i energetskih sadržaja. Zapušteno močvarno tlo transformisalo se u prelijep prirodni ambijent. Tu su platforme za jogu, za meditaciju i opuštanje. Kada se uredi područje koje je zapušteno više od 100 godina, zemlja počinje da diše i vraća to višestruko. Park nije namijenjen za skupove uz roštilj, alkohol i viku. Ovo je područje gdje se odmara duša i gdje se možete zaista relaksirati. U parku su postavljeni kameni krugovi oko drveća kao svojevrsne “ogrlice” i znak harmonije s prirodom. Šestougaona drvena platoforma za jogu, meditaciju, ples i opuštanje postala je omiljeno mjesto brojnih posjetilaca.

Kada je došao u Visoko u aprilu 2005. kako bi posjetio lokalni muzej, sci. dr. Semir Osmanagic nije ni sanjao da će ta posjeta promjeniti njegov život u narednih nekoliko godina ali i interes svijeta za ovaj naizgled običan gradić u Bosni i Hercegovini. Tada je prvi put primijetio brdo iznad Visokog koje ga je veoma podsjećalo na piramidu. Imalo je četiri jednake stranice koje se sastaju u samom vrhu. S obzirom da je bio svjestan da priroda ne pravi brda s četiri strane, trouglastih stranica i perfektne orijentacije, već inteligentna čovjekova ruka, osjetio je snažnu potrebu da istraži to područje. Od tada do danas njegov interes ne jenjava. 

Engleska ima megalitni krug Stonehenge, Peru ima tajanstveni Machu Pichu energije, Turska prahistorijske Cappadochia tunele, Egipat veličanstvene piramide, a Visoko u Bosni ima sve to, čak i više.

Svijet prahistorije se otvara pred očima radoznalih, a Park pruža utočište svim onima željnih edukacije o drevnim fenomenima ili jednostavno opuštanja u porodičnom okruženju. Lokacija Parka je idealna: nalazi se odmah uz ulaz u Podzemni labirint Ravne i pruža dodatne sadržaje za boravak u srcu Bosne. Ova destinacija je privukla milione posjetioca, ne sumnjamo da će i vas.

AUTOR

Ena Kuršumlija

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Zašto je Vrelo Bosne najbolja destinacija za bijeg iz grada? (FOTO + VIDEO)

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Zašto je Vrelo Bosne najbolja destinacija za bijeg iz grada? (FOTO + VIDEO)

Vrelo Bosne zasigurno predstavlja najbolju lokaciju za bijeg od gradske vreve i buke

Vrelo Bosne zasigurno predstavlja najbolju lokaciju za bijeg od gradske vreve i buke, a ujedno je i jedno od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine. Smješteno je na prostoru Ilidže, nadomak samog centra Sarajeva i slobodno možemo reći da predstavlja jednu od najpoznatijih scena prirodne ljepote u našem regionu. Kako samo ime kaže na tom mjestu izvire rijeka Bosna, jedan od značajnijih vodotoka za mikroregiju kroz koju teče, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Zbog neodržavanja turističkih i vodenih resursa tokom 1990-ih bilo je u velikoj mjeri zapušteno. Zahvaljujući lokalnim tinejdžerima 2000. godine je pokrenuta revitalizacija. Inicijatori iste su uz potporu međunarodnih ekoloških organizacija pomogli da se Vrelo Bosne u većoj mjeri vrati u prvobitno stanje.

Sastoji se od nekoliko manjih otoka, koji su međusobno povezani mostovima. Cjelokupnom ambijentu doprinosi i prisustvo živog svijeta, pa se tako u prostoru ovog Spomenika prirode nalazi veći broj životinja, od kojih najviše pažnje privlače patke i labudovi. Tu su također i druge zanimljivosti poput fijakera, mjesta za izlet, restorana i svega onoga što omogućava posjetiocima maksimalno opuštanje u prirodi.

Fijakeri su pored labudova jedan od prepoznatljivih simbola Vrela Bosne. Vožnja fijakerom kroz Veliku aleju predstavlja nezaboravan doživljaj i to je zasigurno najbolji način da dospijete do konačnog odredišta, Vrela Bosne. Fijakeri ovim putem saobraćaju od 1885. godine. Oni su uvijek predstavljali posebnu turističku atrakciju, kako za vrijeme Austrougarske tako i danas. Dugogodišnja tradicija, veličanstveni konji i ljubaznost njihovih vlasnika su garancija jedinstvenog putovanja. Danas je Vrelo Bosne veoma poznata turistička atrakcija, kako za strane turiste, tako i za obližnje posjetioce koji žele i vole uživati u prirodi i svim njenim blagodatima.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture