KULA MISTERIOZNOG KAPETANA USRED HERCEGOVAČKOG KRŠA KOJU ZAOBILAZE ČAK I ZMIJE

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

KULA MISTERIOZNOG KAPETANA USRED HERCEGOVAČKOG KRŠA KOJU ZAOBILAZE ČAK I ZMIJE

Mnogi od nas će ovog ljeta kenuti preko Stoca u Neum. Usljed euforije da se što prije domognete žuđene obale, nemojte da vam promaknu ostaci starog Hutovog grada i Hadžibegova kula, u podnožju planine Žaba. To je mjesto za čijeg se vladara vežu zanimljive legende i predanja.

O nastanku naselja nema historijskih podataka. Ime grada vjerovatno potiče o latinskog naziva za sokola: „huti“.

Vjeruje se da je to bilo ime nekog vlastelina koji je tu živio u doba Rimljana

To je stari i zapušteni historijski spomenik Bosne i Hercegovine. Arheološka ispitivanja su pokazala da su prvobitne strukture građene u antičko doba, a ostaci koje danas vidimo, datiraju iz srednjeg vijeka. Nalazi se na 310 mnv, okruženo kršom, kamenom i tlom pod kojim su rijeke ponornice.

Smatra se da je zdanje bilo namijenjeno kao carinska kula, gdje se čuvao klanac i drumski put, te se na njemu naplaćivala carina za karavane koje su prolazile, a u utvrdu ju je pretvorio Mehmed-beg Rizvanbegović, poznat kao Hadžibeg, polubrat čuvenog Ali-paše Rizvanbegovića Stočevića koji je bio na čelu Hercegovačkog pašaluka. 

Hutov grad se naziva još i Hadžibegov grad jer ga je on obnovio i vladao tom kapetanijom od 1802. godine. Nakon čega je ugašena.

Navodi se da je postojalo osam ploča na bedemima grada. Danas su očuvane samo tri pomoću kojih možemo utvrditi period nastanka i starost kule. Smatra se da su bedemi građeni od 1796. do1806. godine. Natpisi na pločama su pisani arapskim pismom. Na jednoj piše „Pobjednik“, na drugoj „O vječni i jedni“, na trećoj su brojevi „1211 i 1221“, što predstavlja godine po hidžri, zapravo, 1796. i 1807., po gregorijanskom kalendaru.

Legenda kaže da se na pločama nalaze tajanstveni Hadžibegovi natpisi koji Hutov grad štite od zmija i vremenskih nepogoda, te da unutar zidina nikad niko nije vidio ni jednu zmiju iako ih u okolici ima mnoštvo. 

Hadžibega su smatrali vračem jer se zanimao za astronomiju. Predvidio je neke događaje, kao i svoju smrt za koju je navodno predvidio čak i dan i sat, te izdao naređenje da sve bude spremno kad premine, što se i obistinilo, pričali su poznavaoci legendi o njemu

O Hadžibegu postoje mnoge priče, mračne i svijetle: da je bio neobuzdane naravi, vrlo inteligentan, proputovao svijet, obavio Hadž, radio sa sirijskim valijom, vezirom Ahmed-pašom Džezzarom, rođenim u  Fatnici kod Bileće, koji je uvidio da bi Mehmed-beg mogao biti opasan po njegovu vlast, jer je sposoban, pa ga je bogato isplatio za rad i otupustio iz službe, nakon čega Mehmed-beg živi raskošan život u Carigradu 3 godine.

Kasnije, nakon nepravedne podjele imanja i vlasti, od strane oca, stao je na čelo Hutovske kapetanije 1802. godine. I to je posljednja osnovana kapetanije u BiH. 

Sarađivao je s Francuzima, posebno Napoleonovim generalom Marmontom kojem je pomagao u bici kod Dubrovnika protiv Rusa. Pričalo se da je prorekao ili sanjao napad koji se spremao na generala i obavijestio ga o tome. Kasnije im je pomagaao i u bici protiv crnogorsko-ruske vojske, nakon čega su Francuzi pomagali njemu.

Narodna predanja kažu da je bio obrazovan i načitan, da se zanimao za astronomiju, da je po planetama određivao svoje aktivnosti, da je imao nadnaravne moći, bio surov, pohotan, da su žene krili od njega zbog njegove strasti prema njima, ali da je kao vlastelin bio pravedan i uz ljude iz svoje kapetanije.

Neke od legendi vezanih za njega jesu i da je u zidine kule Hutovog grada zatvarao svoje protivnike, što je u to vrijeme bila redovna praksa svih vlastelina.

Međutim, stanovnici Hutova su ga uvijek podržavali u vojnim akcijama jer im nikad nije otimao zemlju, već pomagao. Katolici iz sela Hrasnog bili su mu oslonac i uz njega stajali na svim bojnim poljima.

Njegov brat Ali-paša Rizvanbegović Stočević, borio se na strani centralne vlasti, a Mehmed-beg na pobunjeničkoj. Zavadili su ih stolački prvaci. Postoji nekoliko verzija njegove smrti: da je umro prirodnom smrću (predvidjevši dan i vrijeme), da je poginuo od vojske svog brata i da ga je ubio njegov (potkupljeni) sluga 1832.

Pojetioci ovog starog i zapuštenog grada, kažu da boravak unutar zidina djeluje posebno na svakog. Kao da u njima još vladaju neke neobjašnjive i snažne sile.

Iako se mjesto nalazi u na golom kršu gdje tepmerature dosežu velike vrijednosti, osjeća se dah svježine. Nemoguće je da tome doprinosi vegetacija unutar zidina ili mali izvor, nekadašnji Hadžibegov ribnjak, zapravo, mala bara u kojoj je jedan od posjetitlaca vidio nestvarno veliku žabu, veličine kokoške. Ili su to samo fantazije i priviđenja?

Drugi pak navode da su se na tom mjestu osjećali klonulo, ošamućeno, nemoćno, dok ima i onih koji su tu osjetili neobjašnjiv duševni mir i blaženstvo koje će pamtiti.

Ukoliko ste ljubitelj misterioznih lokaliteta, mitologije i historije, ovo mjesto, kao i legende o kapetanu Mehmed-begu Rizvanbegoviću (Hadžibegu) će na vas ostaviti snažan utisak koji ćete dugo pamtiti.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture