Oaza mira, netaknute prirode i zimskog ambijenta – Izletište Ponijeri kod Kaknja

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Oaza mira, netaknute prirode i zimskog ambijenta - Izletište Ponijeri kod Kaknja

Smještena na 20 km udaljenosti od grada Kaknja, sa svojih 1100 metara nadmorske visine, planina Ponijeri predstavlja nezaobilazno mjesto za relaksaciju i punjenje baterija. Naziv Ponijeri potiče od riječi «ponor» ili «poniranje», jer se na nekoliko mjesta mogu susresti ponori. Do unazad 10-tak godina, ovo izletište bilo je poprilična nepoznanica stanovnicima okolnih općina i široj javnosti. No, zahvaljujući postepenom prepoznavanju turističkog potencijala od strane lokalne samouprave i JU „Kulturno-sportski“ centar Kakanj, ali i adekvatnoj medijskoj promociji, danas Ponijeri svoja vrata otvaraju  ljubiteljima prirode iz Zenice, Visokog, Zavidovića, Sarajeva i mnogih drugih mjesta.

Zbog svog bogatog šumskog fonda i umjerene nadmorske visine, Ponijeri su s razlogom proglašeni zračnom banjom. Naime, struka je potvrdila pozitivan uticaj ovdašnjeg planinskog zraka na sve osobe koje boluju od respiratornih oboljenja. Kao jedino skijalište u ZDK sa ski stazom dužine 1000 m, ovo izletište tokom zime privlači mnoštvo zaljubljenika zimskih sportova. Pristupačne cijene ski karata i ugostiteljskih usluga, ali i domaćinski pristup i ophođenje prema turistima razlog su zašto statistički pokazatelji rastu iz sezone u sezonu. Shodno tome, u planu je proširenje ponude izgradnjom dodatne ski staze i moderno opremljenog restorana/caffe-a, uz adaptaciju prilaza skijalištu i njegovog parking prostora, te smještajnih kapaciteta.

Da je interes za boravkom ovdje zaista brzorastući pokazuje i činjenica da se vikend naselje, koje broji nekih 500-600 vikendica, konstantno proširuje, pa nije ni čudo što u pripremama proslave praznika kao što su Nova godina i 1. maj potraga za smještajem mora biti blagovremeno isplanirana. Tokom ljetne sezone ljubitelji motocross-a i brdskog biciklizma svoj adrenalin mogu zadovoljiti kilometrima šumskih puteva i planinarskih staza, što svakako zavređuje veću pažnju koja bi se ogledala u njihovom adekvatnijem obilježavanju i organizovanju masovnih utrka i takmičenja, jer su Ponijeri putnom komunikacijom također povezani sa dolinom rijeke Trstionice i Kraljevom Sutjeskom, čime se zaokružuje njena veza sa općinom Kakanj. Osim toga, tu je i granica sa općinom Zavidovići, najvišim vrhom u ovom dijelu BiH Tajanom (1297 m) i njegovim Parkom prirode. Za sve one koji se bave branjem ljekovitog i rijetkog bilja ili izvornog šumskog voća, tu su nepregledna prostranstva bogata poznatim i manje poznatim vrstama, među kojima se nalazi i autohtoni bosanski ljiljan.

Sve ovo daje povoda i motiva da se sistemskim i planskim pristupom turistička infrastruktura ovog planinskog masiva dodatno unaprijedi, poboljša i učini još pristupačnijim, što je od nemjerljivog značaja u zimskim danima kada su gradovi zarobljeni smogom i kancerogenom prašinom.  

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Legenda o nastanku tekije na Buni počinje ovako: “Pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac sa bijelom bradom, na bijelu konju, u zelenoj odori sa sarukom…”

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Znate li legendu o nastanku tekije na Buni koja počinje ovako: "Pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac sa bijelom bradom, na bijelu konju, u zelenoj odori sa sarukom..."

Bosna i Hercegovina je poprilično mala zemlja, al  u njoj se nalazi dosta očaravajućih  mjesta koji se mogu posjetiti. Jedan od tih mjesta jeste Tekija koja se nalazi u Blagaju kod Mostara. Turci su u BiH ostavili veliki trag, mogu se vidjeti fantastične arhitektske građevine koje i dan danas krase ovu zemlju. Za ljubitelje historije a naročito osmanskog perioda, Tekija je mjesto u kojem će ispuniti svoje potrebe i osjetiti dašak turkog doba.

Blagaj je stari grad izgrađen još u vrijeme Rimskog carstva. Tada nije bio grad, već utvrda, a s vremenom se razvio u pravi biser Hercegovine. Najveću pažnju privlači vrelo Bune na kojem se nalazi, kako mnogi kažu, najmisterioznija građevina zvana  Tekija. Za vrijeme Osmanlija Blagaj je bio sjedište Blagajskog vilajeta, potom kadiluka i podijeljen je na nekoliko mahala, među kojih su Carska, Hasanagina, Bunska i Galičići. Grad je imao sedam džamija, dva hana, četiri musafirhane, medresu, dva mekteba, tekiju, četiri kamena mosta na rijeci Buni, jedan na Bunici i dva na ponornici Posrt, kiraethanu i sedam mlinica sa 28 mlinova. Izvor rijeke Bune je jedan od najvećih i najlepših izvora u Evropi i vjerovatno najbolji primjer podzemne kraške rijeke. Buna ističe iz pećine ispod stijene visoke 200 metara i samostalno stvara tamno modru-smaragdno zelenu rijeku, koja teče jos oko devet km prema zapadu i ulijeva se u Neretvu u blizini sela Buna. Tekija u Blagaju pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama. Danas je predvođena vekilom (zamjenikom šejha) nakšibendijskog reda.

Tekija na vrelu Bune osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod tursku vlast 1446. godine, a najkasnije oko 1520. godine. U tom najranijem, turskom periodu bektašizam je važio kao vladajuća ideološka doktrina u turskim osvajačkim pohodima, posebno kod akindžijske vojske (lake udarne konjice) i jeničara (janjičara). U unutrašnjosti tekije može se osjetiti duh života koji je preovladavao tokom osmanskog perioda, unutarnje uređenje prostorije naprosto očarava posjetioce i pogled sa balkona na prekrasno vrelo Bune.

Prema jednoj legendi, koja se pričala u Blagaju, pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac sa bijelom bradom, na bijelu konju, u zelenoj odori sa sarukom.Otišao je prema vrelu. Ljudi su klanjali akšam (Večernju molitvu), a starac se nije vraćao. Očekivali su da će odsjesti u musafirhani (odaja za goste) begova Velagića. Buna je nadošla tako da nije mogao preći, a na ovoj strani je tolika strmina da je nemoguće, na konju, obnoć proći. Tražili su ga, ali uzalud.Onda zaključiše da je dobri (svetac) i da se gajb učinio (misteriozno iščezao). Pošto je bio dobri, a na vrelu Bune učini se gajb, tu mu podigoše turbe i tekiju.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture