Restoran Zovik Grill od 1907

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

RESTORAN ZOVIK GRIL OD 1907

Restoran Zovik Grill 1907 je okružen prirodom, van gradske vreve i gužve, uz vješti spoj tradicionalnog i modernog ovaj ugostiteljski objekat porodice Raca je pravo mjesto za uživanje sa porodicom i prijateljima

DETALJNO

Restoran Zovik Grill 1907 svjedok dugogodišnje tradicije

Svjedok dugogodišnje tradicije, koja se još u doba austro-ugarske okupacije i izgradnje željeznicke pruge na ovom lokalitetu, je kameni spomenik koji se nalazi u bašti restorana na izvoru potočića. Riječi koje su uklesane AN DER QUELLE SASS DER KNABE u prevodu znače “Na izvoru sjedaše dječak po istoimenoj kompoziciji” Franca Pitera Suberta, a po tekstu Fridriha fon Silera.

Pretpostavlja se da je spomenik djelo vojne ili inžinjerske jedinice koja je krajem 19. stoljeća boravila na ovim prostorima. Uz zvuk potoka koji žubori i miris jagnjetine koja se lagano peče na ražnju, uživanje u ovom predivnom i autentičnom ambijentu je zagarantovano.

Restoran Zovik Grill od 1907 prepoznatljiv po ukusnim jelima

Kao dokaz da se u Zoviku Grill od 1907 spremaju samo najukusnija jela prepoznatljivog kvaliteta, najbolje govore brojne poznate ličnosti koje su ranijih godina boravile ovdje poput Zdravka Čolića, Milene Dravić, Kemala Montena, Luisa i mogih drugih.

Restoran Zovik Grill 1907 nalazi se nedaleko od Hadžića

Ovaj restoran daje najbolji odgovor na pitanje gdje jesti u Hadžićima i okolini. Među stanovnicima Hadžića poznat je kao mjesto gdje se služi najbolja janjetina. 

Odličan je izbor za odmor na dugim putovanjima od Sarajeva ka Hercegovini. 

Turističke atrakcije u blizini Restorana Zovik Grill 1907 i Hadžića

  • Pazarić je na samo par kilometara od Restorana Zovik Grill 1907. U Pazariću možete pronaći drvo hrasta staro 500 godina
  •  
  • Restoran se nalazi na izlazu Hadžića u neposrednoj blizini Starog grada Gradca i nekropole stećaka Gradac
  • Zanimljive postavke možete pogledati u spomen sobi Kahrimani koji su na manje od 1 kilometra od restorana Zovik Grill 1907
  • U blizini restorana Zovik Grill 1907 je i pećina Megara
  • Blizina Tarčina omogućava da prilikom posjete posjetite i vrelo vode koje nosi ime po kraljici Katarini
  • Skijalište Šavnici je blizu Sarajeva
  • Olimpijske planine Igman i Bjelašnica su na dohvat ruke
Kvalitet usluga Restorana Zovik Grill 1907
Hrana 100%
Brzina 100%
Profesionalnost 100%
Ljubaznost 100%

MENI

  • Pura sa jogurtom
  • Jaja sa suhim mesom/ili sirom
  • Suha govedina, šarena 100g
  • Suha govedina 1. klasa 100g
  • Goveđi sudžuk 100g
  • Livanjski sir 100g
  • Sir sa mileramom 200g
  • Uštipci sa kajmakom
  • Travnički sir 100g
  • Begova čorba
  • Teleća čorba
  • Goveđi gulaš
  • Grah
  • Mućkalica
  • Jagnjetina sa ražnja 1kg
  • Jagnjetina sa ražnja 250g, pečeni krompir
  • Teletina ispod sača 250g, krompir i povrće po narudžbi
  • Teletina ispod sača 1 kg
  • Bečka šnicla 250g, pomfrit
  • Pileći filet 200g, povrće
  • Povrće sa grila 400 g
  • Pastrmka sa krompir salatom
  • Filet crvene pastrmke sa krompir salatom
  • Dimljena crvena pastrmka 100g
  • Tartar od pastrmke 100g
  • Pašteta od dimljene pastrmke 100g
  • Nadimljeni filet crvene pastrmke
  • Filet pastrmke u vinskom sosu
  • Pastrmka „Orly”
  • Filet dimljene pastrmke 100g
  • Riblja čorba
  • Brudet sa purom
  • Rižoto od pastrmke
  • Pečeni krompir
  • Pomfrit
  • Riža
  • Pura
  • Dinstano povrće
  • Krompir salata
  • Hijeb porcija
  • Lukmira / Satrica sir, mileram, mladi luk
  • Paradajz
  • Mladi luk
  • Kupus salata
  • Zelena salata
  • Sezonska miješana salata
  • Šopska Salata Mix, sir
  • Palačinke
  • Pita od jabuka
  • Domaća torta
  • Sladoled

GALERIJA

KONTAKT

LOKACIJA

Lokacija: Donji Zovik, Pazarić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Znate, Blagaj vam je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Znate, Blagaj vam je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom

A pored tekije Blagaj je dom nečemu starijem, nezahvalno važnijem

Blagaj je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom. 

Naivno vjerujući da mjesta mogu biti malena, a ljudska spoznaja ogromna, s vremenom razumijemo koliko smo bili u krivu. Nažalost, nekada ne shvatimo već to učine drugi umjesto nas. Rekao mi je da ne postoje maleni gradovi već samo maleni ljudi koji pristanu da to ostanu, a nismo li svi takvi na samom početku?! Uvijek sam mislila da se gradovi dijele na velike i male, a ljudi na dobre i loše, ali život nikada nije tako jednostavan, pa zašto bi obične podjele bile? Razumjela sam to koračajući ovim gradom jer bilo bi i suviše nepravedno podrediti nešto i time obezvrijediti nečiji smisao. U Blagaju sam, vjerovatno sem pomisli na mnogo sunca i nemate neku posebnu predstavu o ovom gradu, ali vjerujte da svaki predio ove Zemlje sadrži svoju čar, pa zašto ne osjetiti iste?

Tekija u Blagaju nije jedina čar na Vrelu Bune

Blagaj i njegova slavna tekija koja ipak nije jedina čar ovog divnog mjesta, no svejedno pri samom čitanju Selimovićevog Derviša, nesvjesno bih odlazila u Blagaj misleći na tekiju koja u sebi nosi neki viši smisao. Mir koji je tekija pružala Ahmedu Nurudinu u meni je budila posebna osjećanja zamišljajući spokoj koji derviši tekije osjete. Sveta mjesta su poput ovjekovječene nirvane koja traje i kada njen graditelj nestane jer tu su posjetioci zbog kojih život teče i izvan vremena.

Tekija je iznimno stara, a svojom pričom odiše smirajem, onom čistoćom koju razumiju samo oni koji istu žive. Zagledate li se u bijele zidine tekije, pomislit ćete na Rumija, njegov asketski život jer i sam je pripadao derviškom redu. Tekija je svijet za sebe, traje i kada sve prestane, ali nećemo pričati o njoj već o Blagaju jer je Blagaj mnogo više od tekije. Običavam da kažem da građevine ne čine mjesta već su ljudi ti koji daju posebnost svakom mjestu, i doista je tako, no ipak ne samo sada, ne samo ljudi ovoga vremena. Znate, Blagaj vam je priča za sebe, kao i svako drugo mjesto, sa imenom i prezimenom, a pored tekije Blagaj je dom nečemu starijem, nezahvalno važnijem. 

Blagaj je i dom kuli Stjepana Kosače

Blagaj je dom kuli iz srednjeg vijeka, kuli Stjepana Vukčić-Kosače, a njen značaj je mnogo veći. Stjepan Vukčić-Kosača je vladar Hercegovine, a njegova potreba da svom položaju da pečat ogleda se u velikoj kuli koja uprkos vremenu svejedno traje. I dok hodate Blagajem, primijetit ćete da nesvjesno skrećete poglede ka uzvisinama i kuli koja poput oreola prošlosti gordo promatra prostrane ravnice Hercegovine. Revolucije su se nizale, a spomenici opstajali jer oni su svjedoci trajnosti, svjedoci bivstva, a više bivstva nema. A, kula je oduvijek bila tu, još od srednjeg vijeka, od kada Hercegovina mijenja Bosnu jer velik je jaz između Sunca praćenog morskim talasima i Sunca brdovite i hladne Bosne.

Znao je to Stjepan, vladar Hercegovine jer ne mogu, ne mogu ljudi sa sjevera shvatiti da jug želi biti dio, a ne isključena cjelina. I, upravo zato kula se pojavljuje ovdje, u Blagaju gdje vjetar ljepše dira naša lica, gdje ljudi s većim žarom, ali svejedno nepremostivom lijenošću započinju dan i s radošću čekaju noć. Znao je to ban Hercegovine, te zbog toga kulu i sagradio upravo ovdje, u Blagaju; tako se bar mislilo, ali zapravo Stjepan je kulu nastanio, te se od tada naziva Stjepan-gradom, a priča kula nije toliko velika koliko je njena historija dugotrajna.

Bosanski ban Stjepan II Kotromanić 1326. godine prvi put uključuje ovo područje u bosansku državu. Postoji nekoliko povelja koje izdaju bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka I Kotromanića. U maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače. Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, a već 1473. godine spominje se blagajski kadija.  Nizale su se legende, i kao i uvijek mnogo ih, ali istina je otišla u svijet transcedencije sa banom Hercegom, a nama običnim smrtnicima ostali su djelići istine koju neki osporavaju, a neki veličaju, ali u konačnici sama kula je svijet za sebe, nama nikada do kraja dostižan.

AUTOR

Ilma Garankić

Ilma Garankić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Jezero Nula-prelijepi biser Bosne i Hercegovine

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Jezero Nula- Prelijepi biser Bosne i Hercegovine koji ostavlja bez daha

Samo jezero ostavlja bez daha sa svojom ljepotom svakog posjetioca. Ljubiteljima prirode i jezera, svakako preporučujemo da posjete ovaj prelijepi biser Bosne i Hercegovine.

Jezero Nula ili poznatije kao jezero Smreka se nalazi nedaleko od Vareša, na kopu bivšeg rudnika željeza „Smreka“. Nastalo je početkom 1990-ih. Ovo jezero predstavlja najveći bunar pitke vode u Bosni i Hercegovini. Dubina jezera iznosi 107 metara, dužina mu je 610 metara, dok mu je širina 320 metara. Voda u samo jezero dolazi iz obližnjih potoka i podzemnih voda. Jezeru se može pristupiti sa lokalnog puta. 

Jezero Nula krije mašine iz nekadašnjeg rudnika

Jezero Nula ili jezero Smreka najčešće  koriste ribolovci i kupači. U periodu od januara i februara jezero je zaleđeno u prosjeku 40 cm leda. Okruženo je brdom „Kota“ sa sjeverne strane i brdom „Vekovac“ sa južne strane. Okružen s planinama, u samom jezeru se i dalje mogu pronaći mašine koje su se koristile u nekadašnjem rudniku. Također, prije samog jezera nalaze se i dalje rudarski objekti, tako se može vidjeti i nakon 30 godina da je nekada tu bio rudnik. 

Jezero Nula na svoje posjetioce ostavlja zadivljujući i opuštajući efekat

Samo jezero ostavlja bez daha sa svojom ljepotom svakog posjetioca. Ljubiteljima prirode i jezera, svakako preporučujemo da posjete ovaj prelijepi biser Bosne i Hercegovine. Sa svojom zelenkasto-plavom bojom jezero ima zadiviljujući i opuštajući efekat na svakog posjetioca. Stoga, ako razmišljate gdje biste mogli da otputujete i odmorite se, onda svakako vam preporučujemo da se prvom prilikom zaputite ka Varešu i posjetite ovo prekrasno jezero Nula.

Znamenitosti u blizini jezera Nula u Varešu

Kulturna baština Vareša u kojem se nalazi jezero Nula je fascinantna. Tu su se onomad gradile i crkve i džamije. Tu niko ni tada, a ni sada, nikome nije smetao. Da je uistinu tako bilo pokazuju nam zidne utvrde na Bobovcu, crkva Sv. Mihovila i stara džamija na Karićima. Međutim, kroz dugu i burnu povijes bosanskohercegovačkog naroda to sjedište bosanskih vladara – Bobovac se znatno izmjenio.

Danas, u crkvi se ne održavaju obredi, već služi za održavanje mnogih kulturnih sadržaja, promocija knjiga i koncerta klasične muzike, a vrata su joj uvijek otvorena za posjetioce. 1962.godine uvrštena je u popis nepokretnih spomenika Bosne i Hercegovine. Stara crkva u Varešu već više od 300 godina prkosi vremenu i neprilikama koje je snalaze, te je spomenik koji nosi jednu veliku priču o vremenu i ratovima, razumjevanju i slobodi vjere.

Brojne legende i narodna vjerovanja se vežu za Hajdar–dedinu džamiju. Prema jednom od predanja, u selima koja se prostiru oko Karića, masovno je počela oboljevati stoka. Ne znajući šta će, mještani (većinom pravoslavno stanovništvo) odu do pravoslavnog sveštenika. Sveštenik ih upita da li imaju neku crkvu u svom okruženju, oni mu odgovoriše da nemaju. Dalje ih upita da li imaju ikakvu bogomolju tu. Mještani mu odgovoriše da ima jedna stara džamija u koju niko ne ide jer tu više nema muslimana. Sveštenik im reče da se pobrinu o toj džamiji i da je održavaju pa će im stoka ozdraviti. Oni tako uradiše i njihova stoka je nakon toga ozdravila.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Titov bunker- najčuvanija tajna SFR Jugoslavije

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Titov bunker - Najčuvanija tajna SFR Jugoslavije

Titov Bunker D-0 ARK je reprezentativna turistička atrakcija općine Konjic

Jedinstvena građevina besprijekorno uklopljena u ambijentalnu cjelinu Neretve, Ljute i brda Zlatar. Nekada najčuvanija tajna SFR Jugoslavije, danas reprezentativna turistička atrakcija općine Konjic. D-0 ARK, objekat kodnog naziva „Istanbul” u narodu najpoznatiji kao „Titov bunker“,  građen je u potpunoj tajnosti punih 26 godina, od 1953. do  1979. godine. Gradnja je koštala tadašnjih 4,6 milijardi američkih dolara što bi u današnjoj protuvrijednosti bilo više od 10 milijardi američkih dolara i predstavlja treću najveću investiciju bivše SFR Jugoslavije. 

Osnovna namjena objekta D-0 ARK  bila je da prihvati, smjesti i zaštiti Štab Vrhovne komande, uži dio Predsjedništva i Vlade Jugoslavije, da im obezbijedi optimalne uslove za rad, rukovođenje i komandovanje zemljom u kriznim situacijama i u slučaju od opasnosti nuklearnog napada na Jugoslaviju. Informacije o objektu imali su samo Tito, Načelnik SSNO-a, Načelnik Generalštaba JNA, Načelnik Prve Uprave bezbjednosti i Načelnik veza SSNO-a. Godine 1979. objekat je zvanično predat na upotrebu  posadi bivše JNA koju je činilo 16 vojnih lica. Površina radnog prostora u objektu je oko 6.400 m2. Tajnost D-0 ARK trajala je do 1992. godine.

Turistički obilazak objekta nije bio moguć  sve do 2011. godine kada Ministarstvo odbrane BiH uz prisustvo NATO-a proglašava objekat neperspektivnim, a sve potaknuto idejom i implementacijom projekta savremene umjetnosti Bijenale D-0 ARK Underground, kojeg je iste godine Vijeće Evrope proglasilo “Kulturnim događajem” na nivou Evropske. Od ovog trenutka objekat je otvoren za posjete ljudima sa svih strana svijeta te se od tada obilazak organizovao na različite načine. Objekat je 2014. godine proglašen Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Danas je nekada najčuvaniju tajnu SFR Jugoslavije, smještenu u Konjicu moguće posjetiti svakim danom  u terminima od 10:00h, 12:00h i 14:00h.

Da li ste spremni da otkrijete najinteresantnije priče iz podzemlja brda Zlatar u Konjicu i upoznate sve skrivene tajne Objekta Titov bunker? 

 

AUTOR

Selma Šljivo

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Upoznajte Tušnicu, planinu koja je preživjela bombardovanje

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Ko je Tušnica? Planina koja je preživljela bomabardovanje

Tušnica je planina koja nosi posebnost na osnovu legende iz koje je poteklo njeno ime

Po orijentacijskom parametru, Tušnica se nalazi u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Prostorno je smještena između livanjskog i duvanjskog polja. Njena prostranost zauzima područje općine Livno, ali i Tomislavgrad. Najviši vrh je Viternik sa visinom od 1697 m. Planina nije velika, ali je zamijećena i karakteristična za taj dio Bosne i Hercegovine. 

Tušnica postaje poznata i po brojnim nalazištima mrkog uglja, koji se izdvaja iz rudnika utemeljenog 1888. godine. Taj rudnik je zapošljavao oko 300 stanovnika okolnih mjesta. Danas tom rudniku prijeti zatvaranje, a Vladimir Nazor je napisao: “Zavirio sam u rudnik. Dobar kameni ugalj… U ovom kraju zemlja nam još nudi lignit, bitumen, sumpor, boksit, pa i gvozdenu rudaču… Što sve leži zapušteno i neiskorišćeno u dubljinama našeg naroda! Baš kao i blago u rudniku Tušnici!” Najveći uspon rudnik doseže šezdesetih godina, kada broj zaposlenog kadra prelazi 600 osoba. Također,  rudnik je zapažen po najvećoj nesreći koja se dogodila 1955. Nesreća se dogodila u jami „Martinovac ” , a poginulo je šest rudara. 

Ova planina nosi posebnost na osnovu legende iz koje je poteklo njeno ime. Naime, kako navode svi izvori, radi se o petero braće i dvije sestre, koji bijaše vođeni na obale Jadrana, prilikom jedne od seoba. Braća su se zvala Klukas, Lobel, Muhlo, Kosjenc i Hrvat, a sestre su se zvale Tuga i Buga. Jedna od teorija zavjere govori kako je Duvno i planina pripalo Tugi, po kojoj je planina dobila ime Tušnica, dok je drugoj sestri Bugi pripalo polje s jugozapadne strane planine sve do Livna.

Danas se na Tušnici nalaze TV i radio odašiljači, dok su tokom zadnjeg rata u BiH bili potpuno uništeni. Kako je planina pored svoje ljepote, posjedovala i rudnik, u davnim vremenima je formirano i rudarsko naselje. Ono nosi naziv „Kolonija“, a sastojala se od drvene kućice i zgrada za stanovanje, kojih je ukupno bilo osam. 1960. su montirali prvi TV prijemnik u livanjskom polju, a zbog toga je bilo potrebno sazidati stub ,koji prelazi visinu od 20 m. 

Tušnica

AUTOR

emina čamić

Emina Čamić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Italijanska crkva, spomenici i vinogradi na brdu kod Laktaša magnet za turiste iz regije

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Spomenici, vinogradi i Italijanska crkva na brdu kod Laktaša magnet za turiste iz regije

U prelijepom ambijentu koji nudi italijanska crkva organizuju se i likovne kolonije i drugi sadržaji. Laktašani smatraju da je Tirolska kolonija njihov turistički adut

Pođete li magistralnim putem ili autoputem od Banja Luke prema Gradišci, čim prođete Laktaše pogledajte lijevo na obronke Kozare. Primijetit ćete crkvu koja dominira na mahovljanskim brdima, te prkosi ratovima, zemljotresima i olujama i  duže od jednog vijeka pod svoje skute okuplja vjernike Italijane. Spomenici na samom ulazu u crkveno dvorište kazuju otkud i od kad su Italijani tu u Mahovljanima na obroncima Kozare.

Velike poplave 1882. godine pogodile su italijansku regiju Trento. Vodene bujice su ostavile bez igdje ičega brojne porodice. 57 porodica iz okoline grada Trenta, odlučilo je potražiti bolju budućnost u predjelu sjeverno od Banjaluke, u selu Mahovljani. Prvi tirolski Italijani stigli su u Mahovljane 20. septembra 1883. godine i obrazovali Tirolsku koloniju.

Da bi opstali, svakoj porodici je dodijeljeno po 12 dunuma zemlje, koju je trebalo iskrčiti i privesti poljoprivredi. Nakon pretvaranja šumskih površina u obradivo zemljište, u predviđenom trogodišnjem roku doseljenici su formirali poljoprivredna dobra na kojima su uzgajali povrće, voće i vinovu lozu, a od grožđa su pravili poznato vino. Prema popisu iz 1921. godine u Tirolskoj koloniji u Mahovljanima  živjelo je 538 Italijana. Vrijedni Tirolci izgradili su 1902. godine župnu crkvu i posvetili je sv. Franji Asiškom. Crkva je danas spomenik pod zaštitom države.

U dvorištu crkve nalazi se spomenik koji su 2013. godine podigli potomci mahovljanskih Italijana. Spomenik je oblika tri špicaste planine, a na njemu su ispisana prezimena i godine rođenja svih doseljenika, te katastarska karta s posjedima svih italijanskih porodica koje su živjele u Mahovljanima.

Italijanska crkva sadrži i veliki crkveni vinograd i vinariju „Podrumi banjalučke biskupije“ koja proizvodi kvalitetne sorte vina „Bonaventura“. Italijanska kolonija doprinijela je dobrim odnosima opštine Laktaši i grada Trento. Načelnik Laktaša Ranko Karapetrović uspostavio je vrlo tijesnu saradnju sa vlastima Trenta, upriličeno je nekoliko obostranih posjeta.

Osim toga, italijanska crkva je središte umjetnosti. Tu se organizuju i likovne kolonije i drugi sadržaji. Laktašani smatraju da je Tirolska kolonija njihov turistički adut. Dovoljno je reći da je ovo mjesto manje od pet kilometara udaljeno od središta grada Laktaši i banjalučkog aerodroma, isto toliko i od autoputa prema Banja Luci i Hrvatskoj i svega 30 kilometara od Evrospke unije. Jedno je sigurno, ko proba ‘Rajnski rizling’ ili ‘Cabernet Sauvignon’, postat će redovan posjetilac ovog mjesta sa najljepšim pogledom u regiji. Kao na dlanu vide se plodno Lijevče polje, Laktaši, Aleksandrovac, banjalučki aerodrom i  ostali prelijepi krajolik sjevera naše zemlje.

AUTOR

Boško Grgić

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture