Za dobru bosansku tradicionalnu poslasticu uvijek je potrebna dobra mjera, dobra tepsija i velika količina ljubavi

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Za dobru bosansku tradicionalnu poslasticu uvijek je potrebna dobra mjera, dobra tepsija i velika količina ljubavi

Turizam, tradicija i jos ponešto

Noć uoči Bajrama sve je spremno, kuća miriše na šerbe od kuhanog cimeta i karanfilića, bamiju, dolmu i pite, a na ofingerima vise ispeglane košulje što ti je majka spremila da u njoj odeš na Bajram – namaz, pa da te dočeka. Da te dočeka na pragu kuće da joj poljubiš staru ruku, onu ruku koju ćeš mnogo kasnije da nosiš ispod srca.

Čekat će i tebe i babu da dođete da vam iznese bajramsku kafu. Uz tu bajramsku kafu iznijet će i baklavu. Baklava je tradiconalni kolač kako Balkana tako i Orijenta, koji se sprema upravo za bajramske praznike kod Muslimana, ali kako sam vremenom počela da se družim sa ljudima koji su druge vjerosposvijesti čula sam da u donjim djelovima Posavine, srednjoj Bosni i Slavoniji pripremaju je za Božiće.

Negdje u 22-oj godini sam odlučila da prvi put napravim baklavu, naravno uz pomoć nane. Kupila sam posebne kore za baklavu, kojih ima negdje oko desetak, možda i više slojeva. Između tih slojeva dodavala sam nasjeckani orah. Poslije redanja slojeva i premazivanja, zamolili smo dedu da nam isječe poredane slojeve u tepsiji na kockice. Kasnije sam je stavila na pečenje na veoma niskoj temperaturi.

Ono što sam morala da pazim, a čula sam da čitava ta baklava veže zapravo za agdu. Iskrena da budem, nisam je ja ni napravila, pripremila mi je nana rekla mi je da je to zapravo otopljeni šećer i voda, neki ljudi znaju da stave i malo limunovog soka. Sjećam se da sam prste polizala i prije dolaska Bajrama.

Ono što vjerovatno niko od nas ne zna za tradicionalne kolače ili bosanska jela jeste historija tih istih. Kako sam godinama istraživala o raznim kolačima tako sam i o baklavi. Čitala sam negdje da je porijeklo dolazi iz Armenije.

Ono što je najljepše u svemu tome jeste da Armenija nije jedina zemlja porijekla, izgleda da baklave ima i u Grčkoj, pa tako imamo i Grčku baklavu. Pa ako negdje vidite baklavu sa filom bez slojeva nemojte ni trena posumnjati već se opustite možda osjetite dašak vjetra i osjetite se kao neka grčka boginja. Kako recepti vremenom napreduju i kako se kuharstvo usavršava danas možete naći različite vrste okusa baklava.

Ali mi je veoma drago što u Sarajevu, Sarajevskim mahalama sa mirisom Bajrama dolazi i tracidija baklave. One nanine narezane na trokutiće, sa prelivenom agdom, koju pojedeš u slast. Onu koju pojedeš dok piješ šerbe od ruže.

Ja se svaki put zaljubim u okus baklave, zaljubim se u svaku tradiciju, pa tako sam godinama zaljubljena u ovu bosansku. Nije samo baklava ona posebna, posebne su i tufahije, i hurmašice, i ružice, i kadaif. Za svaku od ovih poslastica potrebno je vrijeme. Svaka je posebna na svoj način. Ako pričamo o tufahiji, onda nas sve koji živimo u BIH asocira na oguljenu jabuku ispunjenu filom od oraha ili bademaukrašena tučenim vrhnjem, naravno ja uvijek pojedem fil, i tučeno vrhnje za svojih dobrih 24 godine nisam okusila tu oguljenu kuhanu jabuku. 

U Bosnu i Hercegovinu su je donijele Osmanlije, pa tako komotno mogu reći da su se zasigurno u životu najeli dobro kuhanih jabuka. Ja u Sarajevu nisam primjetila nijednog Arapa ili Turčina da jede tufahiju, vjerujte više sam primjetila da konzumiraju ostale poslastice. Tufahije vam je lakše pripremiti nego baklavu, barem po meni.

Trebaju vam oguljene jabuke, dobar predmet kojim ćete izvaditi sjemenke, staviti ih u slatku vodu u koju ćete dodati malo limunovog soka. A za ukusni fil ćete uzeti margarin otopiti ga, izmiješati i dodati mljevene orahe ili bademe, malo mljevene kahve i istučeni bjelanjak. Jabuke napunite tim nadjevom, prelijete šećernim sirupom i vrhnjem i ono što je najednostavnije one se služe hladne. Eto možda sam vam pomogla ukoliko ne budete znali napraviti baklavu, možda vam sa tufahijama bude lakše da dočekate Ramazan ili Bajram, ili Božić.

Za dobru bosansku tradicionalnu poslasticu vam je uvijek potrebna dobra mjera, dobra tepsija i velika količina ljubavi. Sjetite se da tradicija živi sve dok vi živite, sve dok je njegujete i ne date joj da nestane. Sjetite se da vam možda prvi put ni bakvala ni tufahija, ni ružice neće ispasti onako kako su bile ukusne dok vas je nana nutkala da ih jedeš.

Možda će biti teško dok se naučiš, ali sve vrijeme dok  učiš da vremenom čovjek kako vrijeme ide sve više ima vremena da proživljava sve ono što želi da proživi. Neću vam ostavljati recept za baklavu, ostavit ću vam dovoljno vremena da popijete kahvu sa svojim najdražim nanama, majkama, tetkama, komšinicama da vam ispričaju svoje tradicije i svoje recepte, svoje male začine koji uvijek dok jedete komad te poslastice vrate vas u djetinjstvo, pa vas čak i vrate dovoljno daleko da osjetite i dašak Perzije, i Istanbula, i Grčke, i Armenije, i to sve dok živite u Sarajevu.

U Sarajevu u kojem sve kulture i sva jela postaju običaj i tradicija. Da je živite i proživite. A ja ću da trknem do Slatkog ćošeta na jednu baklavu možda nije kao nanina, ali je dovoljna da se nadišem lepeza emocija, da mi probudi sjećanja na djetinjstva, da se sjetim šta je blagodat življenja u Sarajevu.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture