Kako stariš sve više kahvenišeš na stari tradiconalni običaj dok umačeš kocku u fildžan, zagrizeš, i pihneš

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Kako stariš sve više kahvenišeš na stari tradiconalni običaj dok umačeš kocku u fildžan, zagrizeš, i pihneš

Turizam, tradicija i jos ponešto

Pošto se kahva nikada ne pije na brzinu, da bi dugo ostala topla, stavljala bi se na mangalu, i tako ostajala topla, taman za srknuti i nakon sahat vremena. Nisam ja to nikada tako doživljavala dok nisam počela da ispijam dočekušu, razgovorušu, merakušu, doljevušu, potrkušu, dremušu, šutkušu, firkuša, ječmenušu, sakletušu, sikterušu, dibekušu, rastjerušu, krmeljušu. Gdje mi je jedino bitno postalo da je crni čarobni napitak, da mi prija. I da kakva god ja nju moram da oćejfim. Dok sam radila u kancelariji koja se nalazila na Čaršiji uvijek bi mi se na putu do Begove džamije nekako nametala ulica kojom sam prolazila ni rijetko ni često, nego eto onako. Pošto je mala zabačena ne osjetiš ni neki haber da prolaziš njom, ali kada se zagužva Čaršijom a insan leti za poslom trk ‘vamo trk tamo, gledaš kako da izbjegneš sve to. Kažem vam je u Sarajevu sve po potrebi. Inače kad letim sokacima, doksatima i kaldrmama, gledam kuda idem, Čaršija jako zna biti nezgodna kada si haman na visokim potpeticama, pa moraš gledati kuda udaraš. Taj dan tom ulicom dobro se sjećam osjetila sam miris pržene kahve. Stajala sam Bogami i upijala svakim atomom svojih osjetila taj miris, i kroz glavu su mi prošle slike davnih minulih vremena Čaršije, kako su u dolafima stare nane pržile kahvu, dolaf u desnoj ruci, aluminjska tepsija u drugoj ruci.
Šiš, mlin, mangala…
Dragi moji, da bi se pripremila i popila prava bosanska kahva, ona od birvaktile, postoji cijeli niz radnji, cijeli ritual. Kod nas u Bosni ja mislim da se najviše i pije kahva po tri ili četiri puta dnevno. Bezbeli kažu stariji „de šćeri pristavi, da se malo promuhabeti“. A da vam ne pričam kako se kahva tek pila uporedo kada treba da dođu gosti.
-„De hoćemol kahvu pristavit“
-„Ma vala ako ste vi pili, nemojte zbog nas.“
-„Ma hajde, hoćemo jedan fildžan, ih ko da će nam nešto biti, a evo maloprije je popili majke mi.“

Kod mene kući je uvijek dedo pravio kahvu nani, dok bi se otklanjao sabah. Sjedili bi tako satima i pili je. U tim tada 70-tim godinama sam ja kao djevojčurak uvijek bila zagovornik vidiš treba nekoga da imaš u 70-tim da ti skuha kahvu, da ti je naspe, dolije, da promuhabeti, da te drži za ruku, da ti miluje bore, i sijedu kosu. Nekada sam znala sa njima sjediti i ćejfiti, probude me, ili jednostavno osjetim miris, kao što ga danas u cijeloj ovoj gužvi osjetih.
Uvijek su mi ti rituali sabahski ostali u sjećanju, ponekad bi nana uzimala mlin sjedila u bašti ili pored pendžera i okretala obrtanj kao da ima sve vrijeme i kao da nigdje ne žuri, pa onda deder prinesi fidžane, tacne, male šećerluke. I rahatlokum. Kako stariš sve više kahvenišeš na stari tradiconalni običaj dok umačeš kocku u fildžan, zagrizeš, i pihneš.


Ono što vjerovatno ni ja nisam znala dok nisam počela da spremam ovaj članak jeste da je Tradicija krenula s Vratnika. Pričao je meni dedo da se najstarija kafana zvala „Mušina kafana“. U Mušinu kafanu su morala dolaziti stara sarajevska raja. Unutrašnjost te kafane se poprilično vremenom i mijenjala ali je atmosfera uvijek ostala ista. Kaže da su je krasili minderi, štokrle za sjedenje, prozori sa mušebcima i demirima. Kažu da je imala i bašću gdje se tucala kava. Kaže da se tu sjedilo i čejfilo, da je Zuko Džumhur jednom tu napisao svoj citat :“Ova se kahva tuca i pije, ko može i ko smije“.
Istraživanjima sam saznala da je običaj bio da se pojede rahatlom, popije voda i onda popije kahva.

Bolan Anela, „Miris Dunja“ odatle mi vjetar nanosi miris pržene kahve. Čašrija je uvijek bila Čaršija, išao ti sokacima, ili išao glavnom šetnicom. Htio da se sakriješ od Čaršije se ne možeš sakriti. Od kujundžija do abadžija, pekara i mesara, od trgovca do ljekara, znanih i neznanih oči se otvaraju fildžanom kahve.
„A što ja sada ne bih sjela, pa ima vremena, kad je moja nana mogla mljeti kahvu k’ o da ima sve vrijeme ovog svijeta, mogu i ja, pošta radi do 16h, papiri i tužbe neće pobjeći.“
I bogami sam je očejfila onako k’ o u dobra stara vremena, k’o meraklije, k’o dobre stare Sarajlije u Mušinoj kafani. Prvo pojela rahatlokum, popila vode i onda umoči kocku i pihni.

„Pa kad  tako ‘pečena’ zamiriše sve do avlije, e, tek onda se vrelom vodom zalije! I vrijeme uspori, pa sve polahko. Neka. vremena ima na pretek, a ko zna šta insana sutra čeka.“

Kahva je nama u Sarajevu, djeci Mahale i Čašrije predah, odmor za dušu, ako nemaš vremena, onda i nemoj piti kahvu naruči čaj, popij sok. 

 

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Caffe 105

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Caffe 105

Pruža istinski užitak u potpuno prirodnom ugođaju

DETALJNO

U sklopu Muzeja 105. motorizovane brigade nalazi se restoran i ljetna bašta, koji pružaju istinski užitak u potpuno prirodnom ugođaju uz prelijep pogled koji se sa ove tačke pruža na grad Sarajevo.

Kvalitet naših usluga
Hrana 100%
Brzina 100%
Profesionalnost 100%

MENI

Begova čorba
Gulaš
Klepe
Pileći fileti
Pileće rolnice
Pileća salata
Kobasice

Omlet sa prilogom 
Slani palačinci 
Uštipci 
Pura

Palačinci sa nuttelom 
Hurmašice

Kafa
Kafa sa mlijekom 
Čaj 
Nesscaffe
Topla čokolada 

Mineralna voda 
Senzacija
Coca cola
Fanta
Orangina
Schweppes
Energetski sok

Flaširana voda
Cedevita
Čarobni sok 
Cappy 
Limunada
Cijedjena narandža 
Smreka
Zova
Ruža
Malina 
Nana

GALERIJA

KONTAKT

LOKACIJA

Caffe 105, Sarajevo

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Alipašina džamija kao odraz zlatnog doba islamske arhitekture i umjetnosti u BIH

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Alipašina džamija kao odraz zlatnog doba islamske arhitekture i umjetnosti u BIH

Kako navodi Behija Zlatar u svojoj knjizi Zlatno doba Sarajeva, džamije su imale višestruku ulogu u životu stanovnika Sarajeva, one nisu predstavljale samo mjesta na kojima se obavljala molitva, tu su se slušala različita predavanja, učenje Kur’ana, itd. Ali-pašina džamija izgrađena je 1560/1561. godine, po nalogu budimskog begler-bega i bosanskog sandžak-bega Hadim Ali-paše. (Kurto, 1997, 38) Kada počinje svoju priču o Ali-pašinoj džamiji, većina autora kaže kako je ona smještena na izrazito značajnoj i povoljnoj poziciji, na mjestu koje je bilo gusto naseljeno. U prilog tome govori činjenica da se na tom mjestu nalazila mahala, dakle, mahale su nastajale oko džamija, ljudi su koncentrirali svoj život oko džamija, koje su predstavljale svojevrstan centar, kako religijski, tako i društveni. Zanimljivo je to da se ova džamija nalazila na tadašnjoj periferiji Sarajeva (Zlatar, 1998, 181), dakle, nije izgrađena u onom dijelu grada koji je funkcionirao kao sami centar. 

Kemura Šejh Sejfuddin u svojoj knjizi Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, objašnjava kako je Hadim Ali-paša nekoliko puta bio namjesnik, nakon čega je do 1558. godine, kada i umire,  u Sarajevu živio kao umirovljeni namjesnik, a prije svoje smrti napravio je testament, u kome naređuje, da se načini jedna džamija na onome mjestu koje je on otkupio, i počeo bio materijal pribavljati. (Kemura, 1913, 271) Mehmed Mujezinović navodi kako se smatra da je Hadim Ali-paša rođen u Drozgometvi, a da je kao adžami-oglan odgojen u Carigradu. (Mujezinović, 1974, 402) Zlatar objašnjava da se u zapisima tadašnjeg sarajevskog sudije nalazi i Ali-pašina oporuka u kojoj se on izjašnjava o tome kako želi da kraj njegovog groba bude izgrađena džamija, i za tu svrhu je zavještao trećinu svoga imetka. (Zlatar, 1998, 18) Hadim Ali-paša je naredio i to da se preko puta džamije napravi musafirhana i imare, a njegova riječ je, kako objašnjava Kemura, ispoštovana, musafirhana i imare su izgrađeni, čime je, na neki način, Hadim Ali-pašina mahala obogaćena i upotpunjena, a kruna svega toga svakako je bila izgradnja džamije.

Opisujući dimenzije i tlocrt Ali-pašine džamije Nedžad Kurto u svojoj knjizi pod nazivom Sarajevo od 1462. do 1992., kaže: nad relativno malim prostorom, 9,4 x 9,4 m diže se kupola nad kriškastim trompama, neuobičajene visine od 15, 85 m do tjemena. (Kurto, 1997,38) Ono što Kurto izdvaja kao jednu od specifičnosti ove džamije jeste njeno vertikalno ustremljenje, vertikalna izduženost, koja neminovno podsjeća na konstrukciju kasnogotičkih katedrala. Ovdje možemo napraviti jednu zanimljivu paralelu i navesti neke od razloga tog vertikalnog ustremljenja, koji prevazilaze nivo arhitektonskog i ovosvjetovnog. Specifična aureola koja obavija Ali-pašinu džamiju kod posmatrača i posjetioca izaziva osjećaj da je smješten u jedan balon otrgnut od svijeta, udaljen od profanog historijskog i približen svetom sakralnom vremenu. I gotske katedrale izgledaju otrgnuto iz vremena, lebdeći iznad zemlje skoro nerealne, sa svim svojim lukovima i mnoštvom kula, gdje sve teže nebu i božanskoj svjetlosti koja ulazi kroz rozete i stvara plavičastu viziju božanske svetosti.

Džamija je na dosta prostranom zemljištu od klesanog kamena sazidana pod kubetom, sa kamenom munarom od koje je šerefe gvozdeno. Šestostrana kamena munara ima prečnik oko 2 m, njena visina je 31,60 m, a prigrađena je uz desni spoljni zid. Ulaz na munaru je postavljen u desnom uglu molitvenog prostora ispod mahfila. Baza munare je urađena u vidu kubusa poligonalne osnove. Prelaz sa baze na stablo munare je izveden u vidu trapezoidne prizme sa plitkim profilisanim kamenim vijencem. (Službeni glasnik BiH broj 2/06, 2005) Spoj stabla i šerefeta je izveden  obrađenim kamenim klesancima koji daju utisak čaše.  N. Kurto objašnjava kako se u tehnici izgradnje džamije može primjetiti kako su je gradili i primorski majstori, a neki od elemenata koji na to ukazuju su plastični friz slijepih arkada u unutrašnjosti tambura, tehnika zidanja centralnog dijela građevine malim kvaderima približno jednake veličine, te visina sofa koje su dignute od tla 55 cm- 1 lakat. (Kemura, 1913, 271) Svi gore nevedeni podaci govore u prilog činjenici da se ova džamija može svrstati u džamije klasičnog imperijalnog stila, ili, kako ga naziva Husref Redžić, klasičnog osmanskog stila. (Redžić, 1967, 16) On objašnjava da, ako bismo sa džamija ovog tipa na neki način uklonili cjelokupnu dekoraciju, ne bismo umanjili njihovu umjetničku vrijednost i postojanost koja proizilazi upravo iz snage i proporcionalnosti arhitekture, a sam oblik ovog tipa džamija nastaje kao rezultat potrage za najboljim rješenjem proporcijskih odnosa između zatvorenog kubusa i otvorenog ulaznog trijema. ( Službeni glasnik BiH broj 2/06, 2005)

U svojoj knjizi Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini Mehmed Mujezinović, u kontekstu Ali-pašine džamije, tj. mahale Ali-pašine džamije prenosi i tumači nekoliko natpisa, a to su natpis, tj. tarih iznad ulaznih vrata same džamije, natpisi na nišanima Šemsi-dede i Ajni-dede, natpis na nišanu imama šejha Mustafe,  zatim natpis na nišanu imama Ibrahima, te natpis na česmi Idadiji. Dimenzije kamene ploče koja se nalazi iznad ulaznih vrata džamije i na kojoj je isklesan stihovni natpis na arapskom jeziku, su 72 x 135 cm, a natpis je smješten u četiri polja i izveden kitnjastim ukrasnim đeli-pismom. (Mujezinović, 1974, 401) Natpis ćemo ovdje prenijeti u cjelosti jer nam nudi mnoštvo podataka o džamiji i njenom graditelju, što, između ostalog, i jeste cilj tariha koji je smješten iznad ulaznih vrata džamije, tj. iznad mjesta na kojem će se svako zaustaviti i pogledati u njega:

Njegova ekselencija Gazi Ali-paša podiže

U ime Boga dom dobrih ljudi.

Na svijetu nema sličnog hrama,

To je bogomolja istinske spoznaje, dom iskrenih vjernika.

Bog nam nadahnu njen kronostih:

Stjecište askota, dom onih koji Boga ljube. ( Mujezinović, 1974, 401)

 

Godina izradnje džamije je izražena u ebdžedu, tj. potrebno ju je izračunati iz brojčanih vrijednosti pripisanih arapskim slovima u natpisu, pa se nakon tog postupka dobije hidžretska 968. godina, što odgovara 1560/1561. godini, kada je izgrađena ova džamija.(Mujezinović, 1974, 401)Šemsi-deda i Ajni-deda se u narodnim predanjima opisuju kao šehidi i evlije, i kako navodi Vlajko Palavestra u svojoj knjizi Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine, prvi zvanični podatak o njihovim grobnim mjestima pronalazimo u jednom malo poznatom sidžilu sarajevskog šerijatskog suda iz 1715. godine navodi se da su u blizini džamije Hadim Ali-paše u Sarajevu pokopani dvojica evlija i to još od Fetha, a to su šehidi Ajni dede i Šemsi dede. (Palavestra, 2004, 101) Palavestra navodi i to da je narod posjećivao mjesto njihovog ukopa kao posebno i posvećeno mjesto, a dokument, tj. sidžil iz kojeg su dobiveni ovi podaci zapravo predstavlja molbu izvjesnog hadži Alije, sina hadži Mustafe Sarajlije, da mu šejh kaderija u Solunu izda dozvolu da vrši dužnost šejha među dervišima. (Palavestra, 2004, 101) Međutim, ono što se u kontekstu teme ovog rada izdvaja kao posebno značajno jeste da se u neposrednoj blizini Ali-pašine džamije nalaze grobovi takvih osoba čija se imena i danas poznaju i spominju, i čiji su grobovi obilaženi kao sveta mjesta. Ova dva nišana prethodno su se nalazila u zasebnom turbetu, a sada se nalaze u dvorištu džamije.

Nišan Ajni-dede karakteriše turban nakšibendijskog reda i natpis u vidu pjesme na turskom jeziku uklesan na dvije strane nišana, napisan dželi-nesh pismom. (Mujezinović, 1974, 405) Natpis opisuje čistoću duše Ajni-dede, govori o njegovoj mučeničkoj smrti, o njegovoj pokornosti i snažnoj vjeri. Prvi stih glasi: O smrti. Jasno nam je da ovdje raspolažemo sa maksimumom estetske informacije na minumumu prostora, u svega dvije riječi u našu svijest je prizvano promišljanje karakteristično za svakog čovjeka, a to je razmišljanje o smrti i sukobljavanje sa tim trenutkom. Dakle, pored jasne historijske vrijednosti koja ujedno naglašava i podcrtava vrijednost i izuzetnost Ali-pašine džamije i groblja koje se nalazi uz nju, ovi natpisi predstavljaju i značajno umjetničko, estetsko ostvarenje. Cjelokupni natpis sa nišana Ajni-dede glasi:

O smrti.

Vrata ovog dergaha su rajska vrata,

Jer tu počiva vladar carstva božije ugodnosti.

On je prijatelj njegovog veličanstva sultana

Kojeg je upućivao na propise o borbi. Fatiha,

Njegova ličnost, nastojeći da se odrazi,

U ogledalu boožije upute, sjedinila se s Bogom.

I njegova čista osoba je u grobu,

Jer je on umro u borbi mučeničkom smrću,

Srce, kada preletiš sedam nebesa,

Traži kronogram njegove smrti u moru božije milosti.

Godina 866. < (1461/62) (Mujezinović, 1974, 405)

 

Mujezinović objašnjava da je nišan Šemsi-dede po turbanu, natpisu koji je uklesan sa dvije strane na turskom jeziku u dželi-nesh pismu, sličan nišanu Ajni-dede, dakle, forma je ista, samo je sadržaj natpisa nešto drugačiji, iako i on govori o mučeničkoj smrti Šemsi-dede, o njegovoj vjeri, vrijednosti i pokornosti:

 

Palata ovog svijeta je nesigurna temelja,

Svako mirovanje na ovom svijetu je uzaludno.

Prispjevši počivalištu sunca znanja,

Ne odvraćaj svoje srce od njegovih otkrovenja.

S ovog položaja kojem hodočaste velikani svijeta,

Daje pouku mučenik najbolje vojske.

On je uistinu vladar izvidnice.

Njegova mazga je predvodila Fatihovu vojsku.

Pet stubova vjere daju kronogram njegove smrti:

Ta on je na putu mučeništva dao svoju dušu.

Godina 866. < (1461/62) (Mujezinović, 1974, 405)

 

Natpis na nišanu imama šejha Mustafe, također, šalje poruku da onaj koji prođe pokraj groba treba proučiti dovu za pokojnika. Natpis je napisan u stihovima, a posebno je zanimjiv stih: Ono što sam ja danas, ti ćeš biti sutra. (Mujezinović, 1974, 404) Tu vidimo jeste još direktnije „upozorenje“, svijest o smrti, a slične konstrukcije možemo naći i na srednjovjekovnim stećcima. 

I danas, kada prolazimo pokraj Ali-pašine džamije, možemo primijetiti kako je groblje nekada zauzimalo mnogo veću površinu nego što to čini sada. Danas se tu nalazi park, u kojem, ponegdje, iza žive ograde, izranjaju nišani, a kako objašnjava Mujezinović, metalna ograda koja je nekada okruživala i štitila groblje sada je zamijenjena živicom, ne smijemo zaboraviti ni to da je samo groblje nastalo prije Ali-pašine džamije, i da je tu bio sahranjen i njen osnivač Hadim Ali-paša. 

Posljednji natpis o kojem ćemo ovdje govoriti jeste natpis na česmi Idadiji. U ovu česmu voda je dovedena, kako je zabilježio Hamdija Kreševljakoviću oktobru 1874. godine,  česma je tekla na dvije lule, a pred njom je bilo kamenito korito. (Kreševljaković, 1991, 141) Od cjelokupnog natpisa je sačuvano samo nekoliko stihova:

 

Hilmijo, čestitah (izgradnju česme) mojim potpunim tarihom:

Dođite, žedni, potekla je česma Idadija.

(Godina 1291).< (1874) (Kreševljaković, 1991, 141)

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke: Odaje koje kriju tajnu o nekadašnjem životu (360 foto + FOTO)

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke: Odaje koje kriju tajnu o nekadašnjem životu

Turizam, tradicija i jos ponešto

Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke je osnovan s ciljem očuvanja višestoljetne tradicije Bosne i Hercegovine. Muzej sadrži stalnu postavku od preko 1200 vrijednih i rijetkih predmeta koji pripadaju kulturno-historijskoj sehari ovog naroda, kao i druge predmete koji govore o običajima duboko ukorijenjenim u islamsku tradiciju Bošnjaka. U foajeu muzeja nalazi se  zbirka radova u kamenu – lapidarij, zatim brojni predmeti iz kućnog, džamijskog, tekijskog ili zanatskog ambijenta. Muzejska postavka je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina prema vrsti predmeta, njihovoj namjeni i načinu na koji su se koristili.

Postavku sačinjavaju sljedeće cjeline:

Islamska kaligrafija – sačinjena od kaligrafskih radova vrhunskih bh. Kaligrafa. Temelj ove vrste umjetnosti jeste ljepota duha vlasnika ruke koji je ispisuje, te njegove vještine da ljudskom duhu i intelektu približi nedokučivu Božansku realnost.                                                              

Mjerenje vremena– muzejska zbirka je posvećena muvekkitima i njihovom radnom zadatku mjerenja lunarnog vremena, koji je imao veliki značaj za svakodnevni život i za redovno obavljanje vjerskih dužnosti muslimana. Malo je religija kao što je to islam čiji su vjerski obredi vremenski precizirani. Namaz, post, hadždž, zekat i druge vjerske dužnosti i praznici vezani su za određeno vrijeme u lunarnoj godini, a za njihovo izračunavanje naši muvekkiti morali su poznavati osnove astronomije kao i vrste pomagala koje su se u te svrhe koristili – astrolabe, kvadrante (rub-tahte), sekstante, sunčane i mehaničke satove. Čovjek koji se bavi mjerenjem vremena i određivanjem vjerskih praznika zove se muvekkit.

Ulema –  u ovoj cjelini izloženi su eksponati u rukopisu ili u štampanoj formi gdje se učeni ljudi (uleme) pojavljuju kao autori, prepisivači ili komentatori djela. Postavljene su i fotografije naše cijenjene uleme kao i predmeti kojima su se služili i koji su ih krasili.  

Muzejska zbirka posvećena džamiji i tekiji. Najstarijom džamijom u Bosni i Hercegovini smatra se Emin-begova džamija u Ustikolini kod Foče, koju je 1463. godine podigao Emin-beg, čiji se nišan nalazi u atrijumu muzeja. Najljepše su džamije i sa arhitektonskog gledišta, najznačajnije sljedeće: Begova, Careva i Ali-pašina u Sarajevu, Aladža u Foči (porušena), Ferhadija u Banjoj Luci (obnovljena), Karađoz-begova u Mostaru, Kuršumlija u Maglaju, Hadži-Alijina u Počitelju, Sinan-pašina u Čajniču (porušena). Najpoznatije naše tekije su: Hadži Sinanova u Sarajevu, tekija na Buni kod Mostara, nakšibendijska tekija na Oglavku i Vukeljićima kod Fojnice, tekija u Visokom, Tuzli, Travniku. Ono što možete s uživanjem pronaći i posmatrati u muzeju jesu predmeti koji su su krasili unutrašnjost džamija i tekija, poput levhi, lustera, rahli, tespiha, ručno tkanih ćilima i serdžada, buhurdara, đulsija i sl.

Muzejska zbirka posvećena hadždžu sa predmetima koje su hadžije donosile iz Mekke i Medine;

Muzejska zbirka posvećena svakodnevnom životu.Svakodnevni život muslimana iz naše prošlosti odvijao se, mahom, iza zatvorenih avlijskih kapija i kućnih vrata.

Svaka od navedenih zbirki u muzeju uistinu ima svoje mjesto tamo. Ima svoju priču koju neumoljivo priča, zapise koje zapisuje, historiju koju nikako ne smijemo zapostaviti i tradiciju koju trebamo i moramo nastaviti, danas i sutra, zauvijek.

U nastavku uživajte u našoj 360 priči kao i fotografijama iz Muzeja Gazi-husrev Begove biblioteke.

PRILOG JE RAĐEN UZ PISMENO DOPUŠTENJE UPRAVE GAZI-HUSREV BEGOVE BIBLIOTEKE. SVAKO PREUZIMANJE OVOG ČLANKA JE STROGO ZABRANJENO I KAŽNJIVO PREMA KRIVIČNOM ZAKONU BIH. 

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Ukoliko volite mjesta na kojima historija piše tragove ovo je mjesto koje morate posjetiti

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Ukoliko volite mjesta na kojima historija piše tragove ovo je mjesto koje morate posjetiti

Turizam, tradicija i jos ponešto

Muzej Vijećnica smješten je u podrumu sarajevske Vijećnice, građevine koja je jedan od prepoznatljivih simbola glavnog grada BiH, te svojevrsni svjetski simbol susreta civilizacija. Povodom obilježavanja 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom,  Historijski muzej BiH i Grad Sarajevo otvorili su izložbu Između fašizma i antifašizma: u 11 činova.

U skladu sa projektom obnove Vijećnice planirano je da u ovom prostoru bude izložena stalna muzejska postavka o izgradnji, paljenju i obnovi Vijećnice, kao i o značajnim događajima kojima je ova građevina svjedočila tokom svoje burne historije.

Stalna muzejska postavka je u fazi izrade, a u međuvremenu posjetitelji Muzeja mogu pogledati izložbu “Sarajevska Vijećnica još jednom”, autora Nedžada Mulaomerovića, koja priča priču o obnovi Vijećnice koja je trajala gotovo dvije decenije.

U saradnji sa Javnom ustanovom Muzej Sarajeva u Muzeju Vijećnica postavljena je i izložba „Sarajevo 1914-2014“, koja se bavi životom u Sarajevu tokom prošlog stoljeća, čiji je jedan od simbola upravo sarajevska Vijećnica.

Ukoliko volite izložbe, mjesta na kojima historija piše tragove, Vijećnica i njen muzej su zaista mjesto koje morate posjetiti.

Udahni slobodu pisanja I izložbe historije hodnicima muzeja Vijećnice, svi ste dobrodošli.

Izvor: Sarajevo travel/posjeti.ba

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Da li možete zamisliti ples na nebu iznad Sarajeva?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Da li možete zamisliti ples na nebu iznad Sarajeva? (VR360 + FOTO + VIDEO)

Legenda kaže da se dobar let definira negacijama – nisi otet, nisi pao, nisi povratio, nisi zakasnio, nije po tebi pala hrana. A kako se onda definiše savršen let? On počinje sa tradicionalnim pilotskim pozdravom “Vedro nebo” koji odzvanja u slušalici, a dolazi iz usana iskusnog kontrolora. Doista je dio neba iznad sarajevskog aerodroma tog dana bio vedar.

Sam pozdrav je označio početak leptirovog leta, leta koji je počeo borbom onako kako to obično u životu biva. Sve što voliš dobiješ, ali nakon jako teške borbe sa turbulencijama nastalim nakon polijetanja našeg većeg prethodnika kojeg možete vidjeti na snimcima, ali da ne bude zabune, nije uvijek tako. Trajao je po našem satu 5 minuta, ali u konačnici je puno duže trajalo – preko jednog sata. Uspomene će ostati tu da svjedoče o našem prvom nebeskom plesu, igri između oblaka i doživljajima koje smo kao klinci mogli vidjeti samo gledajući Red Bull Air race i zamišljajući kako to gore stvarno izgleda. Kako je povući vertikalnu palicu i uživati u promjeni smjera letjelic? Dođe tad na tih 8500 feeta ili približno 3000 metara iznad zemlje u glavu i sjećanje na sve ono što se učilo o letjelicama, trimerima, aeroprofilima i načinu funkcionisanja zrakoplova za vrijeme studiranja.


Putovanje žirokopterom je više od gledanja znamenitosti, to je duboka i trajna promjena ideja življenja onog ko poleti. To je jedno spirtualno zadovoljstvo koje predstavlja savršen spoj adrenalina i veličanstvenog pogleda sa visina. Definitivno nezaboravno iskustvo za sve ljubitelje visina i ideje koju su Dedal i Ikar pokušali oživjeti prije toliko godina. Zar svi nismo makar jednom sanjali ili maštali o toj ideji, makar na tren kao djeca?

A letenje? Pa letenje nije strano ni velikim umovima, čak se i Leonardo da Vinči bavio idejom letenja i prvi je napravio skicu helikoptera.    

No, da se mi vratimo našoj temi. Da li bi ste se Vi smjeli usuditi? Da li znate išta o žirokopteru – najsigurnijoj letjelici?


Žirokopter je nastao kao i većina inovacija u zrakoplovstvu nakon prolivene krvi. Nakon što je prijatelj španskog pilota poginuo u zrakoplovnoj nesreći. On je na sahrani obećao da će u čast njemu napraviti najsigurniju letjelicu u kojoj niko nikada neće poginuti. Koliko je uspješno realizovao svoj plan govori činjenica da do sada nema nesreća sa smrtnim posljedicama nastalim u vožnji ovom malom letjelicom.


Ekipa portala posjeti.ba odlučila vam je priuštiti da iskusite let žirokopterom na najbolji način. Malo ko može ostati ravnodušan nakon fotografija i snimaka iz žirokoptera koji se vinuo iznad bh prijestolnice i zaigrao svoj najljepši nebeski ples, ples koji je zaslužio da zauvijek ostane zapisan. Dok su u Sarajevu, koje se krilo iza oblaka puhali neki čudni vjetrovi, mi smo plesali svoj prvi nebeski ples. Nismo škrti i nismo htjeli da to bude samo naše, pa smo napravili i 360 snimak koji i vama omogućava da osjetite bar trunčicu iskustva i odlučite se javiti na kontakt telefone ljudi koji će i vama omogućiti savršeno punjenje baterija letom preko Sarajeva, Jahorine, Pala i vraćanje nazad preko Koševa.


Pogledajte kako je to izgledalo iz naše perspektive. Pogledajte gore, dole, lijevo ili desno, okrenite se iza i zapazite kako se oblak zatvara jer ovo je nebeski ples koji redakcija portala, članovi Udruženja Mapa kulture i piloti Fun Fly-a poklanjaju baš vama. Ispod videa možete pronaći link za još VR360 fotografija i videa. Jednostavno, uživajte i komentarišite!

Za organizovanje i rezervisanje svog termina možete se javiti na 062 260 605

 

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Kako je Alifakovac postao Alifakovac?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Šta to krije ulica Alifakovac?

Da li ste ikada čuli za čuvenu sarajevsku Ulicu Alifakovac? Ovo je idealna prilika da saznate nešto više o njenoj zanimljivoj historiji, te da otkrijete zašto baš ova ulica nosi veliku turističku vrijednost. Ulica Alifakovac nalazi se na lijevoj strani obale rijeke Miljacke. Započinje sa mosta Šeher – Čehajin pored Gradske vijećnice, zatim vodi istočno kroz istoimeno naselje Alifakovac, a potom ispod turbe gdje se susreće sa ulicom Podcarina. Dio grada kroz koji vodi ulica poznat je kao Alifakovac i obuhvata nekoliko lokalnih ulica sa značajnom historijom i turističkom vrijednošću koja plijeni pažnju. Nakon narodne etimologije, ime je došlo od Ali – Ufaka, legendarnog naučnika i šejha iz ranije historije Sarajeva, koji je tradicionalno pokopan na groblju u Alifakovcu. Ulica je nastala u osmanskom periodu i kroz svoju historiju je mijenjala ime. Njeno najstarije poznato ime je Carina, nastalo 1882. godine. To ime je dobila po tome što se na tom dijelu carinila roba, koja je sa istočne strane dolazila na sarajevsko tržište.  
Negdje oko 1885. godine mijenja svoje ime iz Carina u Veliki Alifakovac po imenu kraja kroz koji vodi. Taj naziv se koristio sve do 1931. godine kada je ulica prozvana po velikom srpskom političaru Stojanu Protiću. Za vrijeme okupacije odnosno od 1941. Do 1945. godine ulici je vraćen naziv Veliki Alifakovac i taj naziv je zadržala sve do 1946. godine kada se naziv ulice mijenja u Vladimira Gaćinovića. Taj naziv je dobila na dan oslobođenja Sarajeva tačnije 6. aprila u spomen na zapaženog i velikog bosanskog političara, revolucionara i pisca. 1993. godine ulica vraća ponovo svoj naziv Veliki Alifakovac koji nosi i dan danas. Kada dođete na vrh ulice, dočeka vas velika kamena popločana visoravan, oko koje se nalazi groblje koje se ukrštalo na puteve koji vode na više strana: prema bašti Babica, Kozja Ćuprija, Magoda – Megara, Mali i Veliki Alifakovac. U centru groblja, u najistaknutijoj tački, nalaze se dvije male kamene otvorene turbe na šipovima, a oko njih su raštrkani bijeli nadgrobnici u svim pravcima. Cijelu sliku završava stara fontana. Alifakovac je jedno od najljepših, a ujedno i najstarijih naselja u Sarajevu. Ono što je posebno zanimljivo je to da mještanima nije dozvoljena gradnja bilo kakve građevine ukoliko blokiraju pogled stanovnicima istog dijela grada. Na kraju ulice postoje dvije, za ovaj dio grada značajne zgrade – Inat kuća i Hadžijska ili, kako se drugačije zove, Vekil Harč džamija. Ukoliko se nalazite u Sarajevu savjetujemo vam da posjetite ovo mjesto jer sigurno se nećete pokajati!

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Neobična rođendanska komparacija Sarajeva nekada i sada

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Neobična rođendanska komparacija Sarajeva nekada i sada

Počinjale su mnoge bajke, moj grade, sa onim „i tako dođoše u veliki grad“, a završavale sa onim tu je umro veliki naučnik, sportista, čovjek i slično. Ne, ti nisi bajka, ti živiš bajku grade.

Počinjale su mnoge bajke, moj grade, sa onim „i tako dođoše u veliki grad“, a završavale sa onim tu je umro veliki naučnik, sportista, čovjek i slično. Ne, ti nisi bajka, ti živiš bajku grade. U tebe grade dolaze studenti, učenici i radnici iz različitih krajeva BiH i Balkana i svima uđeš pod kožu. Jedni su pisali romane, a drugi su snimali filmove o tebi i tvojim velikanima, o rekonstrukciji žičare, treći su pak pjevali o tom polijetanju goluba sa Baščaršije i o čekanju kraj Begove džamije u pjesmama svojim. Djeci si osmijeh izmamljivao, mladićima prve djevojke poklanjao, a sportistima davao slobodu koju su vraćali donošenjem trofeja, pjevačima si dao fenomenalne glasove o kojima se još priča na Balkanu.

I dok Miljacka protiče ja ću te grade voljeti. Rast ćeš kao što si rastao i do sada. Gubio si svoj sjaj, pa si ga vraćao. Čekao si godinama da obraduješ ponovo nas, stanovnike, obnovljenom žičarom. Prošle 2018. godine si ispunio snove mnogih starijih stanovnika koji su htjeli vidjeti to. Taj uspon uz Trebević grade, tih deset minuta vožnje od grada do stanice na Trebeviću. Tu slobodu koju nudi pogled sa žičare na tebe. Taj osjećaj moći kada se vidi tvoja raznolikost i raskošnost tvojih sokaka. Da čekalo se na žičaru, da čekala se i obnova Vijećnice i čekao se EYOF ali grade moj ovaj tvoj rođendan nije običan. Poseban je, da poseban jer sijaš kao što zaslužuješ. Sijao si 50-ih, 60-ih, 70-ih, 80-ih, a 90-ih doživio mali slom, ali nisi pao grade. Nisi pao kao što nisi pao ’14, ’42, samo si doživio slom kao i onda kada Eugen Savojski napravi incident, ali si tada se digao kao i sada iz pepela, kao čudna ptica feniks. Digao si se grade i ’95-e, obnavljao, sijao, dolazili su i odlazili mnogi iz tebe. Ne, nisu ostajali samo oni koji to nisu ni zaslužili, oni koji su bili ljubomorni na tebe. Šta tobože jedno Sarajevo to ima što nema neki drugi grad.

Imaš grade puno toga. Imaš „tetu razapetu“ gdje su momci cure čekali, a prijatelji se spajali i išli na višesatne koncerte u Domu mladih. Imaš grade Vijećnicu koju u ono tamo vrijeme kada se Olimpijada uvukla u tebe i postala dio tebe neki tamo lokalci pokušaše „prodati“ strancima. Imao si grade žičaru koju su pokušali ukinuti, a imao si Boga mi i volju grade da je obnoviš i da opet postane dio tebe. Imao si i bob stazu koju uništiše, dvije skakonice sa koji su se vinuli u visine mnogi svjetski proslavljeni skakači, a tvojim stazama na olimpijskim planinama svoje manevre savladavali veliki skijaši.

Imao si Davorina Popovića, Mirzu Delibašića, imao si Haseta, a imaš i Švabu, a niko od njih se nikada nije odrekao tebe. Sva tvoja djeca su se vratila tebi i dočekala zadnje dane života tu u tebi. Sjećaš li se grade kad je Hase rekao „Ne mogu, brate, ja igrati za novac i slušati kako trebam igrati.  Hvala im. Bili su korektni i nisu mi pravili probleme. Rekao sam im da ja mogu igrati samo u Sarajevu“, sjećaš li se kad je Švabo rekao podnoseći ostavku zbog tebe „ Jedino što mogu da učinim za taj grad pa da se i vi sjetite da sam se rodio u Sarajevu, a znate šta se dešava“. Sjetili su te se grade kad ti je najteže bilo i vratili se tu da proslave svaki tvoj novi rođendan. Znali su i znaju svi da će te nekada zauvijek napustiti, ali ti ćeš i tada ostati vječan. Sretan rođendan voljeni grade!!!  

Povlačenjem lijevo desno kružića imate mogućnost sami da komparirate.

Naš poklon tebi je od srca rađen i u slučaju da smo kršili autorska prava autorima se izvinjavamo i na zahtjev ćemo izbrisati slike ili potpisati ispod. Slike iz 2018. su prilagođene tako da je lošiji kvalitet problem prouzrokovan starim slikama.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Plamen koji je nosila, a i dan danas nosi je sjećanje na oslobodioce Sarajeva

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Vječna vatra - Plamen koji je nosila, a i dan danas nosi je sjećanje na oslobodioce Sarajeva

Turizam, tradicija i jos ponešto

Tog jutra 27.11.1947. svojom ljepotom je očarala sarajlije. Plamen koji je nosila, a i dan danas nosi je sjećanje na oslobodioce Sarajeva u Drugom svjetskom ratu. Sarajlije, ljudi koji inače ne prihvataju olako novine su ovaj spomenik jako brzo prihvatili. U tom periodu kada u gradu nije bilo diskoteka, kafića na svakom čošku Vječna vatra je postala okupljalište mladih koji su je žargonski prozvali “guma koja gori”. Ovaj jednostavan, a lijep simbol Sarajeva djelo je Juraja Najharta. Lociran na pročelju zgrade koja je prvobitno bila hotel Grand, a potom sjedište Zemasljke banke, Službe društvenog knjgivodstva da bi danas to bilo sjedište Zavoda za platni promet. 

Da, tu u srcu sarajevske šetališne zone ovaj spomenik spaja tri ulice Mula Mustafe Bašeskije, Titovu i Ferhadiju. Sastoji se od ploče sa tekstom koji glasi: “Hrabrošću i zajednički prolivenom krvlju boraca bosansko-hercegovačkih, hrvatskih, crnogorskih i srpskih brigada slavne Jugoslavenske armije, zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih rodoljuba Srba, Muslimana i Hrvata 6. aprila 1945. godine oslobođeno je Sarajevo glavni grad Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Vječna slava i hvala palim junacima za oslobođenje Sarajeva i naše otadžbine.” Tekst je ispisan u bojama zastave bivše Jugoslavije . plavoj, bijeloj i crvenoj.

 

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Turbe sedam braće – legenda kaže…

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Turbe sedam braće - legenda kaže...

Turizam, tradicija i jos ponešto

Turbe sedam braće je jedilerska tekija u Sarajevu, Bosni i Hercegovini.
Jedilersku tekiju, nakšibendijskog reda, je 1879. godine osnovao Sejfulah Iblizović. Ovo je u početku bila prostorija za čuvara turbeta sedam braće, koju je sa turbetom podigao Sulejman-paša Skopljak oko 1815. godine.


Tradicija kaže da je tu sahranjen neki šeih, koji je došao sa sultanom Fatihom. Kasnije su tu sahranjena dva derviša, osumnjičena i nevino pogubljena povodom krađe novca iz pašinih Saraja 1494. godine. Tu su zatim sahranjena i četiri kapetana, koje je Mustafa-paša Dalbatan dao pogubiti što nisu na vrijeme obavijestili za najezdu vojske Princa Eugena Savojskog na Sarajevo 1697. godine.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture