Za dobru bosansku tradicionalnu poslasticu uvijek je potrebna dobra mjera, dobra tepsija i velika količina ljubavi

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Za dobru bosansku tradicionalnu poslasticu uvijek je potrebna dobra mjera, dobra tepsija i velika količina ljubavi

Turizam, tradicija i jos ponešto

Noć uoči Bajrama sve je spremno, kuća miriše na šerbe od kuhanog cimeta i karanfilića, bamiju, dolmu i pite, a na ofingerima vise ispeglane košulje što ti je majka spremila da u njoj odeš na Bajram – namaz, pa da te dočeka. Da te dočeka na pragu kuće da joj poljubiš staru ruku, onu ruku koju ćeš mnogo kasnije da nosiš ispod srca. Čekat će i tebe i babu da dođete da vam iznese bajramsku kafu. Uz tu bajramsku kafu iznijet će i baklavu. Baklava je tradiconalni kolač kako Balkana tako i Orijenta, koji se sprema upravo za bajramske praznike kod Muslimana, ali kako sam vremenom počela da se družim sa ljudima koji su druge vjerosposvijesti čula sam da u donjim djelovima Posavine, srednjoj Bosni i Slavoniji pripremaju je za Božiće. Negdje u 22-oj godini sam odlučila da prvi put napravim baklavu, naravno uz pomoć nane. Kupila sam posebne kore za baklavu, kojih ima negdje oko desetak, možda i više slojeva. Između tih slojeva dodavala sam nasjeckani orah. Poslije redanja slojeva i premazivanja, zamolili smo dedu da nam isječe poredane slojeve u tepsiji na kockice. Kasnije sam je stavila na pečenje na veoma niskoj temperaturi. Ono što sam morala da pazim, a čula sam da čitava ta baklava veže zapravo za agdu. Iskrena da budem, nisam je ja ni napravila, pripremila mi je nana rekla mi je da je to zapravo otopljeni šećer i voda, neki ljudi znaju da stave i malo limunovog soka. Sjećam se da sam prste polizala i prije dolaska Bajrama.


Ono što vjerovatno niko od nas ne zna za tradicionalne kolače ili bosanska jela jeste historija tih istih. Kako sam godinama istraživala o raznim kolačima tako sam i o baklavi. Čitala sam negdje da je porijeklo dolazi iz Armenije. Ono što je najljepše u svemu tome jeste da Armenija nije jedina zemlja porijekla, izgleda da baklave ima i u Grčkoj, pa tako imamo i Grčku baklavu. Pa ako negdje vidite baklavu sa filom bez slojeva nemojte ni trena posumnjati već se opustite možda osjetite dašak vjetra i osjetite se kao neka grčka boginja. Kako recepti vremenom napreduju i kako se kuharstvo usavršava danas možete naći različite vrste okusa baklava. Ali mi je veoma drago što u Sarajevu, Sarajevskim mahalama sa mirisom Bajrama dolazi i tracidija baklave. One nanine narezane na trokutiće, sa prelivenom agdom, koju pojedeš u slast. Onu koju pojedeš dok piješ šerbe od ruže. Ja se svaki put zaljubim u okus baklave, zaljubim se u svaku tradiciju, pa tako sam godinama zaljubljena u ovu bosansku. Nije samo baklava ona posebna, posebne su i tufahije, i hurmašice, i ružice, i kadaif. Za svaku od ovih poslastica potrebno je vrijeme. Svaka je posebna na svoj način. Ako pričamo o tufahiji, onda nas sve koji živimo u BIH asocira na oguljenu jabuku ispunjenu filom od oraha ili bademaukrašena tučenim vrhnjem, naravno ja uvijek pojedem fil, i tučeno vrhnje za svojih dobrih 24 godine nisam okusila tu oguljenu kuhanu jabuku. U Bosnu i Hercegovinu su je donijele Osmanlije, pa tako komotno mogu reći da su se zasigurno u životu najeli dobro kuhanih jabuka. Ja u Sarajevu nisam primjetila nijednog Arapa ili Turčina da jede tufahiju, vjerujte više sam primjetila da konzumiraju ostale poslastice. Tufahije vam je lakše pripremiti nego baklavu, barem po meni. Trebaju vam oguljene jabuke, dobar predmet kojim ćete izvaditi sjemenke, staviti ih u slatku vodu u koju ćete dodati malo limunovog soka. A za ukusni fil ćete uzeti margarin otopiti ga, izmiješati i dodati mljevene orahe ili bademe, malo mljevene kahve i istučeni bjelanjak. Jabuke napunite tim nadjevom, prelijete šećernim sirupom i vrhnjem i ono što je najednostavnije one se služe hladne. Eto možda sam vam pomogla ukoliko ne budete znali napraviti baklavu, možda vam sa tufahijama bude lakše da dočekate Ramazan ili Bajram, ili Božić.


Za dobru bosansku tradicionalnu poslasticu vam je uvijek potrebna dobra mjera, dobra tepsija i velika količina ljubavi. Sjetite se da tradicija živi sve dok vi živite, sve dok je njegujete i ne date joj da nestane. Sjetite se da vam možda prvi put ni bakvala ni tufahija, ni ružice neće ispasti onako kako su bile ukusne dok vas je nana nutkala da ih jedeš. Možda će biti teško dok se naučiš, ali sve vrijeme dok  učiš da vremenom čovjek kako vrijeme ide sve više ima vremena da proživljava sve ono što želi da proživi. Neću vam ostavljati recept za baklavu, ostavit ću vam dovoljno vremena da popijete kahvu sa svojim najdražim nanama, majkama, tetkama, komšinicama da vam ispričaju svoje tradicije i svoje recepte, svoje male začine koji uvijek dok jedete komad te poslastice vrate vas u djetinjstvo, pa vas čak i vrate dovoljno daleko da osjetite i dašak Perzije, i Istanbula, i Grčke, i Armenije, i to sve dok živite u Sarajevu. U Sarajevu u kojem sve kulture i sva jela postaju običaj i tradicija. Da je živite i proživite. A ja ću da trknem do Slatkog ćošeta na jednu baklavu možda nije kao nanina, ali je dovoljna da se nadišem lepeza emocija, da mi probudi sjećanja na djetinjstva, da se sjetim šta je blagodat življenja u Sarajevu.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?

Turizam, tradicija i jos ponešto

Stanovnici Bosne i Hercegovine veliku pažnju poklanjaju hrani, poslasticama i piću. Po tome ih i krasi opis da su veliki gurmani. Tradicionalna hrana uglavnom se priprema s mesom, obroci su obilni i veoma ukusni. Meso je kvalitetno, ukusno pripremljeno i organskog porijekla. Od mesa se prave neka od najpopularnijih bosanskohercegovačkih jela. Slatka jela u Bosni i Hercegovini, također, mame gastronomske uzdahe, posebno posjetioce iz inostranstva. Poslastice su ukusne i kvalitetne, jer se najčešće pripremaju od domaćih proizvoda. U tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice ubrajaju se baklava, kadaif, ružice i tufahije. Što se tiče pića, u životu Bošnjaka i Bosne u cjelini kahva ima svoju nezamjenjivu ulogu. Stoljećima su Bošnjaci stvarali kult kahve usavršavajući mljevenje, pečenje (kuhanje), služenje i pijenje kahve do najsuptilnijih detalja. Kahva je postala integralni dio svih drugih običaja, ali i samoj sebi svojstven običaj. Uz kahvu se služe tradicionalne poslastice.

Zbog svog geografskog položaja i historije, bosanskohercegovačka kuhinja slična je turskoj, grčkoj, i drugim mediteranskim kuhinjama, ali u njoj se osjete i uticaji evropskih kuhinja, posebno centralne Europe

Historija ishrane na bosanskohercegovačkim prostorima datira još od antičkog doba, klasičnog Rima i Bizantije, preko turskog i austrougarskog perioda do savremenog doba 20. i 21. stoljeća. Specifičnu notu bosanskohercegovačkim jelima daju i prehrambeni običaji koji svoje izvorište imaju u islamu, krščanstvu i judaizmu. Tako je savremena izvorna bosanska hrana dio kulturno-historijskog naslijeđa i mješavina je autentičnih bosanskih jela, tradicionalno turskih, arapskih, austrougarskih, jevrejskih i drugih prehrambenih običaja. Zbog toga se danas bosanska kuhinja puno razlikuje od arapske, austrijske, mađarske, turske  bez obzira što postoje jela koja potiču iz kuhinja svih navedenih zemalja.

Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je polagani način pripremanja jela, bez mnogo žurbe, ali sa mnogo strpljenja, pažnje i ljubavi. Spori način kuhanja danas je jedan od glavnih trendova u svjetskoj gastronomiji. I Svjetska zdravstvena organizacija je u svom Izvještaju iz 2011. navela da su stanovnici BiH u svih šest segmenata koji su ocjenjivani, kada je riječ o sigurnosti hrane, u nivou ili iznad prosjeka u odnosu na zemlje regiona.

Tradicionalna bosanska kuhinja, autentični preplet kolorita Istoka i Zapada, formirana dugim periodom prilagođavanja jela iz kuhinja tih dijelova svijeta, danas predstavlja dugi niz laganih jela sa puno svih vrsta povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda koja se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, nemaju zapršku niti jakih ljutih začina. Orijentalni začini se upotrebljavaju u minimalnim količinama i samo diskretno podvlače osnovni prirodni ukus i miris jela. Tu su, naravno, i znalački pripremljena mesa sa roštilja, sve moguće vrste pita, orijentalni slatkiši kojima baš nema mjesta u zdravoj ishrani i koješta drugo što ljubiteljima dobre hrane ostaje u nezaboravnom sjećanju.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Hercegovačka delicija zaraznog okusa

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Hercegovačka delicija zaraznog okusa - razlog više za maksuz svraćanje našem jugu

Smokvara – sluteći na prvu, čovjek bi pomislio kako se radi o nekom našem bilju ili voćki. Dublje razmišljajući, dodao bi još da tu postoji neka konekcija sa smokvom, šta li drugo? Ne. Nije to, a ni poslastica, kako je onako kolokvijalno nazivaju. Nadilazi ona to svoje značenje. Svojevrsni simbol južnih krajeva naše domovine predstavlja naizgled jednostavan, a opet istovremeno neodoljiv način zaslađivanja i uživanja u prirodnom i zdravom načinu unosa šećera u organizam i zadovoljavanja potrebe za istim.

Ovo jelo autohtone korijene nalazi u Hercegovini iz jednog prostog razloga – nigdje smokve ne uspijevaju kao južno od Ivana. A upravo je to glavni sastojak ovog jela. Po obliku neodoljivo podsjećaju na hurmašicu, pa bi mnogi rekli da je to neka njena naprednija sestra. No, samo hercegovačke kuhinje znaju pravu tajnu. Kažu da se najbolje Smokvare serviraju međ zidinama prkosnog diva Počitelja, u vrelom Bune nošenom hladu Blagaja i po uzavrelom mostarskom Kujundžiluku, uz grandiozan pogled na Stari. Kada mapirate ove tri lokacije, zaključak je poprilično jednostavan – mini tura duž našeg juga dala bi se isplanirati. A tek kada u sve to uključimo strane posjetitelje, koje će već krševiti pejzaži, strahopoštujuća modrina Neretve, nepregledna historijska ostavština i toplina domaćinskog prijema koji dole stanuje ostaviti u začuđujućem izdanju, onda zasigurno sa Smokvarom kao šlagom na sve možemo računati na to da će idući puta sa sobom povesti bar po nova dva-tri zaljubljenika putovanja ili još bolje – gurmana. Jer što se više na tanjirima iznese tog šmeka i pomame, pa i porazbija u neizbježnom domaćinskom poletu, toliko kase neće mirovati od zvuka zarade.

Sretni i oni i mi. Zar postoji bolja formula? Postoji. Zove se promocija, marketing, reklama. E, upravo za to ovakvi tekstovi služe. Širimo dalje naše gastronomsko blago, dajmo mu smisao našim turističkim draguljima, biserima, uzmimo mu puni potencijal.

Tek tada ćemo znati cijeniti ovo što imamo. 

Degustaciju naša ekipa je imala u Pasha looku.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Caffe bar Pasha Look

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Caffe bar Pasha Look

Jedinstven i ugodan ambijent modernog interijera, osmišljen u nešto drugačijem stilu

DETALJNO

Nadomak centra Mostara, smjestio se ugostiteljski objekat caffe bar Pasha Look. U jedinstvenom i ugodnom ambijentu modernog interijera, osmišljenog u nešto drugačijem stilu, možete popiti topli ili neki osvježavajući napitak. Sa svojom zanimljivom unutrašnjošću i primamljivom terasom predstavlja mjesto za opuštanje i druženje tokom vašeg boravka u Mostaru.

Pored raznovrsnog asortimana pića, nudi i mogućnost konzumiranja hrane, te različitih vrsta hercegovačkih specijaliteta. Objekat je također pogodan za manje proslave i svečanosti. Bar je otvoren svaki dan od 07:00 do 23:00 h. Dođite da zajedno uživamo u Mostaru, u caffe baru “Pasha Look”

Kvalitet naših usluga
Hrana 95%
Ljubaznost 100%
Profesionalnost 95%

MENI

Kafa

Bijela kafa

Čaj

Ness classic

Nes capucinno

Topla čokolada

Coca Cola

Cola Zero

Fanta Sprite

Shweppes tonic

Shweppes bitter

Cocta

Red Bull

Sarajevsko

Staropramen

Strano pivo

Paulaner

Ožujsko

Whiskey

Jegermaister

Breskva 

Đus

Crna ribizla

Jagoda

Jabuka

Borovnica

Prirodna voda

Mineralna voda

Cedevita

Pasha

Sunshine

Neretva

Voćno osvježenje

Irska

Adria

Bijelo osvježenje

Vodka

Gin

Istrabiter

Vlahov

Loza

Pelinkovac

Višnja

Medovača

Štok

Tequila

Sladoled

Hurmašica

Baklava

Smokvara

Pita od jabuka

GALERIJA

KONTAKT

LOKACIJA

Lokacija: Caffe bar Pasha Look, Mostar

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture