Daorson glavni grad ilirskog plemena Daorsa

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Daorson glavni grad ilirskog plemena Daorsa

Turizam, tradicija i jos ponešto

Oko 3 kilometra sjeverozapadno od Stoca, smješten je na jednom zaravanku poviše sela Ošanića arheološki lokalitet zvan »Gradina« ili »Banje«, kako se također često čuje kod okolnog stanovništva. (Basler, 1956, 79)

Jedna od najznačajnijih karakteristika lokaliteta Daorson jeste postojanje tzv. kiklopskih zidova, tj. zidova koji su izrađeni u tehnici suhozida, gdje se kameni blokovi redaju jedan na drugi bez ikakvog veziva.  Kako navodi Đuro Basler u svom tekstu Gradina na Ošanićima kod Stoca, kiklopski zidovi ovdje su najvjerovatnije zatvarali akropolu naselja u čijem središtu je veliki kameni tumul. (Basler, 1956, 81)

Daorson je predstavljao glavni grad ilirskog plemena Daorsa koje je bilo helenizirano, a samo ime grada poznato nam je sa numizmatičkog materijala, tj. novčića sa natpisom Daorson. Kako navodi Azra Kurtović u tekstu Ispitivanje kamena iz megalitskih zidina Daorsona – „Hercegovačke Mikene“, grad Daorson ima mnoge karakteristike manjeg helenističkog grada. (Kurtović, 2017, 142)

Pored toga, na ovom lokalitetu pronađeni su brojni nalazi na kojima je naglašen helenistički uticaj, bilo da se radi o predmetima domaće proizvodnje na kojima se može vidjeti ovaj uticaj, ili pak o predmetima koji su na ovo područje dospjeli trgovinom. Među najvažnije nalaze ubrajaju se već spomenuti novčići na kojima je grčkim alfabetom napisano ime grada, tu je i raznovrsni i keramički materijal, skifosi, tegule, te metalni predmeti od kojih se posebno izdvajaju pojasne pločice sa brojnim simbolima, a tu su prikazi ptica, stabala, krugova, itd.

Pored novčiča s imenom grada, kako navodi Snježana Vasilj u tekstu Novčić Fokide s gradine u Ošanićima kod Stoca, pronađen niz numizmatičkog materijala: novčič Fokide, novac Farosa, drahme iz Dirahija s prikazom Herakla i Pegaza, a tu je i rimski novac, rimski republikanski as s likom Janusa i motivom lađe s natpisom ROMA. (Vasilj, 2002, 2)

Brojni arheološki materijal,  ostaci naselja, kiklopski zidovi i akropola, helenistički i rimski aarheološki materijal svjedoče o važnosti Daorsona za proučavanje razvoja ovog područja, ali i trgovine i komunikacija.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Lilium bosniacum – endemski, a naš

Posjeti.ba logo

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

Udruzenje Mapa Kulture

Lilium bosniacum - endemski, a naš

Turizam, tradicija i jos ponešto

Pod tamnoplavim štitom sa šest zlatnih ljiljana, razdvojenih savršeno povučenom bijelom linijom, vojska Bosanskog kraljevstva širila je njegove granice ka moru i istoku. Sa bobovačkog dvora slane su autoritativne i cijenjene poruke kojima su se bez pogovora pokoravali zapadni i istočni prvaci.

Motiv ljiljana kao simbola bogate srednjovjekovne historije naše domovine, oduvijek je nailazio na divljenje i poštovanje. Još za vrijeme čvrste vladavine Kotromanića, na čijem grbu pronađe svoje uzvišeno mjesto, bio je predmetom dubokih naklona od strane susjednih, ali i neprijateljski raspoloženih vladara. Pod tamnoplavim štitom sa šest zlatnih ljiljana, razdvojenih savršeno povučenom bijelom linijom, vojska Bosanskog kraljevstva širila je njegove granice ka moru i istoku.

Sa bobovačkog dvora slane su autoritativne i cijenjene poruke kojima su se bez pogovora pokoravali zapadni i istočni prvaci. Bosanski ljiljan tako je svjedočio do tada najekspanzivnijem periodu bosanske državnosti i postojanja zemlje u kojoj danas živimo. A Lilium bosniacum, od koga sve poče, zavrijedi posebno mjesto na botaničkoj karti porodice ljiljana, zahvaljujući specifičnom izgledu i porijeklu, jer nigdje drugo mu se osim raskošnih planina bosanskih ne može obradovati.

Kraljeva Sutjeska u svom Franjevačkom samostanu ljubomorno čuva spomen na taj zlatni period. Bosanski franjevci su kroz vijekove, uprkos svim iskušenjima i izazovima, uspjeli sačuvati mnoge vrijedne artefakte srednjovjekovlja. Na mnogima od njih ljiljani su nalazili svoje počasno mjesto. Kovani novac kojim su se tada vršile transakcije, pažljivo izrađen i korišten, opstao je sve do danas kao nijemi svjedok vremena kada se stvarala bosanska državnost. Ulaskom u ovo malo mjesto koje pripada općini Kakanj zatiće Vas tišina koju prekida blagi žubor netaknute rijeke Trstionice, što Sutjesku presijeca na dva dijela – stari i novi. Tišina stanuje tu već neko vrijeme i sve je glasnija, jer ovdašnje stanovništvo uglavnom čine srednjovječni i stariji ljudi.

Mladost svoju sreću odlazi potražiti negdje drugo. Krećući se cestom uz njen tok, sa lijeve strane će Vas svojim autohtonim izgledom i sjajem pozdraviti jedna od najstarijih džamija u BiH, koju je, prema predanju, lično dao sagraditi sultan Mehmed El-Fatih. Kraljevski duh u ovom malom mjestu možda nećete osjetiti na prvu, no ulaskom u prostor oko Samostana ponosnu historiju Sutjeske zorno će Vam dočarati blagi pogled kraljice Katarine sa replike njenog prijestolja, što se smjesti u podnožju starih zidina nekadašnjeg raskošnog dvora.

Svakog trena očekujete da će Vas toplo pozdraviti, jer se prosto stiče dojam da je tu, baš tu stolovala i onomad, kada se odavde širio osjećaj pripadnosti slavnoj bosanskoj kruni. Visoke stijene koje sa sjeverne strane okružuju Sutjesku čine kapiju koja dalje uzvodno uz Trstionicu vodi još visočijem Bobovcu. Brda između ova dva mjesta pogledima osmatraju svakog znatiželjnika i putnika. Na tom prostoru rođena je i odijevana Bosna. Pečat bosanski ovdje udaren, hranjen i branjen bijaše. I biće ga, ako Bog da!

 

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture