Stećci – “Kameni spavači” koji predstavljaju jednu autentičnost i dugu tradiciju bosanskohercegovačke kulture

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Stećci - “Kameni spavači” koji predstavljaju jednu autentičnost i dugu tradiciju bosanskohercegovačke kulture

Kompleksna vrijednost stećaka u kulturnom, umjetničkom, arhitektonskom, religijskom, i povijesnom smislu je jedinstvena, ne samo na Balkanu, nego u cijeloj Europi pa i svijetu. I danas su neiscrpan izvor inspiracije i bez obzira na brojna istraživanja, mističnost stećaka još uvijek nikog ne ostavlja ravnodušnim.

 

‘Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost.’ – Mak Dizdar

 

Sintezna jezika i pisma, vjere, običaja i kulture je satkana u mističnosti stećaka a predstavljaju jedno od najvažnijih naslijeđa srednjovjekovne bosanske države. Najveći dio stećaka potječe iz perioda od XII do XVI stoljeća, a rasprostranjeni su u Bosni i Hercegovini (na 2687 mjesta ima ih 59.593), Hrvatskoj (4447), Crnoj Gori (3049) i u Srbiji (2267).

 Jedna od glavnih značajki stećaka na prostoru Bosne i Hercegovine jest činjenica da su sve tri crkvene organizacije imale isto srednjovjekovno shvaćanje smrti. Realno je pretpostaviti da se svaka od tadašnjih crkvenih organizacija brinula za svoje pokojnike prema svojim tradicijskim obrascima ali se može smatrati sigurnim da su se stećci koristili kao nadgrobni spomenici i u Katoličkoj, Pravoslavnoj i Bosanskoj Crkvi.

Ornamenti i dekoracija na stećcima je u obliku različitih simbola i oni nam u pogledu religijske pripadnosti pokojnike ne može biti od pomoći, natpisi ponekad otkrivaju pripadništvo pokojnika jednoj od triju crkvenih organizacija prisutnih u srednjovjekovnoj Bosni i Humu (kasnije Hercegovini).

Natpisi, odnosno, epitafi su izuzetno vrijedni za izučavanje jezika i pisani su bosančicom. Na njima je prvenstveno vidljiv simbolizam svojstven srednjovjekovnoj umjetnosti, zatim djelomično romaničke i gotičke umjetnosti, a označen je čitav život pokojnika, njegove sklonosti, kako je umro i odnos prema smrti, te ljubav prema zemlji.

Zahvaljujući brojnim legendama o stećcima, sačuvali su se od zaborava i iščezavanja kroz vrijeme. 1950. godine u Parizu je održana Izložba jugoslovenskog srednjovijekovnog slikarstva i plastike, na kojoj su bili predstavljeni i stećci. Nakon te izložbe naglo je porastao interes znanstevnih krugova i široke javnosti za ovu pojavu karakterističnu za srednjovijekovnu Bosnu i Hercegovinu.

“Kameni spavači”, kako ih naziva Dizdar,  su nastajali u raznim okolnostima i pretežno su vezani za bosansko-humski srednjovjekovni prostor. Predstavljaju jednu autentičnost i dugu tradiciju bosanskohercegovačke kulture i svakako su vrijedno povijesno naslijeđe koje još uvijek budi emociju i inspiraciju.  

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Ima Konjic nijeme svjedoke i vijesnike bogate historije ovog kraja

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Ima Konjic nijeme svjedoke i vijesnike bogate historije ovog kraja

Kada govorimo o srednjem vijeku prva stvar koja nam padne na pamet su sigurno stećci, koji predstavljaju obilježlje Srednjevjekovne Bosne i možemo sa sigurnošću reći da oslikavaju tadašnji život. Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika. Sam naziv potječe od glagola stajati. Pored Bosne i Hercegovine stećke još možemo pronaći i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnog Gori.

Što se tiče Bosne i Hercegovine par najljepših se može vidjeti u Konjicu. Nekoliko spomenika iz Lisičića i Ostrošca je preneseno u Konjic, u park ispred Repovačke džamije. U centralnom dijelu tog parka nalazi se travnjak na kojem je postavljeno pet stećaka. Stećci su preneseni sa različitih lokaliteta, najviše ih je preneseno sa nekropole Gošića han. Jedan je prenesen sa lokacije Memidžanovo groblje dok je drugi pronađen osamljen nadomak željezničke stanice u Lisičićima. Svi su napravljeni od kamena vapnenca, dobro su obrađeni i očuvani. Ono što je najzanimljivije su ukrasi koji nam govore dosta stvari o tadašnjem narodu, a ovi stećci su ukrašeni sa svih strana.

Na osnovu tih motiva možemo saznati dosta stvari, od toga kako se lovilo, preko odjeće koja se nosila, do toga kakav je odnos bio između žene i muškarca. Ovih spomenika je u našoj zemlji sve manje, nagriza ih vrijeme ili ih jednostavno uništavaju u građevinarstvu, pa zbog ovih razloga vlast je morala da ih zaštiti.  O motivima koji se mogu vidjeti na ovim stećcima bi se moglo pisati danima ali bi opet bilo nedovoljno jer to je nešto što morate vidjeti kako bi mogli razumjeti njihovu poruku. Planirano je da se nominuju za upis u listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, što nam samo potvrđuje njihovo duboko simboličko i historijsko značenje.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture