Jel ti Buna ispričala priču o begovima i kadilucima musafirhani i njenom bijelom jahaču?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Je l' ti Buna ispričala priču o begovima i kadilucima musafirhani i njenom bijelom jahaču?

Blagaj je nekako druga dimenzija Hercegovine, njena druga strana baštine, njen veliki pečat. Njeno plavetnilo i toplina sunca. Tim doksatima udarale su austrougarske oficirske čizme, ostali urezani osmanski veziri i kadije

“Je l’ ti Buna ispričala priču o begovima i kadilucima musafirhani i njenom bijelom jahaču?” Prije par dana javila mi se moja Dada i kaže: ”Hoćeš li pisati bajramsko izdanje o Blagaju, Tekiji na Buni?” -“Hoću! De, hoću!” Toliko ushićenja, sjednem pred računar nemam inspiracije, kako da krenem, kako da počnem. Gomilaju mi se razne ideje po glavi, razbačene misli, ne znam šta prvo da napišem.

Do posljednjeg dana Ramazana, noć pred Bajram uz miris baklave niz moju mahalu kada sam već odustala od teksta, piše se meni.. piše mi se o legendi tog grada, o musafirhani, begovima, kadilucima. Divanhanama, verandama, doksatima. Svemu onome što je prošlo, a zapečaćeno je u svakom koraku građevina, bilo to u Bosni ili Hercegovini, bilo to u Sarajevu ili Blagaju. Blagaj je nekako druga dimenzija Hercegovine, njena druga strana baštine, njen veliki pečat. Njeno plavetnilo i toplina sunca. Tim doksatima udarale su austrougarske oficirske čizme, ostali urezani osmanski veziri i kadije. U miru Tekijske avlije čuješ žubor Bune, i osjetiš mir. Osjetiš spokoj. Miriše ti šerbe iz okruženih sada već napravljenih kahvanica, osjetiš miris bosanske kahve pa te želja mine da sjedeš oćejfiš i osjetiš se baš ko paša među bimbašama.

Vrelo Bune se, barem tako kaže ona kilometraža u autu nalazi 12km jugoistočno od Mostara. Voda koja izvire iz vrela je ledena i čista, mislim da nema čistije vode gdje se može uzeti abdest. Kada gledaš u rijeku pustiš da ti Buna ispriča svoju priču i legendu. Ne možeš a da ne čuješ, i ne možeš a da ne vidiš. Za vrijeme Osmanlija Blagaj je bio sjedište Blagajskog vilejeta, ali to barem svi znamo iz historijskih knjiga iz osnovne škole, ono što ni ja nisam znala jeste da grad poslije kadiluka podjeljen na nekoliko mahala, Carska, Hasanagina, Bunska, i Galičići. Fascinantna činjenica je da grad imao sedam džamija, dva hana, četiri musarfirhane, medresu, dva mekteba, trloji, četiri kamena mosta i sedam mlinova. Sama Tekija je izgrađena nakon pada Hercegovine pod tursku vlast. Jer vi kada kročite u Tekiju osjetite u svakom dotaknutom zidu taj osmanski muhur. Ja negdje pročitah, ali ne znam gdje piše:” pred mrak je projahao kroz blagajsku noć starac sa bijelom bradom, na bijelom konju, u zelenoj odori sa sarukom.. Otišao je prema vrelu. Ljudi su klanjali akšam, a starac se nije vraćao. Očekivali su da će sjesti u musarfirhani begova Velagića.

Buna je nadošla tako da nije mogao preći, a na ovoj strani je tolika strmina da je nemoguće na konju, obnoć proći. Tražili su ga ali uzalud. Onda zaključiše da je dobro, i da se gajb učinio. Pošto je bio dobri na vrelu Bune učini se gajb. Tu mu podigoše turbe i tekiju.” I tako vam nastade turbe, tekija i ono što na putu do Makarske rivijere, Kravica i u povratku nikako ne smijete zaobići. Ono što meni koja sam toliko puta posjetila Tekiju za ove prošle ramaznske dane, i predstojeći Bajram ne da mira jeste: ”Kako li im mirišu te mahale? Dođe li neko i prouči Fatihu na turbetu? Sjedne li u kahvanicu i popije bajramsku kahvu? Pojede li baklavu, ružicu, kadajif? Sjeti li se tada trenutaka kada mu je majka spremala? Dunjaluk će naći razloge da vam oduzme vrijeme. Da vam nađe i brige, ali vi nađote onaj jedan svoj razlog da vam donese ljubav. Da ne zaboravite da se niste nadisali ljepota Bosne i Hercegovine, da vam se oči nisu nagledale, da vam ruke nisu stare. Ono što mi je jedan stari dedo davno rekao kada sam posjetila tekiju je bilo, ”uvijek se moli za ljude, uvijek kada dođeš napij se vode sa izvora, koje god da si vjere digni ruke pomoli se.” Kasnije sam shvatila da je to i najvažnije. Možda više nema valova sufija, možda više niko i ne priča o njima. Možda još i zasigurno i ima tekija, ali jednim Hercegovačko blagajskom doksatom i ti moraš proći.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Legenda o nastanku tekije na Buni počinje ovako: “Pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac sa bijelom bradom, na bijelu konju, u zelenoj odori sa sarukom…”

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Znate li legendu o nastanku tekije na Buni koja počinje ovako: "Pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac sa bijelom bradom, na bijelu konju, u zelenoj odori sa sarukom..."

Bosna i Hercegovina je poprilično mala zemlja, al  u njoj se nalazi dosta očaravajućih  mjesta koji se mogu posjetiti. Jedan od tih mjesta jeste Tekija koja se nalazi u Blagaju kod Mostara. Turci su u BiH ostavili veliki trag, mogu se vidjeti fantastične arhitektske građevine koje i dan danas krase ovu zemlju. Za ljubitelje historije a naročito osmanskog perioda, Tekija je mjesto u kojem će ispuniti svoje potrebe i osjetiti dašak turkog doba.

Blagaj je stari grad izgrađen još u vrijeme Rimskog carstva. Tada nije bio grad, već utvrda, a s vremenom se razvio u pravi biser Hercegovine. Najveću pažnju privlači vrelo Bune na kojem se nalazi, kako mnogi kažu, najmisterioznija građevina zvana  Tekija. Za vrijeme Osmanlija Blagaj je bio sjedište Blagajskog vilajeta, potom kadiluka i podijeljen je na nekoliko mahala, među kojih su Carska, Hasanagina, Bunska i Galičići. Grad je imao sedam džamija, dva hana, četiri musafirhane, medresu, dva mekteba, tekiju, četiri kamena mosta na rijeci Buni, jedan na Bunici i dva na ponornici Posrt, kiraethanu i sedam mlinica sa 28 mlinova. Izvor rijeke Bune je jedan od najvećih i najlepših izvora u Evropi i vjerovatno najbolji primjer podzemne kraške rijeke. Buna ističe iz pećine ispod stijene visoke 200 metara i samostalno stvara tamno modru-smaragdno zelenu rijeku, koja teče jos oko devet km prema zapadu i ulijeva se u Neretvu u blizini sela Buna. Tekija u Blagaju pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama. Danas je predvođena vekilom (zamjenikom šejha) nakšibendijskog reda.

Tekija na vrelu Bune osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod tursku vlast 1446. godine, a najkasnije oko 1520. godine. U tom najranijem, turskom periodu bektašizam je važio kao vladajuća ideološka doktrina u turskim osvajačkim pohodima, posebno kod akindžijske vojske (lake udarne konjice) i jeničara (janjičara). U unutrašnjosti tekije može se osjetiti duh života koji je preovladavao tokom osmanskog perioda, unutarnje uređenje prostorije naprosto očarava posjetioce i pogled sa balkona na prekrasno vrelo Bune.

Prema jednoj legendi, koja se pričala u Blagaju, pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac sa bijelom bradom, na bijelu konju, u zelenoj odori sa sarukom.Otišao je prema vrelu. Ljudi su klanjali akšam (Večernju molitvu), a starac se nije vraćao. Očekivali su da će odsjesti u musafirhani (odaja za goste) begova Velagića. Buna je nadošla tako da nije mogao preći, a na ovoj strani je tolika strmina da je nemoguće, na konju, obnoć proći. Tražili su ga, ali uzalud.Onda zaključiše da je dobri (svetac) i da se gajb učinio (misteriozno iščezao). Pošto je bio dobri, a na vrelu Bune učini se gajb, tu mu podigoše turbe i tekiju.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture