Posjetite Sarajevo: Novogodišnja bajka čeka Vas u Sarajevu

Dobrodošli na naš kanal gdje vas vodimo na magično putovanje kroz Sarajevo u najljepšem vremenu godine!
Zavičajni muzej Visoko – Čuvar vrijednih eksponata prirodnog i kulturnog naslijeđa

Zavičajni muzej Visoko. Muzej je osnovan 1953. godine, a od 1957. godine je smješten u zgradu u kojoj se i danas nalazi, na adresi Ulica Alije Izetbegovića, broj 29.
Kućno ognjište – simbol jednog vremena

Ognjište je bilo centralno mjesto kuće i porodice oko kojega se okupljala čeljad, gdje se razgovaralo i rješavali kućni problemi. Često se kaže ili smo imali priliku čuti:
„Neće me niko sa ognjišta protjerati!“, „Čuvaću svoje ognjište!“, „Vratiću se ja na didovo ognjište!“, „To je naše drevno ognjište!“
Kako stariš sve više kahvenišeš na stari tradiconalni običaj dok umačeš kocku u fildžan, zagrizeš, i pihneš

Pošto se kahva nikada ne pije na brzinu, da bi dugo ostala topla, stavljala bi se na mangalu, i tako ostajala topla, taman za srknuti i nakon sahat vremena. Nisam ja to nikada tako doživljavala dok nisam počela da ispijam dočekušu, razgovorušu, merakušu, doljevušu, potrkušu, dremušu, šutkušu, firkuša, ječmenušu, sakletušu, sikterušu, dibekušu, rastjerušu, krmeljušu.
Alipašina džamija kao odraz zlatnog doba islamske arhitekture i umjetnosti u BIH

I danas, kada prolazimo pokraj Ali-pašine džamije, možemo primijetiti kako je groblje nekada zauzimalo mnogo veću površinu nego što to čini sada. Danas se tu nalazi park, u kojem, ponegdje, iza žive ograde, izranjaju nišani, a kako objašnjava Mujezinović, metalna ograda koja je nekada okruživala i štitila groblje sada je zamijenjena živicom, ne smijemo zaboraviti ni to da je samo groblje nastalo prije Ali-pašine džamije, i da je tu bio sahranjen i njen osnivač Hadim Ali-paša.
Stari zeman i stare priče” O vremenu i običajima”

Stari zeman i stare priče. Bila su to neka dobra vremena, puna ljubavi, druženja i zajedničkog teferiča. I u prošlom vremenu živjeli su ljudi možda više osjećajniji, nego ovi danas. Danas živimo u vrijeme napredne tehnologije, koja nam umrtvljuje moždane vijuge.
Bosanski Petrovac – Rajska dolina ispunjena čarolijama netaknute prirode izrodila je neke od najvećih bh ličnosti

Patuljak nam je kao klincima pričao o rodnom grad pisaca i umjetnika u kojem su nastajale inspiracije za djela koja su ih učinila vječnim
Za dobru bosansku tradicionalnu poslasticu uvijek je potrebna dobra mjera, dobra tepsija i velika količina ljubavi

Noć uoči Bajrama sve je spremno, kuća miriše na šerbe od kuhanog cimeta i karanfilića, bamiju, dolmu i pite, a na ofingerima vise ispeglane košulje što ti je majka spremila da u njoj odeš na Bajram – namaz, pa da te dočeka.
Znate li kako izgledaju tradicionalne nošnje grada Mostara?

Tematska cjelina koju čine izloženi primjeri narodne nošnje u muzeju Bosnaseum u Mostaru, predstavlja jedan od najvažnijih segmenata ove etnološke zbirke.
Bosanskopetrovački ćilim – tradicija prenošena generacijama

Bosanski Petrovac, pored niza znamenitosti, prirodnih ljepota i velikana koji su tu rođeni, (Mersad Berber, Jovan Bijelić-slikari i Skender Kulenović i Ahmet Hromadžić-pisci) poznat je nadaleko i po izradi tradicionalnih ćilima.