Hasan Keranović: Običaj košnji trave – kosibaša, čuvaj leđa
U našim krajevima jedan od najvažnijih poslova bila je kosidba. U stara vremena ljetina se prikupljala uz pomoć moba, kada bi se kosači okupljali jedni kod drugih i zajednički obavljali važan i težak posao. Koliki je značaj kosidba imala govori i to da se početak, a posebno kraj pretvarao u pravu svetkovinu.
Koje je Vaše omiljeno tradicionalno jelo?
Stanovnici Bosne i Hercegovine veliku pažnju poklanjaju hrani, poslasticama i piću. Po tome ih i krasi opis da su veliki gurmani.
Restoran Goool
Mjesto gdje se tradicija susreće sa inovativnošću, kako u kuhinji tako i u gostoprimstvu koje nudimo. Dođite i opustite se uz ukusan ručak ili večeru, uz naše novo, uvijek ljubazno i nasmijano osoblje, koje će se potruditi da osjetite svu punoću okusa naše kuhinje. U kojoj god prilici restoranu Goool povjerite ispunjenje vaših gastronomskih želja […]
Zemaljski muzej je dragulj Sarajeva i jedna od omiljenih turističkih atrakcija
Politički, strateški i ekonomski ciljevi Austro-Ugarske zahtijevali su pismenost na evropskom nivou i viši broj obrazovanih. Bosna i Hercegovina, kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je radoznalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske. To je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu
Narodna nošnja je etiketa naroda i tradicije kroz različite vremenske periode
U Bosni i Hercegovini postoji pravoslavna narodna nošnja, hrvatska narodna nošnja, muslimanska narodna nošnja i jevrejska narodna nošnja. Jak uticaj orijentalnoga odijevanja (tamne boje tkanine, minimum nakita i neupadljivost) možete primijetiti na svim ne-muslimanskim narodnim nošnjama.
Bilo je to takvo vrijeme, o kojem se danas samo priča!
Bilo je to takvo vrijeme, o kojem se danas samo priča, a možda za koju godinu izumrijet će i priča o njima i njihovom načinu života. Danas kao da se nešto stidimo samih sebe, svoje tradicije, kulture okrenuli se ko biva zapadu, sramota nekom reći od kud je došao i šta je radio u svom životu. Neće nas zapad, da je htio u mnogo čemu bi nam pomogao, a ne nudio samo ono što narušava naše bosanskohercegovačko društvo.