Znate li koja je najčuvanija tajna SFR Jugoslavije, a nalazi se u Konjicu?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Znate li koja je najčuvanija tajna SFR Jugoslavije, a nalazi se u Konjicu?

Reprezentativna turistička atrakcija općine Konjic

Jedinstvena građevina besprijekorno uklopljena u ambijentalnu cjelinu Neretve, Ljute i brda Zlatar. Nekada najčuvanija tajna SFR Jugoslavije, danas reprezentativna turistička atrakcija općine Konjic. D-0 ARK, objekat kodnog naziva „Istanbul” u narodu najpoznatiji kao „Titov bunker“,  građen je u potpunoj tajnosti punih 26 godina, od 1953. do  1979. godine. Gradnja je koštala tadašnjih 4,6 milijardi američkih dolara što bi u današnjoj protuvrijednosti bilo više od 10 milijardi američkih dolara i predstavlja treću najveću investiciju bivše SFR Jugoslavije. 

Osnovna namjena objekta D-0 ARK  bila je da prihvati, smjesti i zaštiti Štab Vrhovne komande, uži dio Predsjedništva i Vlade Jugoslavije, da im obezbijedi optimalne uslove za rad, rukovođenje i komandovanje zemljom u kriznim situacijama i u slučaju od opasnosti nuklearnog napada na Jugoslaviju. Informacije o objektu imali su samo Tito, Načelnik SSNO-a, Načelnik Generalštaba JNA, Načelnik Prve Uprave bezbjednosti i Načelnik veza SSNO-a. Godine 1979. objekat je zvanično predat na upotrebu  posadi bivše JNA koju je činilo 16 vojnih lica. Površina radnog prostora u objektu je oko 6.400 m2. Tajnost D-0 ARK trajala je do 1992. godine. 

Turistički obilazak objekta nije bio moguć  sve do 2011. godine kada Ministarstvo odbrane BiH uz prisustvo NATO-a proglašava objekat neperspektivnim, a sve potaknuto idejom i implementacijom projekta savremene umjetnosti Bijenale D-0 ARK Underground, kojeg je iste godine Vijeće Evrope proglasilo “Kulturnim događajem” na nivou Evropske. Od ovog trenutka objekat je otvoren za posjete ljudima sa svih strana svijeta te se od tada obilazak organizovao na različite načine. Objekat je 2014. godine proglašen Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Danas je nekada najčuvaniju tajnu SFR Jugoslavije, smještenu u Konjicu moguće posjetiti svakim danom  u terminima od 10:00h, 12:00h i 14:00h.

Da li ste spremni da otkrijete najinteresantnije priče iz podzemlja brda Zlatar u Konjicu i upoznate sve skrivene tajne Objekta Titov bunker? 

AUTOR

Selma Šljivo

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Tajna koju krije harem Čaršijske džamije u Konjicu

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

HOME

 

TOP MJESTA

 

TOP AVANTURA

 

TOP GRAD

 

BILO NEKAD

 

TOP HOTEL

 

TOP RESTORAN

 

OSTALO


















Povratak na kategoriju ostalo

Tajna koju krije harem Čaršijske džamije u Konjicu

Turizam, tradicija i jos ponešto

Čaršijska džamija se nalazi neposredno uz kamenu ćupriju u Konjicu. Sagradio ju je „carski sluga“ Mehmed Hudaverdi, prije 1579. godine.

[umetnime]

U haremu džamije ima nekoliko zanimljivih starih nišana, od kojih su posebno zanimljivi oni nad mezarom na kamenoj kuburi Derviš-paše Dedage Čengića iz 1874.godine. U haremu se nalazi ukrašen masivan kameni sarkofag na koji su postavljena dva nišana. Uzglavni nišan je završen plitkim fesom i kićankom, a nožni je ukrašen lozom s grozdovima. I na vrhu nožnog spomenika se nalazi ukrašeno ispupčenje. Spomenik se nalazi u posebnoj gvozdenoj ogradi. Na uzglavnom nišanu na dvije strane je uklesan hronogram u pjesmi na turskom jeziku talik-pismom. Ispod ovog natpisa je i sljedeći tekst u latinici:

„Derviš-paša Čengić, otomanski zborni zapovjednik, umro godine 1874.“ Derviš-paša, zvani Dedaga Čengić, turski zborni zapovjednik, umro je u Konjicu na putu iz Gacka u Sarajevo 1272. hidžretske godine (1874).

U borbama sa Crnogorcima bio je teško ranjen i trebalo ga je prebaciti u tursku vojnu bolnicu u Sarajevo, ali nije izdržao do Sarajeva. Umro je u Konjicu, gdje je i ukopan u haremu Čaršijske džamije. Nišani su prepoznatljivi pored lijepo ispisanog teksta i po svojoj visini, te se uvrštavaju među najviše na prostoru Bosne i Hercegovine.

[umetnime]

U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995.) Čaršijska džamija je više puta pogođena artiljerijskim granatama. Oštećeni su bili krovna konstrukcija, enterijer i zidovi objekta, a munara je pogođena više puta direktnim hicima. Čaršijska džamija je 15. marta 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 75/06.)

AUTOR

Selma Šljivo

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Rahatluk je žubor Neretve i fildžan viška u Konjicu

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Rahatluk je žubor Neretve i fildžan viška u Konjicu

Samo oni koji neizmjerno vole čahuru iz koje su se razvili i poletjeli znaju kako je teško pisati o njoj. Teško je nizati riječi, a pri tome znati da se nikad ne može napisati sve ono što se zna i osjeća. Teško je pisati o ljubavi, neizmjernoj ljubavi!

Samo oni koji neizmjerno vole čahuru iz koje su se razvili i poletjeli znaju kako je teško pisati o njoj. Teško je nizati riječi, a pri tome znati da se nikad ne može napisati sve ono što se zna i osjeća. Teško je pisati o ljubavi, neizmjernoj ljubavi! Samo se tako može voljeti grad iz srca Bosne i Hercegovine, grad kroz koji žubori Neretva, grad u kojem je Zuko Džumhur nekada palio svoju lulu i počinjao sa pisanjem novih redaka.  Tako se i voli grad drvorezbarstva gdje je svaki motiv izrezbaren sa mnoštvom ljubavi, znajući da će tamo negdje biti cijenjeno ono u šta se ljubav i znoj ulože. Moraš dati da bi dobio, moraš voljeti, da bi bio voljen.

Jednom su pitali rahmetli Zuku Džumhura: „Šta je ono što u životu čovjeka može da učini sretnim?“ Odgovorio im je vrlo jednostavno: „Kod nas u Bosni ima jedna riječ koja sve to stavlja na jedno mjesto, a to je – RAHATLUK! Možete imati milione, ali ako u duši nemate rahatluka, džabe vam sve!“

A šta je rahatluk? Rahatluk ti je kad zapuše vjetar sa Neretve, kad poleti galeb sa Trešanice, kad zveckaju  štikle preko Ćuprije, kad ezan zauči sa Vardačke džamije, kad zazvone zvona sa samostana Ivana Krstitelja. Šta je merak? Merak je Konjic, merak mu je svaka hercegovačka stijena, merak je prva kafa na Prenju, merak je prvomajski uranak na Vrtaljici.

Bilo je lijepo i Keltima kad su nekada davno našu zelenooku ljepoticu prozvali Nera-Etwa, što bi značilo božanstvena rijeka. Pa i nisi ništa manje. ”Nisi posustala, još uvijek si neosvojiva, snažna, poljuljaš naše bedeme, a i ne znamo. Jutrom me budiš, noću uspavaš, pa se otrgnem snu, ali tu si, pod prozorom. Čuvaš me… Čuvaj me…”

Ljeto? Ljeto vam je dragi gosti za Pazara i Tećije, ma znat’ će samo Konjičani da Vam kažu šta je to i gdje je to. Bitno je da znate, da ćete se osvježiti, sunčati i upijati Neretvu svakim uzdahom. Konjic Vam je i Lazar Drljača, posljednji bogumil, kako se volio nazvati. Konjic je i Boračko jezero, Jablaničko jezero, Blatačko jezero. Konjic vam je i dom naseljenog sela na najvećoj nadmorskoj visini u Bosni i Hercegovini, dom Lukomira. Konjic je i dom drugog najdubljeg kanjona u Evropi, kanjona Rakitnice. Kad ste već tu, kako da ne ručate u centru grada, kako da ne probate pastrmku i kako da se ne odmorite uz rafting? Uz to je red poslušati Mrazeve naše Irine Kapetanović Perduv.

Kad se naspavate i probudite sa prvim zrakama sunca posjetite staru jezgru grada. Zakucajte na vrata nekadašnje kuće Zuke Džumhura, prošetajte ulicom lipa Pave Anđelića, slikajte se na Kamenoj ćupriji iz 1682. godine. Ljepota su konjičke džamije,  konjičke crkve, muzej, mostovi, rijeke. Ljepota su Konjičani i Konjičanke.

Možete i sjesti pored žile kucavice ovog grada i gledati, samo gledati. To je tako mala čaršija da ćete vidjeti sve, od brda i planina, do svega što je čovjek tu ostavio i napravio od  16.06.1382., pa sve do danas. Ova čaršija je jedan biser u Bosni i Hercegovini, a kada ih sve posjetite i zavolite znati ćete da imate predivnu ogrlicu. Nosite je sa ponosom i čuvajte u najljepšoj sehari, da je nikada ne izgubite.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture