U sklopu Javne ustanove „Kulturno-sportski centar“ Kakanj djeluje i Muzej Kakanj, osnovan 2015. godine sa ciljem očuvanja kulturno-historijskih artefakata, događaja i činjenica vezanih za kakanjski kraj, ali i širu regiju. Njegovu izgradnju osigurala je Općina Kakanj, pomoglo Ministarstvo civilnih poslova BiH, te podržale tri velika privredna subjekta koja postoje u ovom gradu – cementara, termoelektrana i rudnik.
Za veoma kratko vrijeme Muzej Kaknja zavrijedio je pohvale i ostvario zapažene rezultate. Muzej Kaknja te njegovo pokretanje i razvijanje dešava se u momentu kada Kakanj bilježi uspjehe i podvige na privrednom, infrastrukturnom, sportskom, turističkom i kulturnom planu. To je itekako doprinijelo afirmativnoj promociji i isticanju kao svijetlog primjera u vremenu kada institucije kulture rade i opstaju pod izrazito otežavajućim okolnostima.
Atraktivna lokacija, moderan vanjski izgled i blizina važnijih kulturnih zdanja razlog su zašto je posjećenost na zavidnom nivou. Posebice kada su u pitanju organizovani dolasci učenika i srednjoškolaca, koji su u posljednje vrijeme prerasli u svojevrsnu tradiciju i nezaobilaznu praksu. To je naročito izraženo prilikom obilježavanja značajnih datuma, poput Dana nezavisnosti, Dana državnosti i Dana općine. Također i godišnjica vezanih za srednjovjekovnu Bosnu, Narodnooslobodilački antifašistički i Odbrambeno-oslobodilački rat, te znamenite kakanjske ličnosti i kolektive.
Period od prahistorije do kraja srednjeg vijeka vjerodostojno je prikazan u okviru stalne postave, koja obiluje mnoštvom pronađenih predmeta i simbola što potvrđuju prisustvo starih civilizacija na ovom prostoru. Ostaci nekadašnje ilirske i rimske kulture pronađeni na nekoliko lokaliteta svjedoče o tadašnjoj organizaciji života, običajima i geostrateškom položaju Kaknja kao mjesta pogodnog za naseljavanje.
Razdoblje srednjovjekovne Bosne, koje donosi prvo spominjanje Kaknja u povelji kralja Stjepana Dabiše iz 1392. godine izdatoj u Kraljevoj Sutjesci vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, obrađeno je hronološki i detaljno. Postojanje čak 71 nekropole stećaka izvor je vrijednih saznanja i dokaza o srednjovjekovnoj bosanskoj državi, a o njihovoj arheološkoj zaštiti na terenu brine upravo Muzej Kaknja. Čuveni i grandiozni Zgošćanski stećak, pronađen na lokalitetu Crkvina u naselju Zgošća, indikativna je slika snage uma i moći krune tadašnjeg vremena. Numizmatička postavka sadrži preko 2000 novčanica i dragocjeni nakit, poput srednovjekovnog prstena sa pečatom. Tu se nalazi i impresivna maketa kraljevskog grada Bobovca. Ovo su samo neki od vrijednih eksponata iz tog dijela prošlosti.
Kula hadži Muhamed-bega, kuća poznatija kao „turski sud“, nacionalni je spomenik smješten u kakanjskom naselju Ribnica. Nijemi je to svjedok perioda osmanske vladavine, a geneza njenog drugog naziva izvučena je iz njegove nekadašnje uloge, budući da je taj objekat služio kao lokalni sud. Zbog blizine površinskog kopa i ugroženosti same građevine, predviđeno je njegovo izmještanje. Turski sud je također pod zaštitom Muzeja.
Kako je Kakanj, između ostalog, poznat kao industrijski grad, dio muzejskog prostora posvećen je historiji rudnika i termoelektrane, čija maketa na malom prostoru slikovito sažima drugi po veličini industrijski kompleks tog tipa u državi.
Muzej Kaknja čuva i etnografsku zbirku u kojoj su eksponati koji podsjećaju na život u ovom kraju, nošnje, ručni radovi, stan za tkanje ćilima, kao i sami ćilimi koje su tkale žene iz kraja. Njegovanje kulture sjećanja naročito je izraženo kroz stalnu postavku Kaknja u Drugom svjetskom ratu, u okviru koje se ljubomorno čuva spomen na kakanjske pokretače otpora, poput Rudija Čajaveca, pionira partizanskog zrakoplovstva.
Uniforme, obilježja i oružje iz tog perioda ukratko daju presjek položaja i uloge ovog grada u tim sudbonosnim vremenima borbe protiv fašizma. Kakanj je i u posljednjem Odbrambeno-oslobodilačkom ratu dao nemjerljiv doprinos u odbrani domovine od agresije. Zbog toga je postavljena stalna zbirka sa odjećom, predmetima i oružjem koje su Kakanjci nesebično poklanjali Muzeju. I u tome leži još jedna njegova posebnost – Muzej Kaknja je naprosto srastao sa svojim gradom i njegovim stanovnicima. Uselivši se u lokalni kulturni život kao trajni pečat minulih vremena koja su trajno oblikovala konture grada smještenog na obalama rijeka Zgošće i Bosne.
