Turističko-informativni portal
U sklopu Javne ustanove „Kulturno-sportski centar“ Kakanj djeluje i Muzej Kakanj, osnovan 2015. godine sa ciljem očuvanja kulturno-historijskih artefakata, događaja i činjenica vezanih za kakanjski kraj, ali i širu regiju. Njegovu izgradnju osigurala je Općina Kakanj, pomoglo Ministarstvo civilnih poslova BiH, te podržale tri velika privredna subjekta koja postoje u ovom gradu – cementara, termoelektrana i rudnik.
Za veoma kratko vrijeme ova kulturna ustanova zavrijedila je pohvale i ostvarila zapažene rezultate. Njeno pokretanje i razvijanje dešava se u momentu kada Kakanj bilježi uspjehe i podvige na privrednom, infrastrukturnom, sportskom, turističkom i kulturnom planu, što je itekako doprinijelo afirmativnoj promociji i isticanju kao svijetlog primjera u vremenu kada institucije kulture rade i opstaju pod izrazito otežavajućim okolnostima.
Atraktivna lokacija, moderan vanjski izgled i blizina važnijih kulturnih zdanja razlog su zašto je posjećenost na zavidnom nivou, posebno kada su u pitanju organizovani dolasci učenika i srednjoškolaca, koji su u posljednje vrijeme prerasli u svojevrsnu tradiciju i nezaobilaznu praksu. To je naročito izraženo prilikom obilježavanja značajnih datuma, poput Dana nezavisnosti, Dana državnosti i Dana općine, zatim godišnjica vezanih za srednjovjekovnu Bosnu, Narodnooslobodilački antifašistički i Odbrambeno-oslobodilački rat, te znamenite kakanjske ličnosti i kolektive.
Period od prahistorije do kraja srednjeg vijeka vjerodostojno je prikazan u okviru stalne muzejske postavke, koja obiluje mnoštvom pronađenih predmeta i simbola što potvrđuju prisustvo starih civilizacija na ovom prostoru. Ostaci nekadašnje ilirske i rimske kulture pronađeni na nekoliko lokaliteta svjedoče o tadašnjoj organizaciji života, običajima i geostrateškom položaju Kaknja kao mjesta pogodnog za naseljavanje.
Razdoblje srednjovjekovne Bosne, koje donosi prvo spominjanje Kaknja u povelji kralja Stjepana Dabiše iz 1392. godine izdatoj u Kraljevoj Sutjesci vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, obrađeno je hronološki i detaljno. Postojanje čak 71 nekropole stećaka izvor je vrijednih saznanja i dokaza o srednjovjekovnoj bosanskoj državi, a o njihovoj arheološkoj zaštiti na terenu brine upravo Muzej. Čuveni i grandiozni Zgošćanski stećak, pronađen na lokalitetu Crkvina u naselju Zgošća, indikativna je slika snage uma i moći krune tadašnjeg vremena. Numizmatička postavka sa preko 2000 novčanica, dragocjeni nakit, poput srednovjekovnog prstena sa pečatom, te impresivna maketa kraljevskog grada Bobovca samo su neki od vrijednih eksponata iz tog dijela prošlosti.
Kula hadži Muhamed-bega, kuća poznatija kao „turski sud“, nacionalni je spomenik smješten u kakanjskom naselju Ribnica. Nijemi je to svjedok perioda osmanske vladavine, a geneza njenog drugog naziva izvučena je iz njegove nekadašnje uloge, budući da je taj objekat služio kao lokalni sud. Zbog blizine površinskog kopa i ugroženosti same građevine, predviđeno je njegovo izmještanje. Turski sud je također pod zaštitom Muzeja.
Kako je Kakanj, između ostalog, poznat kao industrijski grad, dio muzejskog prostora posvećen je historiji rudnika i termoelektrane, čija maketa na malom prostoru slikovito sažima drugi po veličini industrijski kompleks tog tipa u državi.
U muzeju se čuva i etnografska zbirka u kojoj su eksponati koji podsjećaju na život u ovom kraju, nošnje, ručni radovi, stan za tkanje ćilima, kao i sami ćilimi koje su tkale žene iz kraja. Njegovanje kulture sjećanja naročito je izraženo kroz stalnu postavku Kaknja u Drugom svjetskom ratu, u okviru koje se ljubomorno čuva spomen na kakanjske pokretače otpora, poput Rudija Čajaveca, pionira partizanskog zrakoplovstva.
Uniforme, obilježja i oružje iz tog perioda ukratko daju presjek položaja i uloge ovog grada u tim sudbonosnim vremenima borbe protiv fašizma. Kakanj je i u posljednjem Odbrambeno-oslobodilačkom ratu dao nemjerljiv doprinos u odbrani domovine od agresije, zbog čega je postavljena stalna zbirka sa odjećom, predmetima i oružjem koje su Kakanjci nesebično poklanjali Muzeju. I u tome leži još jedna njegova posebnost – on je naprosto srastao sa svojim gradom i njegovim stanovnicima, uselivši se u lokalni kulturni život kao trajni pečat minulih vremena koja su trajno oblikovala konture grada smještenog na obalama rijeka Zgošće i Bosne.
Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču
Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju
Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture
Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH
Copyright Mapa kulture