Bosnaseum – Sva prošlost, kultura i tradicija u jednoj sobi

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Bosnaseum - Sva prošlost, kultura i tradicija u jednoj sobi

Bosna i Hercegovina – raskršće Istoka i Zapada. Vazda na meti velikih sila i centara moći. Oltar pred kojim se klečalo i za koji se ginulo. Od vajkada do današnjih dana. I opet ničija i svoja. I ponovo postojana i mila. Zadržala je ona tu svoju posebnu blagost i atrakciju. Sačuvala obraz i okrenula novi list. Upravo Muzej u Mostaru na jednom mjestu prezentuje hronološke etape iz njene historije.

Osmanlije su naveliko pisale o očaravajućoj ljepoti njenih rijeka, jezera i planina. Čudom se čudili i odbijali vraćati sultanu u Stambol. Vidješe zemlju ravnu knjiškim opisima iz bajki. Zato tu podigoše svoje arhitektonske krasote i dadoše joj dodatni sjaj, a njenu pamet i mladost vrbovaše put Carigrada.

Kad se proširi priča o toj zemlji bosanskoj, otvoriše se apetiti čuvenog Beča, pa Austrougari gaziše preko Save da vojnom čizmom prošire svoju monarhiju. Zadržaše ostavštinu ranijih osvajača, ali i dodaše nešto svoje – pruge, zgrade, puteve. Gradiše i vadiše sebi sve što zemlja dati ima. Preživi ona i njihovih četrdeset ljeta okupacije. Opstade, bosa i prosta.

Onda se u osvit bune ovdašnjih naroda izguraše mrske švapske face, pa dođe red na kraljevine. Te onu u kojoj naziv mjesta dade samo trima narodima, te onu poslije, u kojoj glavnu riječ vodiše dvije struje – istočna i zapadna. Probudiše se tada apetiti komšijski i aspiracije da ovom zemljom opet neko drugi zavlada. Utom dođe nacističko munjevito gaženje Poljske i najava novog zla i belaja. Nađoše Švabe i Žabari saveznike balkanske, pa im linija komande podijeli Bosnu na dva dijela. I tad, kad najcrnje činiše se noći, kad graju zamijeniše vriska i muk, i tad zemlja naša zadrža prkos i pribranost. Sačuva i otjera tuđina po ko zna koji put preko poljana svojih.

Potom se stopi u zajednicu republika u kojoj nikako da nađe ravnopravan status u tom balansiranju grlatih Zagreba i Beograda. Pa ipak, iznjedri mnoge bendove, brendove, filmove, skečeve, sportiste. Ugosti cijeli svijet i obasja lice olimpijskim plamenom. Diviše se svakojaki meridijani njenoj ljepoti, otvorenosti i srdačnosti. Osvanu na naslovnicama prekookeanskim. I k’o da nekom to ponovo zasmeta, pa u inat zapali plamen razdora i mržnje. I ponovo se na kartama povlačiše crte i granice, a olako zaboraviše sudbine onih koji su to isto radili prije njih.

Krenuše na Bosnu sve raspoložive sile tame i propasti. Slijepe od neznanja, lakomislenosti, gluposti. Takve i završiše. A ova zemlja ustade opet, onako ranjena i klimava, obrisa prašinu i krenu dalje pod svojim imenom i krovom. Pa, kako, bolan, nema Bosne?!  

 

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Tradicionalna soba nas sjeća na druženja, ispijanje kahvi i sijela kojih je sve manje

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Tradicionalna soba nas sjeća na druženja, ispijanje kahvi i sijela kojih je sve manje

Turizam, tradicija i jos ponešto

Pretežno svi znamo kako je izgledao život Bošnjaka u doba Osmanske vladavine, ali kako je  izgledala unutrašnjost osmanskih kuća? U nastavku teksta možete to i otkriti.

U doba Osmanlija, kuće su poprilično bile malih dimenzija, iako su bile male odisale su ispunjenim životom. Predmeti koji su se nalazili u njima davali su im poseban dašak života. Ono što je specifično za osmanske sobe jeste pretrpanost stvarima koji su se nalazile u njoj, ali možemo reći da su bile pretrpano složene. Svaka stvar je imala svoju odgovarajuću ulogu, i davala je poseban ukras sobi. Osmanlije, tokom objeda, nisu koristile  klasične stolove za jelo, već siniju (niski stol) koja je okruglog izgleda, i umjesto stolica sjeli bi na pod i objedovali. Materijal koji se koristio pretežno za predmete u sobi bilo je drvo, i sve je  pravljeno ručno.  Ispod prozora pretežno nalazila bi se sećija sa predivnim tkanim ukrasima koji su se protezali duž cijele sećije.  U ćošku sobe možemo vidjeti glinenu peć i na njoj lončiće u kojima bi se spremali Osmanski specijaliteti. Kao što smo i rekli sve je pravljeno ručno, pa čak i kolijevka u kojoj bi se smiještala beba. Pretežno tu kolijevku bi pravio otac za svoje dijete. Sada možete zamisliti koliko ljubavi je uneseno u taj rad.  Preko čitave sobe nalazi se ogromni ćilim sa bezbroj očaravajućih šara. Ćilimi su tkani ručno na posebnim spravama za tkanje, pretežno bi žene provodile dane i dane kako bi završile tkanje ćilima sa mnogobrojnim šarama. Ukrasi su pretežno bili u obliku šarenih cvjetova, ili čak paunova. Boje su pretežno bile upečatljive, i one su te koje daju poseban detalj sobi. Pored ogromnih drvenih ormara, nalazile su se i sehare u kojima su Osmanlije čuvale svoje dokumente, zlato, nakit i ostale vrijedne stvari. Naravno, mislili su i na zidove. Nije bila praksa da zidovi budu „goli“ u prostoriji, na zidovima mogu se primjetiti drvene police na kojima bi se pretežno postavljali đevđiri, tepsije i mnogobrojni ukrasi koji su imali svoju svrhu. Na samom vrhu zidova, bile su postavljane musandare (ograde uz ulazni zid sobe).

Osmanlije su poprilično voljele ukrašavati svoje domove u kojima su živjeli, neki bi mislili da je to malo i pretjerano, a neki da je potaman. Ono što je specifično za Osmanske sobe jesu njihove dimenzije. Jer zbog „skučenog“ prostora članovi porodice su imali više kontakta između sebe, druženja, ispijanje kahvi i sijela, a nažalost danas ti običaji polako kod nas izumiru.

Prilog pripremljen u saradnji sa Bosnaseumom.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Znate li legendu o Budvi?

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Znate li legendu o Budvi?

Dok sam razmišljala kako da počnem pisati, pala mi je na pamet jedna rečenica iz knjige Meše Selimovića: “Ni haljinu ne valja krpiti, a kamoli ljubav. Bolje je otići.
– Ti bi otišla? – Otišla bih.
– Zato što me ne voliš? – Zato što te volim.”

Nekako uz opise i slike svih tvrđava koje vidite u različitim gradovima, uvijek Vam na pamet dođu dvije stvari: ljubav, i vojnici ili ratovanja. Zar ne?!

Koliko smo svi puta otišli u Budvu, ali nikada nismo toliko pažnje pridavali ni legendi tog grada, niti njenim znamenitostima. Za one koji ne znaju, Budva se smatra jednim od najstarijih naselja na Jadranu. Prema legendi, osnivač Budve je bio Kadmo, sin feničanskog kraja Agnenona, vladar Tebe, muž Aresove i Afroditine kćeri Harmonije, međutim u dubokoj starosti odlučili su napustiti grad.
Veliki usponi sredozmenih kultura obilježili su duh grada i nekako donjeli drugačiji pečat na historiju i razvoj Budve. Danas je Budva jedna od najposjećenijih destinacija, ono što najviše privlači turiste u ovom gradu jeste ljepota sunca, toplina građana i sve te divne biserne plaže u podnožju gorostasnih planina, i zidina tvrđava koje je okružuju. Historija tvrđave u Budvi veže se za venicijansko doba, pa doseže do preživljenog masovnog zemljotresa u Crnoj Gori, međutim tada je tvrđava bila totalno uništena ali jednostavno takvoj građevini to nije bio kraj, već samo novi početak. Ali ono što se dalo ponoviti bili su samo sjeverna i istočna kula. Prema podacima koji su mogu naći na internet stranicama, tvrđava je obnovljena 1979. godine kada je i ušla pod UNESCO.
Svi oni koji nikada nisu bili u Budvi, do tvrđave jednostavno možete doći uskim malim, kamenitim prolazima. Po saznanjima priča mojih prijatelja i poznanika, ullaz u tvrđavu se plaća oko 1,5 €. U blizini tvrđave se nalazi jedan od skoro najistaknutijih hotela Avala, pa ukoliko ste gost, ulaz i pronalazak tvrđave će zasigurno biti lakši.
Ono što daje najljepši reljef ovoj tvrđavi jeste upravo ljubav. Kada kažem ljubav, onda mislim na reljef sa dvije ribice, prema legendi on prikazuje dvoje zaljubljenih kojima su roditelji branili ljubav i to je bio jedan od razloga zašto su skočili u more.

Neki svoju ljubav tu zapečatili, neki možda na jednom od tih kamena pišu svoja imena, neki možda na dijelovima gdje je vidikovac upravo su kleklnuli i žele da pišu nove stranice svog života, a neki upravo ovo čitaju i pitaju se zašto još uvijek nisu posjetili Budvu i njenu tvrđavu?!

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Dobojska tvrđava – nekadašnji štit grada na rijeci Bosni

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Dobojska tvrđava - nekadašnji štit grada na rijeci Bosni

Nad dolinom u koju se smjestio grad Doboj u srednjem vijeku, uzdigoše se zidine velelepnog kompleksa znanog kao Gradina. Zbog svog zadivljujućeg izgleda i historijskog bogatstva, proglašen je nacionalnim spomenikom.

Prema historijskim bilješkama, tvrđava je nakon barbarskog prodora Eugena Savojskog, dolinom Bosne dodatno proširena i učvršćena, tako da je u veoma dobrom stanju dočekala desetljeća koja su uslijedila. Zahvaljujući povoljnom i veoma važnom strateškom položaju, preživjela je ugarske, austrijske i osmanske osvajače, jer je svaki od njih po njenom zauzimanju nastojao zadržati kontrolu nad dobojskom regijom. Ono što posebno očarava sve posjetioce jeste amfiteatar na kojem se održavaju brojne kulturne i zabavne manifestacije, a osim toga, na raspolaganju su i kafeterija, te suvenirnica. Svaki uklesani kamen priča svoju priču, a njihovo nadovezivanje vršeno kroz stoljeća od ovog objekta stvara fascinantan i rijetko viđen spoj harmonije i prošlosti.

Istaknuta kula obložena drvetom djeluje poput proširene zjenice nerazdvojne od svog tijela – samog grada na koji motri. Ova tvrđava je nesumnjivi dokaz moći slavnog Bosanskog kraljevstva, ali i svjedok svih kasnijih previranja i stranih vojnih čizama što se ovdje odvažiše proširit’ svoje granice. I poslije svih njih, ona i dalje ponosno stoji nad svojim gradom i zajedno sa ostalim tvrđavama šalje poruku kako će bosanskohercegovačkog duha ovdje, na našim prostorima, vazda biti, a nama daje obavezu da odgovornim pristupom sačuvamo spomen na neprocjenjivu riznicu spomenika koji nas u očima svijeta s pravom čine velikim i zapaženim.

Etno selo Kotromanićevo – Želiš putovati kroz vrijeme, a ne znaš kako?

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Vrandučka pisarnica je nijemi svjedok pisanja historije Bosne

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Vrandučka pisarnica je nijemi svjedok pisanja historije Bosne

Znamo da je pismo vještina kojom čovjek označava cijele riječi ili pojedine glasove vidljivim, uobičajenim znacima, da bi se saopštili drugima ili da bi se podsjetilo na njih. Pismo je grafičko predstavljanje jezika. Prahistorijski crteži u pećinama  govore koliko je pismo staro. Najranije vrste „pisma“ su bili raboši ili čvorovi. Mi i danas zavežemo čvor, da bi se na nešto podsjetili. Kasnije su nastali crteži, na kamenu petroglifi i crtanje predmeta koji podsjećaju na ono što se htjelo označiti, tj. piktografija. Danas pišemo na papiru, odnosno biljnoj materiji.

Pisarnica je posebna unutrašnja prostorija, institucija sama za sebe i prilično složena ustrojena jedinica. Pisari obavljaju sve poslove pisanja u pisarnicama. Pisari primaju i pregledaju pismena i druga dokumenta, vrše razvrstavanje dokumentacije, raspoređivanje, prepisivanje, otpremanje, upisivanje u odgovarajuću evidenciju. Također, jedan od najvažnijih poslova svih pisara je arhiviranje, odnosno, čuvanje svih zapisanih dokumenata, knjiga, priručnika tj., njihova pismohrana. Pismohrana je sastavni dio svake pisarnice, koja čuva i izdaje pisane dokumente i ostalu pisanu građu. Tu se vrši postupak izdvajanja odložene dokumentacije (građe), nakon isteka propisanog roka čuvanja. Izdvajanje se vrši radi uništenja, posudbe ili predaje nadležnom arhivu. Svi pismeni dokumenti su djela pisara. Dokumenti su zapisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, štampani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji drugi podaci. Svaki pisar u pisarnici svakodnevno radi sa spisima odnosno aktima. Spis je skup pismenih priloga i drugih dokumenata koji se odnosi na isti predmet ili isto pitanje.

Pisar je u davna vremena obično bilo muško zanimanje. Imao je svoj radni stol, svoju uniformu, papir za pisanje i pero sa mastilom. U ta davna doba, kada su rijetki znali pisati, pisar bi vam, uz nadoknadu, pomogao da napišete pismo, molbu ili zahtjev. Vremenom su se pisarnice u bibliotekama i samostanima posvetile prepisivanju i prevođenju knjiga. Stoga su pisarnice, prije pojave štamparske prese, bile mjesto gdje se rađala književnost.

U galeriji možete pogledati fotografije pisarnice na tvrđavi Vranduk.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Bosanska soba je Baščaršija u četiri zida

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Bosanska soba je Baščaršija u četiri zida

Ako poželite upoznati čovjeka, zavirite mu preko praga. Vjerovatno smo svi čuli ovu izreku više puta, a nikada se nismo zapitali šta to ustvari znači. Često sve ono što ističemo ispred naših kuća ne predstavlja pravi odraz onoga što stvarno jeste. Tako je isto i sa ljudima, vanjski izgled, osmijeh, radost nekada ne moraju značiti da je u dubini duše sve tako lijepo i uredno. Ipak se vrlo često u beskraju korova pronađe mnoštvo mirisnog cvijeća. Prebirajući seharu uspomena, starih priča i crtica iz bosansko-hercegovačke historije i kulture kao cvijeće je zamirisala uspomena na bosansku sobu.

Bosanska soba se sastoji od prizemnih sećija koje su obično postavljene duž zidova sobe, čiji se naslonjači nalaze odmah ispod ispod pendžera, pa na taj način se onaj ko sjedi na sećiji može osvrnuti na avliju i prostor ispred kuće. Zavjese na pendžerima su uvijek bile dio ručne radinosti i ručno izheklane. Nerijetko su donošene u kuću kao dio miraza djevojke koja se tu udaje. Te zavjese su jedan od najljepših detalja koji se ističe u sobi. Na sredini sobe se nalazio drveni stočić za kahvu, a negdje u uglu sobe sinija/sofra koja je služila za postavljanje jela. S druge strane se nalazio drveni ormar u kojem se čuvala posteljina za spavanje, tako da se bosanska soba brzo i jednostavno mogla transformisati iz dnevne u spavaću sobu. Suđe u kojem se služila hrana u bosanskoj sobi, uglavnom je bilo od bakra, aluminija ili drveta. Jedinstven detalj svakako su i ručno rađeni dijelovi namještaja, rukama drvorezbara koja i danas dan predstavljaju prava umjetnička djela, te su uvrštena na listu svjetske baštine UNESCO-a.

Bosanska soba je vrlo važan segmenat prošlosti, ali i sadašnjosti našeg naroda, našeg bitisanja i bivanja. Sve ono što ona sadrži je od izuzetnog značaja za cjelokupnu arhitektonsku slagalicu Bosne i Hercegovine. Ranije je služila za odmor, za rahatluk, za ćejf u rane i kasne sate. Jeste ćejf, to je ono kada se pije bosanska kahva, kada se jede rahat lokum i kada se ašikuje sve dok zora ne zakuca na prozore, pa ko bliže djevojci, djevojka njegova. Uistinu bosanska soba nosi sa sobom nesvakidašnje priče u nesvakidašnjem ambijentu. Nažalost, pored muzejskih postavki i postavke Bosanske sobe u Bošnjačkom institutu rijetke su kuće u kojima danas možete popiti kahvu ili ručati u izvornoj i jedinstvenoj bosanskoj sobi.

Ako se malo više udubite u razmišljanje o bosanskoj sobi, pa se prisjetite sećija, heklanih zavjesa, bakrenih tanjira, vezenih ćilima, sinije, džezve i šećerluka, sjetite li se možda nečega? Kad zatvorim oči i razmišljam o bosanskoj sobi, sjetim se Baščaršije. Za mene je Bosanska soba Baščaršija u četiri zida, a za Vas? Ako niste sigurni i ne možete je dovoljno dobro upoznati u svojim mislima, onda je sigurno najbolje da uživo osjetite čari bosanske sobe u Bošnjačkom institutu. Doživite je onakvom kakva je nekada bila, puna rahatluka i ćejfa, prošetajte ”Baščaršijom u četiri zida”.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Tvrđava Maglaj – mjesto odakle pogledom miluješ grad i njegovu čaršiju

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Tvrđava Maglaj - mjesto odakle pogledom miluješ grad i njegovu čaršiju (foto + 360 foto)

Jel’ i Vi se zapitate svaki vikend gdje biste otputovali onako da odmorite dušu. Negdje pod duple aršine, ili negdje možda čak do Zeničko – Dobojskog kantona. Želite se udaljiti od svakodnevnice, i pokušati istražiti Bosnu i Hercegovinu. Uvijek se najbolje spajalo ugodno i korisno. Svakodnevnica se uvijek može hrabro porušiti u nekim tvrđavama, zašto to ovaj put ne bi bila Maglajska tvrđava?

„Magla izvalila dub“, i od te magle nastade divni mali Maglaj. Na obroncima planine Ozren i na desnoj obali rijeke Bosne nanizale su se nepravnilnim redom kuće grada Maglaja. Varoš je malena i broji tek nekih 3 428 stanovnika, možda i malo više ili možda i manje. Ko to još broji? Ono što je bitno u Maglaju jeste njegova historija koja se piše već od povelja. Maglajska tvrđava se prvi put tu i spomenula i povelji ugarskog kralja Sigismunda. U doba Osmanskog perioda Tvrđava je služila da odbranu Bosanskog kraljevstva, međutim kasnije dobiva tek svoj pravi oblik. O kojem ja mogu pisati ali dok ne dodirnete kamenu tvrđavu, ne prođete njenim hodnicima ne možete ni osjetiti dašak historije. Tvrđava je nastala u 13. stoljeću. To je prva srednjovjekovna tvrđava, koju su Osmanlije dorađivale. Maglajska tvrđava se sastoji od pet kula: Širbegova, Dizdareva, Branič kula, Kapetanova i sahat kula. Smatra se da u sahat kuli nekada bilo i zvono. Međutim nema pouzdanih izvora. U nekim legendama se spominje kako su zvuk zlatnog čana stapao u maglajskom akšamu, u predvečernje sate.

Najbolji pogled „onaj odozgo“ , što bi mi rekli dobijete kada se popenje na ovu tvrđavu. Vidiš bolan Maglaj k’o iz zraka. Pogledom miluješ grad i njegovu čaršiju, a onda pogledom dohvatiš i rijeku Bosnu. Najviše će vas Maglajlije u ovom gradu dočekati sa legendama o imenu grada. Maglaj je grad bosanskog života čiji su se običaji sačuvali sve do današnjeg dana, otvorenost maglajske raje i čaršijska riječ je na svakom koraku, a ljepotu Maglajske tvrđave ćete ponijeti kao što vojnici nose najljepše medelje iz najvećih ratova.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Stari grad Vranduk Vam omogućuje da vidite kako je život izgledao u vremenima kraljeva (FOTOGALERIJA)

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Stari grad Vranduk Vam omogućuje da vidite kako je život izgledao u vremenima kraljeva (FOTOGALERIJA)

Vranduk je grad u Bosni i Hercegovini koji se nalazi oko 10 km od centra Zenice. Ime grada je izvedenica iz riječi branduk – brani. Prvo spominjanje ovog grada datira još iz 1410. godine, u žalbi dubrovačkih građana, koji su mađarskom kralju poslali o djelovanju njegovih vojnika. Nemoguće je spomenuti grad Vranduk, a da se izostavi istoimena Tvrđava koja predstavlja istinsku medalju ovog grada. Pretpostavlja se da je stari grad Vranduk podignut krajem 14. stoljeća, te predstavlja riznicu saznanja o srednjovjekovnoj Bosni.

Od osnivanja pa do 1463. godine, kada su Osmanlije osvojili Bosnu, Vranduk je bio banski a potom i kraljevski grad. Kralj Tomaš je posebnu pažnju posvetio ovom gradu te je ispod podigao Crkvu sv. Tome, svog zaštitnika. On je za taj čin dobio povlastice od pape, grad je preuredio a bedeme ojačao. U Vranduku su ostavljeni mnogi tragovi i ožiljci koji su i danas vidljivi stotinama godina kasnije. Pored srednjovjekovnog perioda tu su tragovi koji su ostavili Osmanlije a potom i Austrijske trupe.

Unutar zidova starog grada pronađeni su brojni arheološki nalazi iz srednjeg vijeka i osmanskog perioda kao što su posude, nakit, novčići, alatke i sl. Tvrđava odiše jednostavnošću, ona pripada vrsti planinskih utvrda i sastoji se od kaštela s glavnom kulom i okolnim zidinama. Uprkos izmjenama i dopunama koje su se dešavale, tvrđava je zadržala svoj izvorni oblik. Tvrđava je obnovljena te pretvorena u muzej, posjetioci koji dolaze u Vranduk, u želji da saznaju nešto više o historiji Bosne, mogu posjetiti tvrđavu u Vranduku u kojoj se nalaze razne postavke koje vizuelno mogu prikazati kako je to život izgledao u prijašnjim vremenima.

Nakon što kročite u veliku kulu dočekat će vas razno oruđe i alat koji se koristio u srednjovjekovnom periodu, pored toga posuđe i viteška odora. Nakon što se popnete uskim stepenicama koje vode do drugog sprata moći ćete vidjeti kako je izgledala kraljevska odora a postavka stola dočarat će vam kako su njihove kraljevske večere izgledale. Na koncu dođite i na treći sprat i pogledajte kako je izgledalo biti pisar, tu se nalazi i pisareva uniforma, stol za pisanje, stara hartija, pero i sve ostalo što je tada bilo potrebno jednom pisaru. Tvrđava Vranduk i njene zidine ne odišu samo hladnoćom kamena od kojeg je izgrađena nego prkosom, hrabrošću i historijom. Tvrđava je proglešena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Mnogo je razloga za posjetu Vranduku, a tvrđava predstavlja samo jedan od njih.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Legenda o nastanku tekije na Buni počinje ovako: “Pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac sa bijelom bradom, na bijelu konju, u zelenoj odori sa sarukom…”

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Znate li legendu o nastanku tekije na Buni koja počinje ovako: "Pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac sa bijelom bradom, na bijelu konju, u zelenoj odori sa sarukom..."

Bosna i Hercegovina je poprilično mala zemlja, al  u njoj se nalazi dosta očaravajućih  mjesta koji se mogu posjetiti. Jedan od tih mjesta jeste Tekija koja se nalazi u Blagaju kod Mostara. Turci su u BiH ostavili veliki trag, mogu se vidjeti fantastične arhitektske građevine koje i dan danas krase ovu zemlju. Za ljubitelje historije a naročito osmanskog perioda, Tekija je mjesto u kojem će ispuniti svoje potrebe i osjetiti dašak turkog doba.

Blagaj je stari grad izgrađen još u vrijeme Rimskog carstva. Tada nije bio grad, već utvrda, a s vremenom se razvio u pravi biser Hercegovine. Najveću pažnju privlači vrelo Bune na kojem se nalazi, kako mnogi kažu, najmisterioznija građevina zvana  Tekija. Za vrijeme Osmanlija Blagaj je bio sjedište Blagajskog vilajeta, potom kadiluka i podijeljen je na nekoliko mahala, među kojih su Carska, Hasanagina, Bunska i Galičići. Grad je imao sedam džamija, dva hana, četiri musafirhane, medresu, dva mekteba, tekiju, četiri kamena mosta na rijeci Buni, jedan na Bunici i dva na ponornici Posrt, kiraethanu i sedam mlinica sa 28 mlinova. Izvor rijeke Bune je jedan od najvećih i najlepših izvora u Evropi i vjerovatno najbolji primjer podzemne kraške rijeke. Buna ističe iz pećine ispod stijene visoke 200 metara i samostalno stvara tamno modru-smaragdno zelenu rijeku, koja teče jos oko devet km prema zapadu i ulijeva se u Neretvu u blizini sela Buna. Tekija u Blagaju pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama. Danas je predvođena vekilom (zamjenikom šejha) nakšibendijskog reda.

Tekija na vrelu Bune osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod tursku vlast 1446. godine, a najkasnije oko 1520. godine. U tom najranijem, turskom periodu bektašizam je važio kao vladajuća ideološka doktrina u turskim osvajačkim pohodima, posebno kod akindžijske vojske (lake udarne konjice) i jeničara (janjičara). U unutrašnjosti tekije može se osjetiti duh života koji je preovladavao tokom osmanskog perioda, unutarnje uređenje prostorije naprosto očarava posjetioce i pogled sa balkona na prekrasno vrelo Bune.

Prema jednoj legendi, koja se pričala u Blagaju, pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac sa bijelom bradom, na bijelu konju, u zelenoj odori sa sarukom.Otišao je prema vrelu. Ljudi su klanjali akšam (Večernju molitvu), a starac se nije vraćao. Očekivali su da će odsjesti u musafirhani (odaja za goste) begova Velagića. Buna je nadošla tako da nije mogao preći, a na ovoj strani je tolika strmina da je nemoguće, na konju, obnoć proći. Tražili su ga, ali uzalud.Onda zaključiše da je dobri (svetac) i da se gajb učinio (misteriozno iščezao). Pošto je bio dobri, a na vrelu Bune učini se gajb, tu mu podigoše turbe i tekiju.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture

Ima Konjic nijeme svjedoke i vijesnike bogate historije ovog kraja

Posjeti.ba

Turističko-informativni portal

logo-01

Ima Konjic nijeme svjedoke i vijesnike bogate historije ovog kraja

Kada govorimo o srednjem vijeku prva stvar koja nam padne na pamet su sigurno stećci, koji predstavljaju obilježlje Srednjevjekovne Bosne i možemo sa sigurnošću reći da oslikavaju tadašnji život. Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika. Sam naziv potječe od glagola stajati. Pored Bosne i Hercegovine stećke još možemo pronaći i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnog Gori.

Što se tiče Bosne i Hercegovine par najljepših se može vidjeti u Konjicu. Nekoliko spomenika iz Lisičića i Ostrošca je preneseno u Konjic, u park ispred Repovačke džamije. U centralnom dijelu tog parka nalazi se travnjak na kojem je postavljeno pet stećaka. Stećci su preneseni sa različitih lokaliteta, najviše ih je preneseno sa nekropole Gošića han. Jedan je prenesen sa lokacije Memidžanovo groblje dok je drugi pronađen osamljen nadomak željezničke stanice u Lisičićima. Svi su napravljeni od kamena vapnenca, dobro su obrađeni i očuvani. Ono što je najzanimljivije su ukrasi koji nam govore dosta stvari o tadašnjem narodu, a ovi stećci su ukrašeni sa svih strana.

Na osnovu tih motiva možemo saznati dosta stvari, od toga kako se lovilo, preko odjeće koja se nosila, do toga kakav je odnos bio između žene i muškarca. Ovih spomenika je u našoj zemlji sve manje, nagriza ih vrijeme ili ih jednostavno uništavaju u građevinarstvu, pa zbog ovih razloga vlast je morala da ih zaštiti.  O motivima koji se mogu vidjeti na ovim stećcima bi se moglo pisati danima ali bi opet bilo nedovoljno jer to je nešto što morate vidjeti kako bi mogli razumjeti njihovu poruku. Planirano je da se nominuju za upis u listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, što nam samo potvrđuje njihovo duboko simboličko i historijsko značenje.

Organizovanje časova u prirodi

Organizacija i edukacija populacije o lokacijama koje nas se sviju tiču

Organizovanje izleta

Organizacija izleta i prevoz na sve lokacije koje Vas zanimaju

Organizovanje obilazaka historijskih lokacija

Organizovanje višednevnih obilasaka historijskih lokacija, adrenalinskih parkova i manifestacija iz sfere kulture

Najbolji smještaj i hrana

Pronađite najbolju lokaciju za sebe u bilo kom dijelu BiH

Designed by Armin Bečić

Copyright Mapa kulture