Stanovnici Bosne i Hercegovine veliku pažnju poklanjaju hrani, poslasticama i piću. Po tome ih i krasi opis da su veliki gurmani. Tradicionalna hrana uglavnom se priprema s mesom, obroci su obilni i veoma ukusni.
Meso je kvalitetno, ukusno pripremljeno i organskog porijekla. Od mesa se prave neka od najpopularnijih bosanskohercegovačkih jela. Slatka jela u Bosni i Hercegovini, također, mame gastronomske uzdahe, posebno posjetioce iz inostranstva. Poslastice su ukusne i kvalitetne, jer se najčešće pripremaju od domaćih proizvoda. U tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice ubrajaju se baklava, kadaif, ružice i tufahije.
Što se tiče pića, u životu Bošnjaka i Bosne u cjelini kahva ima svoju nezamjenjivu ulogu. Stoljećima su Bošnjaci stvarali kult kahve usavršavajući mljevenje, pečenje (kuhanje), služenje i pijenje kahve do najsuptilnijih detalja. Kahva je postala integralni dio svih drugih običaja, ali i samoj sebi svojstven običaj. Uz kahvu se služe tradicionalne poslastice.
Zbog svog geografskog položaja i historije, bosanskohercegovačka kuhinja slična je turskoj, grčkoj, i drugim mediteranskim kuhinjama, ali u njoj se osjete i uticaji evropskih kuhinja, posebno centralne Europe.
Historija ishrane na bosanskohercegovačkim prostorima datira još od antičkog doba, klasičnog Rima i Bizantije, preko turskog i austrougarskog perioda do savremenog doba 20. i 21. stoljeća. Specifičnu notu bosanskohercegovačkim jelima daju i prehrambeni običaji koji svoje izvorište imaju u islamu, krščanstvu i judaizmu.
Tako je savremena izvorna bosanska hrana dio kulturno-historijskog naslijeđa i mješavina je autentičnih bosanskih jela, tradicionalno turskih, arapskih, austrougarskih, jevrejskih i drugih prehrambenih običaja. Zbog toga se danas bosanska kuhinja puno razlikuje od arapske, austrijske, mađarske, turske bez obzira što postoje jela koja potiču iz kuhinja svih navedenih zemalja.
Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je polagani način pripremanja jela, bez mnogo žurbe, ali sa mnogo strpljenja, pažnje i ljubavi. Spori način kuhanja danas je jedan od glavnih trendova u svjetskoj gastronomiji. I Svjetska zdravstvena organizacija je u svom Izvještaju iz 2011. navela da su stanovnici BiH u svih šest segmenata koji su ocjenjivani, kada je riječ o sigurnosti hrane, u nivou ili iznad prosjeka u odnosu na zemlje regiona.
Tradicionalna bosanska kuhinja, autentični preplet kolorita Istoka i Zapada, formirana dugim periodom prilagođavanja jela iz kuhinja tih dijelova svijeta, danas predstavlja dugi niz laganih jela sa puno svih vrsta povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda koja se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, nemaju zapršku niti jakih ljutih začina.
Orijentalni začini se upotrebljavaju u minimalnim količinama i samo diskretno podvlače osnovni prirodni ukus i miris jela. Tu su, naravno, i znalački pripremljena mesa sa roštilja, sve moguće vrste pita, orijentalni slatkiši kojima baš nema mjesta u zdravoj ishrani i koješta drugo što ljubiteljima dobre hrane ostaje u nezaboravnom sjećanju.
