Pod tamnoplavim štitom sa šest zlatnih ljiljana, razdvojenih savršeno povučenom bijelom linijom, vojska Bosanskog kraljevstva širila je njegove granice ka moru i istoku. Sa bobovačkog dvora slane su autoritativne i cijenjene poruke kojima su se bez pogovora pokoravali zapadni i istočni prvaci.

Motiv ljiljana kao simbola bogate srednjovjekovne historije naše domovine, oduvijek je nailazio na divljenje i poštovanje. Još za vrijeme čvrste vladavine Kotromanića, na čijem grbu pronađe svoje uzvišeno mjesto, bio je predmetom dubokih naklona od strane susjednih, ali i neprijateljski raspoloženih vladara. Pod tamnoplavim štitom sa šest zlatnih ljiljana, razdvojenih savršeno povučenom bijelom linijom, vojska Bosanskog kraljevstva širila je njegove granice ka moru i istoku.

Sa bobovačkog dvora slane su autoritativne i cijenjene poruke kojima su se bez pogovora pokoravali zapadni i istočni prvaci. Bosanski ljiljan tako je svjedočio do tada najekspanzivnijem periodu bosanske državnosti i postojanja zemlje u kojoj danas živimo. A Lilium bosniacum, od koga sve poče, zavrijedi posebno mjesto na botaničkoj karti porodice ljiljana, zahvaljujući specifičnom izgledu i porijeklu, jer nigdje drugo mu se osim raskošnih planina bosanskih ne može obradovati.

Kraljeva Sutjeska u svom Franjevačkom samostanu ljubomorno čuva spomen na taj zlatni period. Bosanski franjevci su kroz vijekove, uprkos svim iskušenjima i izazovima, uspjeli sačuvati mnoge vrijedne artefakte srednjovjekovlja. Na mnogima od njih ljiljani su nalazili svoje počasno mjesto. Kovani novac kojim su se tada vršile transakcije, pažljivo izrađen i korišten, opstao je sve do danas kao nijemi svjedok vremena kada se stvarala bosanska državnost. Ulaskom u ovo malo mjesto koje pripada općini Kakanj zatiće Vas tišina koju prekida blagi žubor netaknute rijeke Trstionice, što Sutjesku presijeca na dva dijela – stari i novi. Tišina stanuje tu već neko vrijeme i sve je glasnija, jer ovdašnje stanovništvo uglavnom čine srednjovječni i stariji ljudi.

Mladost svoju sreću odlazi potražiti negdje drugo. Krećući se cestom uz njen tok, sa lijeve strane će Vas svojim autohtonim izgledom i sjajem pozdraviti jedna od najstarijih džamija u BiH, koju je, prema predanju, lično dao sagraditi sultan Mehmed El-Fatih. Kraljevski duh u ovom malom mjestu možda nećete osjetiti na prvu, no ulaskom u prostor oko Samostana ponosnu historiju Sutjeske zorno će Vam dočarati blagi pogled kraljice Katarine sa replike njenog prijestolja, što se smjesti u podnožju starih zidina nekadašnjeg raskošnog dvora.

Svakog trena očekujete da će Vas toplo pozdraviti, jer se prosto stiče dojam da je tu, baš tu stolovala i onomad, kada se odavde širio osjećaj pripadnosti slavnoj bosanskoj kruni. Visoke stijene koje sa sjeverne strane okružuju Sutjesku čine kapiju koja dalje uzvodno uz Trstionicu vodi još visočijem Bobovcu. Brda između ova dva mjesta pogledima osmatraju svakog znatiželjnika i putnika. Na tom prostoru rođena je i odijevana Bosna. Pečat bosanski ovdje udaren, hranjen i branjen bijaše. I biće ga, ako Bog da!