Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke je osnovan s ciljem očuvanja višestoljetne tradicije Bosne i Hercegovine. Muzej sadrži stalnu postavku od preko 1200 vrijednih i rijetkih predmeta koji pripadaju kulturno-historijskoj sehari ovog naroda, kao i druge predmete koji govore o običajima duboko ukorijenjenim u islamsku tradiciju Bošnjaka. U foajeu muzeja nalazi se zbirka radova u kamenu – lapidarij, zatim brojni predmeti iz kućnog, džamijskog, tekijskog ili zanatskog ambijenta. Muzejska postavka je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina prema vrsti predmeta, njihovoj namjeni i načinu na koji su se koristili.
Postavku sačinjavaju sljedeće cjeline:
Islamska kaligrafija – sačinjena od kaligrafskih radova vrhunskih bh. Kaligrafa. Temelj ove vrste umjetnosti jeste ljepota duha vlasnika ruke koji je ispisuje, te njegove vještine da ljudskom duhu i intelektu približi nedokučivu Božansku realnost.
Mjerenje vremena– muzejska zbirka je posvećena muvekkitima i njihovom radnom zadatku mjerenja lunarnog vremena, koji je imao veliki značaj za svakodnevni život i za redovno obavljanje vjerskih dužnosti muslimana. Malo je religija kao što je to islam čiji su vjerski obredi vremenski precizirani. Namaz, post, hadždž, zekat i druge vjerske dužnosti i praznici vezani su za određeno vrijeme u lunarnoj godini, a za njihovo izračunavanje naši muvekkiti morali su poznavati osnove astronomije kao i vrste pomagala koje su se u te svrhe koristili – astrolabe, kvadrante (rub-tahte), sekstante, sunčane i mehaničke satove. Čovjek koji se bavi mjerenjem vremena i određivanjem vjerskih praznika zove se muvekkit.
Ulema – u ovoj cjelini izloženi su eksponati u rukopisu ili u štampanoj formi gdje se učeni ljudi (uleme) pojavljuju kao autori, prepisivači ili komentatori djela. Postavljene su i fotografije naše cijenjene uleme kao i predmeti kojima su se služili i koji su ih krasili. [umetnime]
Muzejska zbirka posvećena džamiji i tekiji. Najstarijom džamijom u Bosni i Hercegovini smatra se Emin-begova džamija u Ustikolini kod Foče, koju je 1463. godine podigao Emin-beg, čiji se nišan nalazi u atrijumu muzeja. Najljepše su džamije i sa arhitektonskog gledišta, najznačajnije sljedeće: Begova, Careva i Ali-pašina u Sarajevu, Aladža u Foči (porušena), Ferhadija u Banjoj Luci (obnovljena), Karađoz-begova u Mostaru, Kuršumlija u Maglaju, Hadži-Alijina u Počitelju, Sinan-pašina u Čajniču (porušena). Najpoznatije naše tekije su: Hadži Sinanova u Sarajevu, tekija na Buni kod Mostara, nakšibendijska tekija na Oglavku i Vukeljićima kod Fojnice, tekija u Visokom, Tuzli, Travniku. Ono što možete s uživanjem pronaći i posmatrati u muzeju jesu predmeti koji su su krasili unutrašnjost džamija i tekija, poput levhi, lustera, rahli, tespiha, ručno tkanih ćilima i serdžada, buhurdara, đulsija i sl.
Muzejska zbirka posvećena hadždžu sa predmetima koje su hadžije donosile iz Mekke i Medine;
Muzejska zbirka posvećena svakodnevnom životu.Svakodnevni život muslimana iz naše prošlosti odvijao se, mahom, iza zatvorenih avlijskih kapija i kućnih vrata.
Svaka od navedenih zbirki u muzeju uistinu ima svoje mjesto tamo. Ima svoju priču koju neumoljivo priča, zapise koje zapisuje, historiju koju nikako ne smijemo zapostaviti i tradiciju koju trebamo i moramo nastaviti, danas i sutra, zauvijek.
U nastavku uživajte u našoj 360 priči kao i fotografijama iz Muzeja Gazi-husrev Begove biblioteke.
PRILOG JE RAĐEN UZ PISMENO DOPUŠTENJE UPRAVE GAZI-HUSREV BEGOVE BIBLIOTEKE. SVAKO PREUZIMANJE OVOG ČLANKA JE STROGO ZABRANJENO I KAŽNJIVO PREMA KRIVIČNOM ZAKONU BIH.
