“Dok sam razmišljao o prošlosti i sanjao o budućnosti, nisam ni primjetio da je prelijepa sadašnjost prošla pored mene” kaže jedan poznati citat. Za Visoko se može reći da itekako ima o kakvoj prošlosti razmišljati, o prelijepoj sadašnjost nećemo puno ni pisati jer ovaj grad živi, ali mu još ljepšu budućnost možemo zaželiti. Mnogo puta je taj mali gradić, slobodno možemo reći centar Bosne, pokazao da može prkostiti vremenu a da njemu vrijeme ne može prkositi. To je grad koji je u srednjovjekovnoj Bosni bio jedan od najznačajnijih gradova. Od tamo sa srednjovjekovnog grada su bosanski kraljevi gledali i podsjećali se veličine svog kraljevstva čija veliina nije mogla stati samo u taj pogled . Iz tog vremena datira i citat: „Tuj su u Visokome kao i u Podvisokome bosanski kraljevi svoje povelje izdavali, tuj je bosanska vlastela često sabore držala, tuj su i poklisari stranih vlasti stupali sa dragocjenim darovima pred bosanske vladare i vijećnike i njima podastirali želje svojih državnika“.
Da, upravu tu, u malom gradiću u neposrednoj blizini Sarajeva svoju historiju je pisala jedna zemlja, jedna Bosna. U tom gradiću su jedni naraštaji odlazili a drugi dolazili, ali niko nikada nije uspio izbrisati trag prvih života i umanjiti značaja Visokog u Bosni. Kako je sve prije nas postojalo i sve će iza nas svakako i ostati, pa tako i svjedoci historije pisane poveljama, stećcima i drugim spomenicima. Upravo historija ostaje da prkosi, da svjedoči, da se tu život razvijao i prije srednjeg vijeka. Tu živješe Iliri, tu se razvijala Crkva bosanska, tu su krunisani i ukopavani kraljevi, a i ostaci biblioteke iz 11 stoljeća svjedoče da je upravo Visoko grad koji je uvijek bio dio Bosne i koji je najviše doprinosio razvoju kulture i državnosti.
Uvijek je Visoko sviralo najljepše melodije na frulama izrađenim u Goduši rukama našeg velikog prijatelja i poznanika Vehaba Halilovića o kojem smo već pisali. Tu iznad tog grada raskoš svoje visine pokaza brdo Visočica koje od 2006. godine postade najatkraktivnija arheološka lokacija na svijetu sa interdisciplinarnim naučnim pristupom koja iz godine u godinu privlači sve veći broj turista. Piramide su same po sebi za avanturiste i ljubitelje historije raskoš koja je dio jedne davne prošlosti a ono što su tada predstavljale i način na koji su opstale do danas je fanatasična priča. U moru atraktivnih piramida i iskopina, arheološki park u Visokom predstavlja mjesto koje bi trebala biti polazna stanica turista koji dođu BiH a koje zaista ima puno toga da ponudi.
Mi ćemo svoju priču o ovom gradiću početi sa pričom o arheološkom parku i piramidama. Iako su mišljenja podijeljena da li je piramida ili ne, činjenica je da je Visoko od te godine postalo jedna od najatraktivnijih lokacija kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu. Ono u čemu su se i zagovarači i protivnici teorije o piramidama složili je da se iz Piramida Sunca ili brda Visočica isijavaju enormne količine energije, što je u više navrata i dokazivano. Od prvih kopova diglo se više prašine u i oko Visokog nego oko egipatskih piramida koje važe za najznačajnije historijsko blago planete. Jedni negiraju, drugi podržavaju, ali ostat će svakako zapisano u vremenu da je i Bosna i Hercegovina bila centar svijeta za mnoge arheologe, naučnike i za mnoga značajna imena u svijetu. Godine 2006. ovo mjesto je postalo jedno od najposjećenijih arheoloških lokacija u svijetu. Visočaci su tada sa oduševljenjem dočekali priču o piramidama, otvarali su ćevabdžinice na piramidi sa nazivima “Kod Faraona”, prodavali suvenire i koristiti puni potencijal turizma, ali onda uslijedi medijska šutnja i projekat arheoloških iskopavanja izgubi na značaju. Međutim, projekat nije stajao i dalje se vrijedno radilo. Otkopavali su se zidovi piramida, tuneli a napravio se i park koji je prava mala oaza za odmor i relaksaciju. Ovo smo mi fotografisali i snimili, a Vi posjetite i sami nam javite svoje utiske. Uživajte u našoj priči!